Propovjednik

Biblija, ekumenski prijevod; preveo: Tomislav Dretar Propovjednik

Život nema smisla

1 1 Riječi Koheletove, sina Davidova,

kralja u Jeruzalemu^[1].

2 Taština nad taštinama, kaže Kohelet,

taština nad taštinama, sve je taština^[2].

3 Koja korist ima za čovjeka od sveg

rada koji je obavio pod suncem^[3].

4 Jedno doba odlazi^[4], drugo dolazi,

a zemlja traje uvijek.

5 Sunce se diže i sunce liježe,

ono stremi onom mjestu otkud se diže^[5].

6 Vjetar ide k jugu i okreće se k sjeveru,

vjetar se okreće, okrene i odlazi,

i preuzme vjetar ponovo svoje

ophode.

7 Svi tijekovi idu k moru,

a more nije ispunjeno;

prema mjestu kamo tijekovi odlaze,

onamo, oni idu iznova.

8 Sve su riječi iscrpljene^[6], ne može ih se više reći,

oko se ne zadovoljava onim što vidi,

a uho se ne napuni onim što čuje.

9 Ono što je bilo, to je ono što će biti,

ono što se učinilo, to je ono što će se

učiniti:

ničeg novog ispod sunca!

10 Ima li jedna stvar o kojoj se može

reći: »Gledajte, to je novo, ovo!

- to postoji već stoljećima koja su

nam prethodila.

11 Nema nikakvog sjećanja o

vremenima prošlim;

glede sljedbenika koji će doći,

neće ostati o njima nikakvog spomena

kod onih koji će doći poslije.

Ispovijed jednog kralja

12 Ja, Kohelet, ja sam bio kralj nad

Izraelom, u Jeruzalemu^[7].

13 Imao sam na srcu tražiti i istraživati

putem mudrosti sve što je pod

nebom.

To je jedno bavljenje nevoljom koje Bog je dao

sinovima Adamovim^[8] da tu prionu.

14 Ja sam vidio sva djela koja su

stvorena pod suncem^[9];

ali evo sve je taština i propuh vjetra.

15 Ono što je iskrivljeno, ne može se

ispraviti, ono što ne dostaje ne može biti

ubrojano^[10].

16 Ja sam samom sebi rekao:

» Evo ja sam učinio da poraste i

napreduje mudrost

više no itko tko mi je prethodio kao

kralj nad Jeruzalemom.«

Izvršio sam provjeravanje mnoge

mudrosti i znanosti,

17 imao sam na srcu spoznati mudrost

i spoznati glupost i ludost;

ja sam naučio da to također, jest

samo puhanje vjetra.

18 Jer u mnogo mudrosti,

ima mnogo pečali;

tko uvećava znanje uvećava bol.

2 1 Rekao sam samom sebi:

»Hajdemo, da te iskušam kroz radost,

kušaj sreću!«

I evo, to je također taština.

2 O smijehu, ja rekoh: » To je ludo!«

A o radosti: »Što to znači?«

3 Ja odlučih u svom*srcu

povlačiti svoje tijelo u vinu

i, mudro vodeći srce svoje,

ustrajavati na gluposti,

dok se ne vidi što ima dobro za

sinove Adamove činiti pod nebom

tijekom dana odbrojanih za njihov život^[11].

4 Ja se poduzeh velikih djela:

sagradio sam sebi kuće,

posadio vinograde;

5 načinio sebi vrtove i voćnjake,

posadio sve vrste plodnog drveća;

6 načinio sebi bazene za zalijevati

njihovom vodom šumu mladih stabala.

7 Kupovao sam sbii robove i sluškinje,

imao sam mnogo zlužinčadi,

i također krupne i sitne stoke u

izobilju više no svi moji prethodnici

u Jeruzalemu.

8 Ja sam također zgrnuo srebra i zlata,

imanje kraljeva i Država;

pribavio sam sebi pjevača i pjevačica

i, slasti sinova Adamovih, jednu

gospu, što ?, gospođe^[12].

9 Ja postadoh velik, obogatih se

više no svi moji prethodnici u

Međutim moja mudrost, ona,

mi pomagaše.

10 Ja nisam ništa odbio svojim očima što

su mi zaiskale^[13];

nikakve radosti nisam lišio svoje

srce,

jer moje srce uživaše u svem mom

radu:

bio je to dio koji mi pripade svim

mojim radom.

Negativna bilanca kraljevog iskustva

11 Ali, ja sam se okrenuo prema svim

djelima koja bijahu učinjena mojim

rukama i prema radu kojeg sam

obavljao s toliko muke.

Eh dobro! sve je to taština i propuh vjetra,

nema u tom nikakve koristi pod

suncem^[14].

12 Okrenuo sam se tako, da ih osmotrim

prema mudrosti, ludosti i gluposti.

Tja! što će biti čovjek koji dođe

poslije kralja

Ono što se već učinilo s njim^[15]!

13 Evo što sam ja vidio:

Veća je korist od mudrosti no od

gluposti,

kao od svjetlo no od tmina.

14 Mudar ima oči ondje gdje treba,

bezumnik hoda u tminama.

Ali ja znam, ja, da obojicu,

ista sudbina stiže^[16].

15 Tada, ja, sebi rekoh u sebi:

Ovo što stiže bezumnika stići će

i mene također,

zašto dakle ja bijah tako mudarđ

Ja sebi rekoh da i to također je

taština.

16 Jer, nema sjećanja na mudraca,

ne više no na bezumnika, za uvijek.

Već u danima dolazećim sve će biti

zaboravljeno:

Eh štođ Mudrac umire kao i

bezumnik!

17 Dakle, ja mrzim život,

jer držim lošim ono što se zbiva

pod suncem:

sve je taština i puhanje vjetra.

