Minerva B1
| ← Amortizacija - Aždaja | Leksikon Minerva B-Blitvenica |
→ Blizanci - Bystrón |
B 1) hem. znak za bor; 2) muz.: (hes) hromatski sniženi ton h (↑ Premet);
B. = basso.
Ba hem. znak za barij.
B. A. kratica za ↑ Bachelor of Arts.
Baal (semit.-jevr.; asir.-babil. bel = gospodin) glavno božanstvo zapad. semit. naroda: Feničana, Aramejaca, Filisteja. Bog sunca i plodnosti. Kult s okrutnim ljudskim žrtvama, protiv čega se borili jevr. proroci.
Baalbek (Heliopolis) sir. gr., 5000 st.; ruševine star. hrama boga Baala.
Baalšem (1700-1760) vođa rusko-polj. jevrejske sekte hasidima. Mn. legende o njegovu životu.
Baba 1) 1737 m, planina u Zetskoj banov.; jugoistočno od Gatačkog Polja; 2) planina u Vardar. banov. između Prespanskog Jezera i bitoljske kotline; najviši vrhovi: Perister (2600 m) i Crvena Stena (2462 m); 3) planina u Vardar. banov., sjev. zapadno od Kruševa, 1654 m.
Babak ↑ Mjehurnjaci.
Babakaj litica usred Dunava u Đerđapskoj klisuri kod Golupca.
Babašnica (Vard. b.) 2484 m, planina zap. od Prizrena na granici prema Albaniji.
Babbitt glav. lice istoimenog romana anglo-amer. pisca Sincl. Lewisa. Satira na amer. društvo.
Babel ↑ Babilon.
Babel-Bibel nauč. polemika; izazvao je njemački protestantski bibliografski arheolog i asiriolog Friedrich Delitzsch 1902-3 svojom hipotezom, da je biblija nastala na osnovu babilonske predaje.
Bâb-el-Mandeb (Vrata suza) ulaz u Crveno More s juga.
Babelj Izak E. (*1894) rus. novelist: „Odesa“, „Konarmija“, „Istorija moga golubinjaka“.
Babenberg grofov. porodica iz Bamberga (Bavarska); članovi vladali kao vojvode 976-1246 Austrijom.
Babeuf François Émile (nazvan Grakho, 1760-97) jakobinac, pobornik socijalne revolucije, smaknut pod direktorijem (Franc. revolucija).
Babia Góra najviši vrh. zap. Karpata (Beskida), 1725 m.
Babica stručno obrazovana žena, pomaže pri porođajima.
Babić 1) Benedikt fra (* u Dubrovniku, † 1591 u Italiji) hrv. kompozitor i muz. teoretik; savremenici ga smatraju prvakom među orguljašima; djelovao u Dubr. i Italiji. 2) Krunoslav (*1875) zoolog; bavi se poglav. studijem nižih životinja (dupljari, bodljari, zglavkari), naroč. morskom faunom. Pored rasprava popularni spisi: „Život Jadran. Mora“ i „Pogledi na biologičke i bionomičke odnose u Jadran. Moru“. 3) Ljubo (*1890) hrv. slikar, esejist i scenograf. Kao slikar poznat po „Hrv. seljaku“ i pejzažima iz okolice Zgba, Like i Dalm. Crkv. slike „Raspeće“, „Polaganje u grob“ i „Hrv. Božić“ u Sv. Marku i slike u crkvi novog nadbiskup. sjemeništa u Zgbu. Eseji: „Hrvatski slikari od impresionizma do danas“, „Umjetnost kod Hrvata u 19. stolj.“, „Maestral“, „Dijete i likovni život“; kao scenograf postavio već. djela dom. i stranog klas. repertoira opere, drame i baleta kroz 15 kazališ. sezona, (↑ Tab.: Jugosl. umj. V). 4) Matije Aleks. (1798-1876) zgb. kanonik („Propov. za nedjelje i blagdane“). 5) Nada (*1903) glumica pretežno drastično naivnih uloga na zgb. kazalištu. 6) Tomo (1680-1750) bos. franjevac, autor škol. gramatike lat. jezika (1712 i 1745) i zbirki pjesama „Cvit razlika mirisa duhovnoga“ (1726, 1736, 1802, 1851, 1898) i „Pisni duhovne“ (1736).
Babila sv. (dan 24 I, u ist. crkvi 4 IX) biskup u Antiohiji (237-250) za kršć. progona cara Decija.
Babilon stari gr. na Eufratu iz 3. tisućljeća pr. Kr.; danas ruševine; važne iskopine.