18 Ja, ja mrzim sav rad koji sam obavio

pod suncem,

a koji ću prepustiti čovjeku koji će

me naslijediti.

19 Tko zna da li će biti mudar il

bezuman

On će biti gazda svekolikom mojem

radu,

što bih ja radio sa svojm mudrošću

pod suncem:

To isto jest taština.

20 Ja sam se obeshrabrio za sav svoj

rad koji sam obavio pod suncem.

21 Naime, evo jednog čovjeka koji je

obavio svoj posao s mudrošću,

znanošću i uspjehom:

To će jednom čovjeku koji nije radio

biti dano u njegov dio.

To isto je taština i veliko zlo.

22 Da, što će ostati za tog čovjeka

od sveg njegovog rada i sveg

njegovog osobnog napora

koji bude učinio, on, pod suncem?

23 Svi njegovi dani, naime, nisu drugo

do bol,

a njegovo bavljenje samo je patnja;

čak i noću, njegovo je *srce bez

spokoja:

To isto jest taština.

24 Ničeg dobrog za čovjeka, osim jesti i

piti, kušati sreću u svom radu.

Ja sam vidio da to također dolazi od

ruke Božje.

25 Naime, reče On, » Tko može jesti

i brinuti se bez mog znanja^[18]«

26 Da,

čovjeku koji mu godi, ali Grješniku

on daje kao Bavljenje sakupljati i gomilati,

za dati onome tko godi Bogu.

To je također taština i puhanje vjetra.

Određeno vrijeme za svaku stvar

3 1 Ima jedan čas za sve

i jedan čas za svaku stvar pod nebom:

2 jedno vrijeme za rađati i jedno

vrijeme za umirati,

jedno vrijeme za saditi i jedno

vrijeme za čupati biljku,

3 jedno vrijeme za ubiti i jedno vrijeme

za ozdraviti,

jedno vrijeme za podrovati i

jedno vrijeme za graditi,

4 jedno vrijeme za plakati i jedno

vrijeme za smijati,

jedno vrijeme za oplakivati i

jedno vrijeme za plesati,

5 jedno vrijeme za bacati kamenje

i jedno vrijeme za gomilati kamenje,

jedno vrijeme za za grliti

i jedno vrijeme za izbjeći grljenje,

6 jedno vrijeme zatražiti i jedno

vrijeme za gubiti,

jedno vrijeme za čuvati i jedno

vrijeme za bacati,

7 jedno vrijeme za rastrgati i jedno

vrijeme za sašiti,

jedno vrijeme za za šutjeti i jedno

vrijeme za govoriti,

8 jedno vrijeme za ljubiti i jedno

vrijeme za mrzjeti,

jedno vrijeme za rat i jedno vrijeme

za mir.

9 Koju korist ima zanatlija od rada koji

obavlja

10 Ja vidim bavljenje koje je Bog dao

sinovima Adamovim^[18] da se time bave.

11 On je načinio sve lijepe stvari u svoje

vrijeme;

u njihovo *srce on dade čak smisao

trajanju, a da čovjek ne može otkriti

djelo koje je Bog učinio od početka

do kraja.

12 Ja znam da nema ničeg dobrog za

njega nego se veseliti i dati sebi

dobra vremena tijekom svog života.

13 I po tome, svaki čovjek koji jede i

pije i kuša sreću u svem svom radu,

to, to je dar Božji.

14 Ja znam da sve što čini Bog,

to će trajati uvijek;

nema ništa za dodati tome, ničega

za oduzeti mu,

i Bog čini na takav način da se

strahuje

pred licem njegovim^[19].

15 Ono što je već bilo, i on što će biti

već je bilo,

i Bog će tražiti ono što je nestalo^[20].

Sve se završava smrću

16 Ja sam još vidio pod suncem^[21]

da u sjedištu suđenja, ondje bijaše

opakost,

i da u sjedištu pravde, ondje

bijaše opakost.

17 Ja sebi rekoh u sebi:

Bog će suditi pravednom i

opakom,

jer ima tu jedno vrijeme

za svaku stvar i svako djelo^[22].

18 Ja sam sam sebi u sebi rekao:

o sinovima Adamovim^[23],

da ih Bog htjedne iskušati;

tad će se vidjeti da oni nisu drugo

ništa do životinje.

19 Jer, sudbina sinova Adamovih

to je sudbina životinje,

to je jedna istovrsna sudbina:

kakva je smrt ove ovdje, takva

je i smrt one ondje,

oni su svi jedan istovjetan dah:

nadmoćnost čovjekova nad životi-

njom je ništavna,

jer sve je taština.

20 Sve ide k jednom jedinstvenom

mjestu,

sve dolazi iz prašine,

i sve se vraća u prašinu.

21 Tko poznaje dah sinova Adamovih

koji se uspinje, on, prema gore,

dok dah životinja silazi prema dolje,

k zemlji^[24].

22 Ja sam vidio da nema ničeg boljeg

za čovjeka nego da se raduje djelima

svojim, jer takav je njegov dio.

Tko će naime njega dovesti vidjeti

što će biti poslije njega?

Bolje je biti mrtav nego živ

4 1 S druge strane, ja sam vidio sve

tlačenje koje se vrši pod suncem.

Pogledajte plačeve potlačenih:

oni nemaju tješitelja;

sila je na strani tlačitelja:

oni nemaju tješitelja.

2 A ja, čestitam mrtvima koji su već

mrtvi radije nego živima koji su još

u životu.

3 I sretniji nego to dvoje koji još nije bio,

budući da nije vidio loše djelo

koje se čini pod suncem.

Više vrijedi odmor nego rad

4 Ja vidim, ja, da sav rad, sav uspjeh

jednog djela, to je ljubomora jednih

prema drugima:

to je također taština i propuh vjetra.

5 Bezumnik prekriži ruke i proždire

svoje vlastito meso^[25]:

6 Bolji je dlan pun odmora

nego dvije pesnice rada,

propuhivanje vjetra^[26].

Bolje je biti u dvoje nego sasvim sam

7 Drugim putem ja vidjeh taštinu pod

suncem^[27].

8 Evo jednog čovjeka samog,

bez druga,

ne imajući ni sina ni brata.

Nema granice njegovom radu,

ni njegove oči nisu nikad nasićene

bogatstvom.

Dakle, ja, ja radim,

ja sebe lišavam sreće:

a to je za koga?

To je također taština, to je jedan

loš posao.

9 Dvojica ljudi vrijede više

nego jedan sam,

jer oni imaju dobru plaću

za svoj rad.

10 Naime, ako padnu, jedan će

podići drugog.

Ali, nesreća onome tko je sam!

Ako padne, nema drugog za podići

njega.

11 Što više, ako legnu zajedno,

toplo im je,

ali onaj koji je sam, kako će se

on zagrijati?

12 Ako bi netko htio skončati onoga

tko je sam,

dvojica će mu se oduprijeti;

jedan trostruki konac ne prekida

se tako brzo.

Glede političke moći

13 Bolje je jedno siroto dijete,

ali pametno,

nego star kralj, ali bezuman,

koji ne zna više primiti savjeta.

14 Nek’ je taj dječak izišao iz zatvora

za vladati,

čak i što je rođen prosjakom

za kraljevati,

15 ja sam vidio toliko živih, koji hode

ispod sunca, biti na strani djeteta,

drugog, koji se pojavi na tuđem

mjestu.

16 Nema kraja svem tom puku, svima

onima kojima je poglavarem.

Ipak potomstvo bi moglo i ne

radovati se tome,

jer to je također taština i

propuhivanje vjetra.

Zloupotreba riječi pred Bogom

17 Nadziri svoje korake kad ideš

u Kuću Božju,

primakni se radije za slušati no za

ponuditi *žrtvu bezumika;

jer, oni ne znaju da čine zlo.

5 1 Nek' se tvoja usta ne prenagle

i nek' tvoje srce ne žuri propovijedati

riječ pred Bogom.

Jer, Bog je u nebu, a ti si na zemlji.

Dakle, nek' tvoje riječi budu

malobrojne!

2 Jer, od obilja posla dolazi san^[28]

a od obilja riječi

budalaste besjede.

3 Ako činiš jedan zavjet Bogu,

ne kasni izvršiti ga.

Jer nema tu milosti za bezumne;

zavjet koji si načinio,

izvrši ga.

4 Bolje je za tebe ne praviti zavjeta

nego dati zavjet, a ne ispuniti ga..

5 Ne dopusti ustima svojim učiniti tebe

cijelog krivcem,

i ne idi reći glasonoši Božjem^[29]:

» To je jedan prijezir.«

Zašto bi Bog trebao se srditi na tvoje

riječi i uništiti djelo tvojih ruku?

6 Kad ima obilje snova, taština,

i mnogo riječi, tada, boj se Boga^[30].

Zloupotreba autoriteta

7 Ako, u Državi, ti vidiš potlačenog

siromaha, pravo i pravdu prekršene,

ne budi iznenađen time;

jer iznad jedne znamenite osobe,

bdije jedan drugi odličnik,

a iznad njih, ima još većih.

8 A u svima, zemlja se okoristi;

kralj je dužnik poljodjelstvu^[31].

Beskorisnost bogatstva

9 Tko voli srebro neće se nasititi

srebrom,

ni prihodom onaj koji voli raskoš.

To je također taština.

10 Obiljem dobara obiluju oni koji ih

troše,

a koja korist za vlasnika,

ako to nije jedna predstava

za oči?

11 Sladak je san radnikov,

jeo malo ili mnogo;

ali sitost bogatog, ona, ne dopušta

spavati.

12 Ima jedno žalosno zlo koje sam vidio

pod suncem:

bogatstvo sačuvano od svog vlasnika

za njegovu vlastitu nesreću.

13 To bogatstvo propadne u jednom

lošem poslu;

ako si porodi sina, taj nema ništa

u rukama.

14 Kao što je izišao iz utrobe svoje

majke,

gol,

on će se vratiti kao što bijaše

i došao:

on ništa iz svog posla nije izvukao

što može ponijeti sa sobom.

15 I to je također jedno zlo ražaloš-

ćujuće da ode kako bijaše i

došao:

koja korist za njega da je radio

za vjetar?

16 Osim toga, on potroši sve svoje

dane u tminama;

on je jako ožalošćen, potišten,

razdražen.

17 To što, ja, prepoznavah kao

dobro, evo ga:

dobro je jesti i piti,

kušati sreću u svakom radu

kojeg čovjek pod suncem obavlja,

tijekom broja dana života kojeg

Bog njemu dade,

jer takav je njegov dio.

18 Osim toga, svaki čovjek kojem Bog

dade bogatstvo i izvore i kojem je

On dao sposobnost da jede,

da uzme svoj dio i da uživa od

svog rada ,

to je jedan dar Božji;

19 ne, on ne misli o danima svog

života,

sve dokle ga Bog drži zauzetim

s radošću srca njegovog.

Kohelet ili Propovjednik - II.

6 1 Ima jedno zlo koje sam ja vidio

pod suncem,

i ono je ogromno za čovječnost.

2 Bude čovjek kojem Bog daje

bogatstvo, izvore i slavu,

koji ništa ne manjka za sebe samog

od svega što želi,

ali kojem Bog ne da sposobnost

da to i jede,

jer to je netko od tuđina koji će to

jesti:

to je također taština i zlo

ožalošćujuće^[32].

Dug život ali bez sreće

3 Bude jedan čovjek koji porodi

stotinu puta

i proživi brojne godine,

ali koji, kako god da budu brojni dani

njegovih godina, ne nasiti se srećom

i čak ni groba ne imadne.