Babilonija juž. Mesopotamija, nazvana po gradu Babilonu (Bab-ilun = božja vrata), koji je nadvladao druge gradske države (Ur, Eridu, Larsa, Nipur, Uruk, Kiš, Lagaš); 4000 pr. Kr. provala Sumeraca, 3000 semit. Akadijaca. 1) Država Sargona I. (2700-2500). 2) Stara babilonska drž. (2300-1750), Hamurabi (1955-13). Asirci osvoje B. 1240, 1100, 710, 689. 3) Nova bab. država (626-539), Nabopolasar (626-605), Nebukadnezar (605-562). Persijski kralj Kiro osvoji 539 Babilon.
Babilonski toranj (kula 185 m vis., u obliku stepenica), što su ga ljudi počeli graditi u zemlji Sennar (Mesopotamija), ali zbog pometnje jezika odustali od gradnje. Kasnije služio jedan dio kao kraljevska palača, drugi kao hram boga Bela.
Babilonsko sužanjstvo 1) boravak Jevreja u Babiloniji nakon pokorenja (606), dotično potpunog razorenja (586 pr. Kr.) Jerusalima po Nebukadnezaru i boravak tamo kroz 70 g. do 536, kad je Kir dopustio, da se mogu povratiti (prvi put) u domovinu; drugi povratak Jevreja za pers. kralja Kserksesa 458, pod vodstvom Esre i Nehemije. 2) B. s. crkve, boravak papa u Avignonu od Klementa V. (1305) do Grgura XI. (1376), gdje su bili pod utjecajem politike franc. kraljeva.
Babino Polje (Zet. b.) najveće mjesto na ostrvu Mljetu.
Babin Vrh (Sav. b.) u sred. Velebitu (1798 m), ujedno najviši vrh u Hrvatskoj.
Babinje vrijeme, u kojem se iza poroda spolni dijelovi majke oporavljaju; bab. groznica: gnojna upala spol. org. iza por., obič. s opć. zaraz. tijela.
Babits Mihály (*1883) mađ. književnik (i esejist); najrazličitije elemente evropske kulture zaodijeva u savršene pjesničke slike; filozofske i literarne studije otvaraju mađarskoj literaturi nove horizonte. Prevodilac (Dante, Shakespeare, Baudelaire, Goethe).
Babizam (babisti) pers. muslim. sekta, mješavina panteizma, misticizma i komunizma, osnovao je Ali Muhamed u pol. 19. vij. u Pers., na osnovu novog tumača Korana, nazv. po riječi bab = vrata (mudrosti).
Babja Gora (Sav. b.) juž. od Požege (vrh Kapavac 637 m), prekrivena šumom.
Bablje ljeto (Miholjevo, Miholjsko lj.) fina bijela leteća paučina; svake se jeseni za lijepih dana opaža u uzduhu; na njenim nitima sjede mali pauci, koji se tako sele, a pripadaju poglavito porod. Thomisidae.
Babner ↑ Jeronim iz Ljubljane.
Babnik Janko (1861-1927) sloven. pravnik („Nemško-slovenska pravna terminologija“, 1894).
Babonići hrv. praplemstvo, stanovalo izm. Gline, Korane, Kupe i Trepće u župi Gorica. Prvi poznati član Stjepan Gorički dobio oko 1193 od kralja Bele III. u dubičkoj županiji posjed Vodičevo (današnji Dobrljin). Njegov sin Babonić (od njemačkog imena Papo, Popo, koje se često javlja od 9. vijeka dalje u oglejskoj patrijaršiji) osnivač porodice grofova B. Oko 1250 sagradio jedan B. kod ušća Sane u Unu grad Blagaj, po kojem je porodica uzela ime grofova Blagajskih (u 15. vij.). B. (odnosno Blagajski) bili glavni hr. velikaši izm. Kupe i Une i igrali vidnu ulogu do 16. vij. Ispred neprekidnih tur. provala ostavili u 2. pol. 16. vij. Hrv. i preselili se u Kranjsku, gdje su izumrli 1897 s grofom Ludovikom Blagajskim.
Babosak ↑ domazet, koji se oženi udovicom.
Babović dijete nalik na oca.
Babovka kolač sa kvascem, pečen u lim. formi (njem. Gugelhupf).
Babukić Vjekoslav (1812-75) ilirski jezikoslovac, prvi imenovani prof. hrv. jezika na pravoslov. akademiji u Zgbu (Ilirska slovnica, 1854).
Babuna (Vard. b.) 1) 1180 m, planina sjev. zap. od Prilepa; 2) rijeka, desna pritoka Vardara, i oblast u njenom slivu.
Babunski Jovan Stojković (1878-1920) četnički vojvoda, zaslužan nacion. radnik. S Gligorom Sokolovićem i ostalim četnicima očistio des. obalu Vardara od bugar. četa. Za Mladoturaka prebjegao u Srbiju. 1912 sa svojim ljudima postaje prethodnica srp. vojsci na bojištu od Kumanova do Bitolja. U Svjet. ratu učinio vel. usluga.