Ja kažem: Nedonošće valja više od

njega,

4 jer u prazno je to što je došlo i odlazi

u tmine,

i tminama će njegovo ime biti

pokriveno^[33];

5 ono ni sunca nije vidjelo niti

ga upoznalo,

ono ima više spokoja no onaj drugi.

6 Čak i da taj bijaše proživio dva puta

tisuću godina,

on ne bi okusio sreće.

Nije li to, prema jednom

jedinstvenom^[34] mjestu, da sve odlazi?

Čovjekov nezadovoljavajući život

7 Sav rad čovjekov je za njegova usta,

a ipak glad nije zadovoljena^[35].

8 Naime, što ima više mudri od

onog

bezumnog, što ima siromah koji zna

napredovati nasuprot životu^[36]?

9 Bolje vrijedi viđenje očima nego li

poticanje hlepnje^[37]:

to je također taština i puhanje

vjetra.

10 Ono što je već bilo primilo jedno

*ime i zna se što je to, čovjek;

ali on ne može ući u spor s jačim

od sebe^[38].

11 Kad ima riječi u izobilju,

one prouzrokuju taštinu:

što čovjek ima osim toga?

12 Naime, tko zna što je bolje za

čovjeka

tijekom postojanja,

tijekom brojnih dana njegovog

ispraznog postojanja

koje on provede kao jedna sjenađ

Tko će dakle pokazati čovjeku

ono što će biti poslije njega pod

suncem?

Savjeti mudrosti

7 1 Bolji je ugled nego fino ulje,

i dan smrti nego dan rođenja^[39].

2 Bolje je ići u kuću žalosti

nego u kuću gozbe;

pošto je to kraj svakog čovjeka,

živi trebaju svoje *srce ondje

staviti.

3 Bolja je tuga nego smijeh,

jer pod licem u muci,

srce može biti sretno;

4 srce mudrih je u kući žalosti,

a srce bezumnih u kući radosti.

5 Više vrijedi slušati ukor mudračev,

nego biti čovjek koji sluša pjesmle

bezumnika.

6 Jer, kakvo je prštanje suharaka

ispod kotla,

takav je smijeh bezumnikov.

Ali to je također taština,

7 kad potlačivanje izluđuje mudroga

i kad jedan poklon uništava srce^[40]

8 Više vrijedi svršetak jedne stvari

nego njene prvine,

bolji je jedan strpljiv duh

nego jedan uobražen duh.

9 Nek' se tvoj duh ne žuri razdražiti,

jer razdraženje leži u srcu

bezumnika.

10 Ne reci: Kako se dogodilo da stara

vremena bijahu bolja nego ova sadđ

To nije mudrost koja te navela

postaviti to pitanje?

11 Mudrost je dobra kao baština;

ona donosi korist onima koji vide

sunce:

12 Jer u sjeni^[41] mudrosti, to je biti u sjeni

srebra, a korist od znanja ,

to je da mudrost daje živjeti onima

koji ju posjeduju.

13 Pogledaj djelo Božje:

Tko će dakle moći ispraviti ono što

je On iskrivio?

14 U dan sreće, budi sretan,

a u dan nesreće, promatraj:

onoga ondje koliko i ovoga ovdje.

Bog ih je stvorio na takav način da

čovjek ne može ništa otkriti

od onoga što će biti poslije njega.

15 U mom ništavnom postojanju, ja sam

sve vidio:

jednog pravednika koji sebe upropasti

svojom pravednošću,

jednog opakog koji preživi svojom

zlobom.

16 Ne budu krajnje pretjerano,

ne čini se premudrim;

zašto sebe uništavati?

17 Ne budi pretjerano opak niti postani

bezumnikom;

zašto umrijeti prije no što ti dođe

vrijeme

18 Dobro je da se ti držiš ovoga ne

puštajući svojoj ruci ispustiti ono.

Jer onaj tko se boji Boga^[42]

dovršit će i jednu i drugug stvar.

19 Mudrost čini mudrog jačim od

vladara nazočnih u gradu.

20 Jer ni jedan čovjek na zemlji nije

dovoljno pravedan da bi činio dobro,

a da ne zgriješi.

21 Osim toga ne obraćaj pažnju na sve

što se govori,

tako nećeš čuti svoga slugu kako te

ocrnjuje,

22 jer dosta puta, ti si svjesno,

ti također, ocrnjivao druge.

Malo ljudi postiže mudrost

23 Ja sam sve ovo pokušao s mudrošću,

govorio sam: Ja ću biti jedan mudrac.

Ali ona^[43] daleko od mog dosega.

24 Ono što je stiglo do postojanja

daleko je

a dubina, dubina^[44] ! Tko će nju

otkriti?

25 Ja, prionut ću svim srcem

upoznavati, istraživati,

ispitivati mudrost i logiku^[45],

spoznati također da opakost

jest jedna glupost,

izluđujuća glupost.

26 I ja držim, ja, gorčim od smrti

jednu ženu kad je ona stupica,

a njeno srce mreža , njene ruke sveze:

onaj koji godi Bogu njoj će

izmaknuti,

ali grješnik pustit će uhvatiti

od nje.

27 Evo što sam ja našao, rekao je

Kohelet, videći ih jednu za drugogm

za pronaći jedno mišljenje^[46].

28 Ja još uvijek tražim, ali nisam našao:

Jednog čovjeka na tisuću, njega sam

našao, ali jednu ženu među svima

njima, nju ja nisam našao.

29 Samo, gledaj što sam ja našao:

Bog je stvorio čovjeka pravičnim,

ali oni, oni su tražili jednu masu

poteškoća.

Mudrac nasuprot kraljevoj moći

8 1 Tko je kao mudrac i zna

protumačiti ovu riječ :

» Mudrost jednog čvjeka

osvjetljava njegovo lice

i krutost njegovog lica je promijenje-

na«

2 Ja! Pazi zapovjed kraljevu, i , zbog

božanske prisege^[47],

3 ne sili se odstraniti od njega,

ne zainati se u jednoj lošoj stvari,

jer on će učiniti sve što mu bude

godilo,

4 jer riječ kraljeva je najviša,

i tko će njemu reći:

»Što ti to radiš?«

Čovjek ne zna ništa o budućnosti

5 Onaj koji pazi zapovjed neće

upoznati ništa loše.

Vrijeme i suđenje, *srce mudraca

njih poznaje.

6 Da, ima za svaku stvar jedno vrijeme

i jedno suđenje,

ali ima jedna velika nevolja za

čovjeka:

7 on ne zna što će se dogoditi,

tko će mu označiti kad će se to

dogoditi

8 Nitko nema vlasti nad živonim

dahom;

nitko nema vlast nad danom smrti;

nema prekida u boju

i opakost ne spašava svog čovjeka.

9 Sve ovo, ja sam to vidio poklanjajući

svoju pažnju

svemu onome što se čini pod suncem,

u vrijema kad čovjek ima nad

čovjekom

vlast da mu nanosi zlo.

Misterija Božjeg djela

10 Također, ja sam vidio opake stavljene

u grob;

odlazilo se i dolazilo sa svetog mjesta

i zaboravljalo u gradu kako oni

bijahu postupali.

To je također taština.

11 Zato što osude protiv zlih djela

nisu brzo izvršene,

*srce sinova Adamovih^[48] je

ispunjeno zlodjelništvom.

12 Neka grješnik načini zlo stotinu puta,

čak i tad on produžava život svoj.

Ja ipak znam, ja također, » da će biti

sreće za one koji se boje Boga^[49],

jer oni imaju strah pred licem

13 ali da neće biti sreće za opakog

i da, prolazeći kao sjena,

on neće produžiti dana svojih,

zato što je bez straha pred licem Bož-

jim.«

14 Ima jedna činjenica, na zemlji, koja

je taština,

ima pravednika s kojima je

postupljeno prema djelima opakih,

i opakih s kojima se postupa prema

djelima pravednika.

Ja sam već rekao da je to također

taština,

15 i ja pravim pohvalu radosti;

jer, nema za čovjeka pod suncem

ničeg dobrog, osim da jede, da pije,

da se raduje;

i to da ga prati u njegovom radu

tijekom dana postojanja

koje mu Bog dade pod suncem.

16 Kad ja imah u srcu spoznati

mudrost i vidjeti zanimanja oko kojih

se komešaju na zemlji,

- čak i da , danju i noću, čovjek ne

vidi sna svojim očima -

17 tada ja vidjeh cijelo djelo Božje^[50];

čovjek ne može otkriti djelo koje se

čini pod suncem,

iako radi na istraživanju, ali ga

ne otkriva;

i čak da mudrac ustvrdi da zna,

on ga ne može otkriti.

Jedna ista sudbina čeka sve ljude

9 1 Da, sve ovo, ja sam uzeo u srce,

i evo što sam sve iskušao:

to je da pravednici, mudraci i njihovi

radovi su u rukama Božjim.

Ni ljubav, ni mržnju,

čovjek ne poznaje,

sve to njega pretječe^[51];

2 sve je isto za sve,

jedna istovjetna sudbina pripada i

pravednom i opakom,

dobrom i *čistom kao i nečistom,

onom koji *žrtvuje i onom koji ne

žrtvuje;

ona je za dobrog kao i za grješnika,

onoga koji priseže kao i onoga koji se

plaši prisezati.

Jedno je zlo u svemu što se čini pod

suncem kao i jedna istovjetna sudbina

za sve;

isto tako srce sinova Adamovih puno

je zlobnosti,

ludost je u njihovom srcu tijekom

njihovog života,

a poslije, odlazi se k mrtvima^[52].

4 Naime, tko će biti najmiliji?

Za sve žive, ima jedna sigurna stvar:

jedan živ pas vrijedi više no mrtav

lav^[53].

5 Jer živi znaju da će umrijeti;

ali, mrtvi ne znaju uopće ništa;

za njih, nema više nagrade,

jer, njihovo je sjećanje zaboravljeno.

6 Njihove ljubavi, njihove mržnje,

njihove ljubomore već su propale;

oni nikad više neće imati dijela

u svemu onom što se čini pod

suncem.

Uživati život kao jedan dar Božji

7 Idi, radosno jedi svoj kruh i pij dobre

volje svoje vino, jer je Bog već

primio tvoja djela.

8 Nek' tvoja odjeća uvijek bude bijela

i nek' ulja ne manjka na glavi tvojoj^[54].

9 Kušaj život sa ženom koju voliš

tijekom svojeg ispraznog postojanja,

pošto ti je Bog dao pod suncem sve

tvoje dane ispraznim;

jer, ondje je tvoj dio u životu i u radu

koji obavljaš pod suncem.

10 Sve što se tvoja ruka nađe sposobna

učiniti,

učini to svojim vlastitim snagama;

jer nema ni djela, ni zbroja,

ni znanja , ni mudrosti

u *boravištu mrtvih kamo ćeš ti otići.

Nesreće iznenada dolazi

11 Ja vidim još pod suncem da trka ne

pripada najsnažnijima,

ni bitka najjačima,

ni kruh najmudrijima,

ni bogatstvo najpametnijima,

ni naklonost najučenijima,

jer svima njima dođu čas i nevolja.

12 Naime, čovjek ne poznaje svoj čas^[]

bolje no riba koja se dade uloviti u

mrežu nesreće,

nego vrabci uhvaćeni u zamku.

Tako su i sinovi Adamovi ulovljeni

nesrećom kad ona padne na njih

iznenadno.