Babuš (pers.-tur.) kožnate papuče bez peta (naročito u Maroku).
Babuška ↑ Šišarica.
Babuškari ↑ Ose šišaruše.
Baby (engl.) malo dijete.
Bacač mina ili granata ↑ Rovovsko oruđe.
Bacač plamena borbeno oružje, prvi put upotrebljeno u Svjet. ratu, ima okruglu posudu sa lako zapaljivim uljem, koja se nosi na leđima, cijev sa štrcaljkom, kroz koju se pomoću komprimiranog zraka štrca zapaljeno ulje na 20—30 m.
Bacalište mjesto za bacanje sport. sprave: krug za disk, kuglu, kladivo (čekić), meta za koplje, granatu, gredu, kamen, loptu, teški teret.
Bacanje sprava po utvrđenim pravilima, dio lake atletike. B. željez. kugle od 3-7,257 kg iz kruga, priječnika 2,135 m; diska od 1-2 kg iz kruga 2,5 m (↑ Balbis); kladiva (čekića) težine 7,257 iz kruga 2,135 m; koplja od 0,6-0,8 kg od ukopane mete (letvice) 7 cm X 3,66 m; teškog utega do 25 kg iz kruga 2,185 m; kamena 15 kg od mete kao koplje; male pune lopte 0,8 kg; vel. šuplje lopte 0,45 kg; lopte s omčom 1-2 kg slič. kao za koplje.
Baccalaureus (lat.) od 13. vij. najniži akadem. stepen; franc. bacheller ès lettres = otprilike abiturijent naše sred. škole; na nekim starim univerz. baccalaureus juris: prvi stepen do jurid. doktorata.
Baccarat (franc.) hazardna igra.
Bach razgranata porodica istaknutih njem. kompozitora: 1) Najistaknutiji Joh. Sebastian B. (1685-1750) jedan od najvećih kompoz. sviju vrem. Neizmjerno obilje djela u svim formama: 2 monumentalne pasije (po Ivanu i Mateju), oko 200 kantata, oratorija, vel. h-mol misa, brojna djela za orgulje, klavir („Wohltemperiertes Klavier“, „Kunst der Fuge“), instr. i orhestar. B. dao ne samo moćnu sintezu stare polifone muz. s novim, harmonij. stilom tal. podrijetla, već je sintentizirao i sve rezultate razvoja tal., franc., engl. i njem. muz. iza renesanse, pretstavljajući maks. vrhunac i završetak epohe baroka. S njime iscrpljene osnovne forme baroka, suita i fuga. Uza sav moćni izraz i sadržajnu dubinu svojih djela bio poznat pretežno kao orguljaš. Iza smrti zaboravljen, njegovo pravo značenje otkrito tek u romantici (Mendelssohn 1829) (Slika ↑ st. 83). 2) Karl Philipp Emanuel (1714-1788) sin J. S., pretstav. „galantnog“ stila, učitelj bečkih klasika, izgradio u svojim brojnim djelima za klavir osnovu sonat. forme. Istaknuti pijanist; djelo o klavir. sviranju glav. izvor za razumijevanje načina interpretacije muz. 18. vijeka.
Bach 1) Alexander Frh. v. (1813-93) austr. državnik, glavni pretstavnik apsolutizma cara Franje Jos. (1852-60); po njemu sistem dobio ime, a njegovi činovnici u Hrv. i Ug. bili prozvani „Bachovi husari“, 2) Josip (1874-1935) dugogodišnji direktor zgb. kazališta, uvaženi kazal. stručnjak i dramaturg.
Bachelor (engl.) isprva zakupnik seoskog imanja: „baccalaria“, kasnije akad. stepen. ↑ Baccalaureus.
B. of Arts diplomirani student na engl. i amer. univerz.
Bachov apsolutizam ↑ Bach.
Bacil (Bacillus) bakterij štapićasta oblika iz roda bakterijaceja (Bacteriaceae). Najpoznat.: bacil ↑ tuberkuloze; b. ↑ tifusa; ↑ koma-bacil; Bacillus tetani: uzrokuje grčevitu ukočenost (tetanus); B. carbonis: ↑ šuštavac; B. suicida: svinjsku zarazu; B. typhi murium: pošast poljskih miševa itd.; B. radioicola: živi na korijenu sočivica, asimilira dušik iz uzduha. Neki b. uzrokuju vrenje, gnjiljenje.
Back (engleski = leđa) branič, stražnji igrač (u odbrani) kod nogometa, hokeja i sl.
Backhaus Wilhelm (*1884) čuveni njemački pijanist, učenik D' Alberta.