Mudrost je često nepriznata

13 Ja sam još vidio pod suncem, u stvari

mudrosti,

jednu važnu stvar, vlastitim očima.

14 Bijaše jedan mali grad, malobrojan

žiteljima.

Jedan veliki kralj pođe na njega,

opasa ga i diže protiv njega jednu

veliku opsadu zasjedu.

15 Nađe se tu jedan sirot, ali mudar

čovjek;

on spasi grad svojom mudrošću,

ali nitko se ne sjeti tog siromaha^[56].

16 Tad rekoh, ja:

bolja je mudrost nego sila,

ali mudrost siromašnog je prezrena

a njegove riječi nisu saslušane.

17 Riječi mudraca se čuju u tišini,

bolje nego krici jednog vladara među

bezumnima..

18 Više vrijedi mudrost nego bojni stroj,

ali samo jedan nevježa poništi mnogo

dobrog.

10 1 Mrtve muhe zaraze i ukisele

ulje parfimeru.

Malo gluposti teži više nego mudrost,

nego slava.

2 Duh mudraca ide s dobre strane,

ali duh bezumnika ide krivudavo.

3 Čak i na putu, kad bezumnik ide,

duh mu čini krivde;

on svem svijetu kaže da je

bezumnik^[57].

4 Ako se raspoloženje upravitelja diglo

protiv tebe,

ne napuštaj svoju službu,

jer hladnokrvnost izbjegava velike

neumješnosti.

5 Ima jedno zlo kojeg sam ja vidio pod

suncem,

kako jedan prijezir izmiče vladaru:

6 glupost podignuta na najviši stupanj,

i bogataše biti u padu;

7 ja sam vidio robove na konjima,

i prinčeve ići pješice kao robovi.

Pogibao djelovanja

8 Tko jamu kopa taj u nju pada,

tko potkopava jedan zid, zmija ga

ugrize,

9 tko vadi kamenje može se raniti

njima,

tko cijepa drva izaziva opasnost.

10 Ako je željezo istupljeno i ako se

ne naoštri sječivo,

treba udvostručiti snage;

ima koristi postupiti kako odgovara

mudrosti.

11 Ako ujede zmija zato što nije bilo

čaranja,

nema koristi za čarobnjaka.

Riječi bezumnikove

12 Ono što kažu usta midračeva godi,

ali usne bezumnikove ih

obescjenjuju^[58];

13 početaka njegovih besjeda je glupost,

a kraj njegovih besjeda, ludost

pakosna.

14 Bezumnik umnožava riječi;

čovjek više ne zna što će se zbiti:

tko će mu pokazati što će se dogoditi

nakon njega?

15 Rad bezumnikov se iscrpljuje, on čak

ne zna kako otići u grad^[59].

Glede kraljeva

16 Nesretna ti , zemljo čiji kralj je

derište i čiji prinčevi goste se

od jutra!

17 Sretna si ti, zemljo čiji kralj je

plemenite loze.

i čiji prinčevi se goste u zadano

vrijeme,

za obnoviti snage, a ne za piti!

18 S dvije ruke lijene, greda uzmiče,

kad se ruke opuste, kiši u kući^[60].

19 Za zabaviti se, pripremi se objed,

i vino obraduje život,

a novac odgovara za sve.

20 Ne proklinji kralja u svojoj nutrini,

ne proklinji bogatog čak ni u svojoj

spavaćoj sobi,

jer ptica nebeska odnese šum

i zvijer krilata obaznanit će ono što

je rečeno.

Znanje preuzimanja rizika

11 1 Baci svoj kruh na površinu

vode, jer negdje uzduž naći ćeš ga.

2 Daj jedan dio sedmerim ili čak

osmerim^[61] osobama,

jer ti ne znaš koja nevolja može doći

na zemlju.

3 Ako se oblaci nagomilaju, oni prospu

kišu na zemlju;

da jedno stablo padne bilo na jugu

bilo na sjeveru, ono ostaje na mjestu

gdje je palo.

4 Tko pazi na vjetar ne sije,

tko promatra oblake ne žanje.

5 Isto kao što ti ne znaš putanju životnog daha,

kao što je onaj okoštavanja

u trbuhu trudne žene,

tako ti ne možeš znati djelo Božje.

Njega koji je stvorio sve stvari.

6 S jutra, sij svoje sjeme,

uvečer, prepuštaj odmoru ruke svoje

jer ti ne znaš, od jedne ili od druge

djelatnosti, onu koja odgovara,

ili obje li su jednako dobre.

Razborito uživati život

7 Slatka je svjetlost,

to je jedno zadovoljstvo za oči

da se vidi sunce.

8 Ako čovjek vidi mnoge godine,

nek' tvoje srce bude sretno

u dane tvoje mladosti,

hodaj u skladu s putovima svog*srca

i prema viđenju svojih očiju1.

Ali znaj da za sve to,

Bog će te dovesti pred su^[62].

10 Udalji svoje srce od ožalošćivanja,

udalji od svojeg tijela zlo ,

jer mladost i zora života su taština.

Približavanje smrti

12 1 I sjećaj se svog Tvorca u

dane svoje mladosti,

- prije no što ne dođu loši dani

i godine o kojima ćeš reći:

» Nikakvog nemam zadovoljstva«,

2 - prije nego što se ne smrače sunce i

svjetlost i mjesec i zvijezde,

i što oblaci ne vrate se, i po tome

kiša^[63],

3 u dan kad strijepe čuvari kuće,

kad se povijaju snažni ljudi,

ili se zaustavljaju one koje melju,

suviše malobrojne, kad gube svoj sjaj

oni koji gledaju kroz prozor,

4 kad se zatvaraju krila što gledaju na

ulicu,

dok se utišava glas žrvnja,

kad se ustaje s pjesmom ptice

i kad se stišavaju upjevavanja;

5 tada, strahuje se od uspinjanja,

užasava od putovanja,

dok badem je u cvjetovima,

kad skakavci otežavaju

i plod kopra buja;

jer čovjek odlazi k svojoj kući

vječnosti

i već narikače kruže ulicom^[64];

6- prije nego što se otrgne posrebreni

konac i zlatna se razbije kupa,

no što se krčag na studencu razlupa^[65],

7- prije nego prašina se ne vrati zemlji,

prema onom što bijaše,

i prije nego dah se vrati Bogu koji ga

bijaše i dao.

Zaključak

8 Taština nad taštinama, rekao je

Kohelet, sve je taština^[66].

9 To što dodaje mudrosti Koheletovoj,

to je ono što je još poučavao znanost

narodu;

on je izvagao, ispitao,uredio,

veliki broj poslovica.

10 Kohelet se potrudio pronaći ugodne

riječi čiji je sadržaj je ovdje točno

prenesen:

to su vjerodostojne^[67] riječi.

11 Riječi mudraca su kao žalci,

tvorci zbirki su dobro postavljeni

putokazi;

takav je dar jedinstvenog pastira^[68].

12 Čuvaj se, sine moj, ovdje što dodati:

umnažati knjige, nema kraja tome,

i mnogo proučavati, tijelo se

iscrpljuje.

13 Kraj rasprave: Sve se čulo.

Boj se Boga i pazi njegove

zapovijedi,

jer to tamo je sav čovjek^[69];

14 Bog će privesti svako djelo suđenju

nadasve ono što ono skriva bilo dobro

ili loše.

Podrubnice uz Kohelet ili Propovjednik

• ^[1]Kohelet: smisao ovog imena nije siguran; može značiti »onaj koji govori u saboru« ili »onaj koji predsjedava saboru«. Ovdje je korišteno na simboličan način - sin Davidov, kralja u Jeruzalemu: ova preciziranja ne mogu dovesti čak do Solomona pod čijim je autoritetom knjiga plasirana.
• ^[2]Ili Sve je apsolutno uobraženo, reče Kohelet, sve ja apsolutno tašto, ništa nema smisla. Na hebrejskom izraz preveden s taština nad taštinama ima vrijednost jednog superlativa.
• ^[3]Ili na zemlji ili cijelog života (čovjekovog), ili oboje istovremeno.
• ^[4]Ili jedna generacija.
• ^[5]Ili ono se okreće u hitnji mjestu gdje će se dići iznova.
• ^[6]Drugi prijevod Sve su stvari zamorne.
• ^[7]Vidjeti 1.1 i bilješku.
• ^[8]Ili ljudi.
• ^[9]Tj; na zemlji.
• ^[10]Ne možer se računati na ono što ne postoji.
• ^[11]povlačiti svoje tijelo u vinu ili odati se piću Vino ovdje predstavlja materijalne užitke - ustrajati na glu-postima ili iskusiti život lišen umnosti.
• ^[12]tj. brojne žene.
• ^[13]tj. nisam sebi ništa uskraćivao. Oči su ovdje shvaćene kao sjedište želje.
• ^[14]Vidjeti 1.3 i bilješku.
• ^[15]Drugi prijevod On će postupiti kao što je i kralj postupio
• ^[16]Tj. smrt (vidjeti r. 16).
• ^[17]Drugi prijevod piti; smisao hebrejskog teksta je nejasan.
• ^[18]sinovima Adamovim ili ljudima.
• ^[19]Ili da se štuje njega.
• ^[20]Ili i Bog čini da ono što je nestalo (u prošlosti) nastane ponovo.
• ^[21]ili a Bog će učiniti da ono što je nestalo (u prošlosti) nastane ponovo.
• ^[22]Pridjev ondje upućuje vjerojatno na mjesto gdje će se odvijati suđenje Božje (vidjeti prvi dio ovog redka). Može se također razumjeti jer ima jedno vrijeme za svaku stvar i jedno suđenje za svako djelo.
• ^[23]ili o ljudima.
• ^[24]Drugi prijevod Tko zna da li dah (života) ljudski uspinje se prema gore i da li dah (života) životinjski silazi dolje prema zemlji.
• ^[25]Ili prouzrokuje svoju vlastitu nevolju.
• ^[26]dlan pun odmora ili malo odmora - dvije pesnice rada, propuhivanje vjetra li mnogo rada, ono što ne služi ničemu.
• ^[27]Ili Ja vidim jedan drugi primjer besmisla u životu.
• ^[28]Vjerojatno se radi o lošem snu.
• ^[29]Ovdje se vjerojatno radi o svećeniku.
• ^[30]Smisao hebrejskog teksta je nesiguran. Može se također razumjeti Kad ima mnogo riječi, ima mnogo snova i taštih djela: ali ti se boj Boga - boj se Boga ili poštuj Boga (ne čineći olako zavjeta).
• ^[31]Tj. kralj profitira od naprednog poljodjelstva. Ali smisao hebrejskog teksta je nesiguran.
• ^[32]sposobnost da to jede ili mogućnost da to iskoristi - stranac: bilo iz druge obitelji bilo iz strane zemlje.
• ^[33]on je došao® radi se o nedonoščetu - njegovo ime: to jest ono što je mogao biti da je poživio.
• ^[34]tj. sve umire.
• ^[35]za njegova usta: tj. radi samo za zadovoljavanje svojih želja - glad: želja općenito.
• ^[36]Ili sučeliti život.
• ^[37]viđenje očima ili ono što se vidi (bolje vrabac u ruci nego golub na grani) - pobuđenje hlepnje ili uzbuđenje izazvano željom.
• ^[38]jačim od sebe: radi se o jednoj referenci implicitno Božjoj.
• ^[39]Ovaj redak suprotstavlja ono što ostaje (ugled) onome što je prolazno (korišteno kao parfum), i što označava kraj zemaljskih briga (dan smrti) onome što obilježava početak (dan rođenja)
• ^[40]Ovaj redak objašnjava da i mudrac može u izvjesnim okolnostima postati bezumnik, na primjer kad je potlačen ili potkupljen.
• ^[41]u sjeni:, tj. u protekciji. Ideja je da mudrost daje toliko sigurnosti koliko I novac
• ^[42]Ili tko poštuje Boga.
• ^[43]tj. mudrost.
• ^[44]daleko je a dubina, dubina: tj. nemoguće je potpuno razumjeti.
• ^[45]Ili razlog postojanja tih stvari.
• ^[46]Ili videći jednu ženu iza druge za stvoriti sebi jedno mišljenje. Hebrejski je tekst nejasan i prevodi se također promatrajući stvari jednu po jednu za naći im razlog.
• ^[47]Ja!: hebrejski tekst je nejasan. Neki prijevodi tu riječ (Ja! izostavljaju. drugi razumiju ja ti kažem: posmatraj® - božanska prisega ili prisega dana pred Bogom (kralju). Može se također razumjeti prisega koju je Bog dao (kralju).
• ^[48]Ili ljudi.
• ^[49]Ili koji štuju Boga.
• ^[50]Tj. ja načinih ovu potvrdu glede djela Božjeg.
• ^[51]Ili nepredvidljivo je za njega.
• ^[52]Hebrejski tekst je nejasan i prijevod nesiguran.
• ^[53]tko će biti najmiliji?: podrazumijeva se po Božjem izboru (u dan konačnog suđenja). Ali hebrejski tekst r.4a je nesiguran; prema nekim rukopisima može se prevesti Za onog koji je dio društva živih ima nade - u biblijskoj kulturi pas je smatran za prezrenu životinju.
• ^[54]Običaji u blagdanske dane.
• ^[55]čovjek ne poznaje svoj čas: tj. čas svoje smrti, ili op-ćenitije čas kad će mu se desiti nesreća - sinovi Adamovi ili ljudi.
• ^[56]on spasi grad svojom mudrošću: drugi prijevod on je mogao spasiti grad svojm mudrošću, ali nitko nije mislio na tog siromaha.
• ^[57]Drugi prijevod i kaže on svakom: » to je jedna budala «.
• ^[58]ili bezumnik se osramoti svojim besjedama.
• ^[59]Bezumnik se umara za sitnicu jer ne poznaje najjednostavnije stvari kao što je put za grad.
• ^[60]Hoće se reći da s lijenim rukama popušta krov u kući, jer ga ne popravljaju, i krov se urušava.
• ^[61]Hoće se ukazati na mnogobrojnost.
• ^[62]Ili čini ono što želiš, vidjeti 2.10 i bilješku.
• ^[63]simboliziranje smanjenja životnih radosti i žalost opadanja čovjekovih snaga.
• ^[64]R.3-5 evociraju kraj života slikama koje se može tumačiti na različite načine, ali koji se oslanjaju na na slabljenje i nemoć koji dosežu starećeg čovjeka - narikače: vidjeti Jr 9.16 i bilješku.
• ^[65]prije nego ovisi o sjeti se ti u r. 1a (vidjeti r.1b, 2, 7) - slike od r.6 ilustriraju fenomen smrti.
• ^[66]Taština nad taštinama,: vidjeti 1.2 i bilješku - Kohelet: vidjeti 1.1 i bilješku.
• ^[67]sadržaj je ovdje točno prenesen:to su vjerodostojne riječi: drugi prijevod i prepisati točno istinite riječi.
• ^[68]tvorci zbirki su dobro postavljeni putokazi: hebrejski tekst je nejasan; drugi prijevod one (riječi mudraca) su kao putokazi postavljeni od vlasnika stada - pastir; moguća aluzija na na autora knjige.
• ^[69]Drugi prijevod: to je zadaća svakog čovjeka ili to vrijedi za sve ljude.

Biblija

Stari zavjet

Petoknjižje Stvaranje | Izlazak | Levitik | Brojevi | Deuteronom Prvi proroci Jošua | Sudci | Prva Samuelova knjiga | Druga Samuelova knjiga | Prva knjiga o kraljevima | Druga knjiga o kraljevima Drugi spisi Psalmi | Knjiga o Jobu | Poslovice | Knjiga o Ruti | Pjesma nad pjesmama | Propovjednik | Lamentacije | Knjiga o Esteri | Knjiga o Danielu | Ezdra | Nehemija | Prva knjiga kronika | Druga knjiga kronika Posljednji proroci Izaija | Jeremija | Ezekiel | Ozej | Joël | Amos | Abdias | Jona | Mihej | Nahum | Habakuk | Sofonije | Agej | Zaharija | Malahija Deuterokanonske knjige Knjiga o Esteri (grčki) | Knjiga o Juditi | Tobit | Prva knjiga Makabejaca | Druga knjiga Makabejaca | Knjiga Mudrosti | Siracida | Baruh | Jeremijino pismo | Grčki dodatci Knjizi o Danielu

Novi zavjet

Evanđelja Evanđelje po Ivanu | Evanđelje po Luki | Evanđelje po Marku | Evanđelje po Matiji Apostolska djela Apostolska djela Poslanice apostola Pavla Rimljanima | Prva Korinćanima | Druga Korinćanima | Galaćanima | Efežanima | Filipljanima | Kološanima | Prva Solunjanima | Druga Solunjanima | Prva Timoteju | Druga Timoteju | Titu | Filemonu | Hebrejima Katoličke poslanice Jakovljeva | Prva Petrova | Druga Petrova | Prva Ivanova | Druga Ivanova | Treća Ivanova | Judina Otkrivenje Otkrivenje