Bacon 1) Francis B. of Verulam (1561-1626) engl. filozof i državnik, ustaje protiv skolastika, osnivajući naučna istraživanja na iskustvu; preteča empirista. "Novum Organum", "History of Henry VII." (prva povjes. knjiga na nauč. osnovi), "New Atlantis" ("Nova Atlant."), utopist. slika idealne ljudske zajednice. U "Esejima" udara temelje engl. prozi. Briljantan populariz. znanosti. 2) Roger (1214-94) kaluđer, engl. filozof i fizik, nazvan zbog učenosti "doctor mirabilis", optuživan zbog magije, naglašuje za razliku od svih skolastika važnost iskustva i eksperimenta (prvi pravi prirodoslovac Sred. vij.), ali zahtijeva podređenje spoznaje vjeri. Kao fizik izumio povećalo, reformirao kalendar. Glavno djelo "Opus majus".
Baconska teorija (Baconian Theory) teorija, prema kojoj bi F. Bacon bio napisao drame, koje idu pod Shakespeareovim imenom. Potječe iz sred. 18. vij. Danas je ozbiljna nauka zabacuje.
Baculus (lat.) štap, batina; b. pastoralis (lat.) pastirski, biskupski štap.
Bač (Dunav. b.) 1931 god. 475 st., selo u Bačkoj na željezn. pruzi Sombor-Palanka; tekst. industrija. U B. su poč. 16. vij. za kralja Ludovika II. vijećali ugarski sabori; franjev. samostan; ruševine tvrđave iz 14. vij.
Bačević Dimitrije (18. vij.) ikonopisac (crkve u Beočinu, Zemunu i dr.)
Bačila povremena udruženja seljaka u planinskim krajevima (naroč. u Juž. Srbiji) za zajedničko sakupljanje i prerađivanje ovčjih produkata (sir, vuna itd.), koji se prodaju za zajedn. račun. B. se sastaju redovno na Durđev dan, a razvrgavaju se na Ilijin dan. Iza toga svaki vlasnik svoje stado individualno iskorišćuje.
Bačka (Dunav. b.) veći dio nekadašnje bačko-bodroške županije. Graniči na zap. i jugu s Dunavom, na ist. s Tisom, a na sjev. s Mađarskom. Srbi nastanjuju se u B. od druge pol. 15. vij., no glavno je doseljenje s kraja 17. te početkom i sredinom 18. vij. (1690, 1716 i 1737). Za tur. okupacije B. je dio budimskoga pašaluka, a segedinskoga sandžakata. U drugoj pol. 18. vij. naseljuju B. Nijemci i Mađari. 1848-49 B. je krvavo poprište bojeva izm. Srba i Mađ. (Szenttamás, Srbobran). Od 1849-60 je u Srp. Vojvodini, od 1860 uža Ugarska do 1918, Trianonskim ugovorom pripala Jsl.
B. Palanka (Dunav. b.) 1931 god. 5555 st., sresko mjesto na Dunavu; parobrod. postaja, željezn. raskršće; mlinarstvo, vinogradarstvo.
B. Topola (Dunav. b.) 1921 g. 13 979 st., sresko mjesto u Bačkoj na željezn. pruzi Subotica-Novi Sad.
B. Petrovac (Dunav. b.) 1931 g. 7482 st., mjesto u Bačkoj, zap. od Novog Sada sa jakom kolonijom Slovaka; gimnazija sa slovačkim nastavnim jezikom; središte produkcije hmelja.
B. Gradište (Dunav. b.) 1931 6776 st., selo pored Tise u Bačkoj.
Bačvanski Aleksa (1832-81) srp. glumac i redatelj; igrao i na mađ. pozornicama.
Bačvaste lutke 1. opkoljene tvrdim bačvi sličnim ovojem (u mn. dvokrilaca).
B. svod strop svođen u polukružnu obliku.
Badalić 1) Hugo (1851-1900) lirik ("Izabrane pjesme"), nastavljač tradicija Šenoina doba; pisao lit. prikaze i prevodio. Sastavio antologiju hrv. lirike (1894); 2) Ivo (rođ. 1890) glumac karakter. uloga na zgb. kazalištu; 3) Josip (*1888) piše književ. prikaze, eseje i lit.-hist. rasprave, naroč. o rus. književnosti (o Bloku, Dostojevskom, Turgenjevu itd.); 4) Viktor (rođ. 1880) lirski pjesnik.
Badem (bajama) (Prunus amygdalus) mnogo kultivir. voćka iz porod. ruža. Domovina: Mediteran i zapad. Azija. Više odlika: slatki b. (voće), gorki b. (služi u medic.), mekani b. (voće).
Baden 1) južnonjemačka slobodna država, 15 070 km², 2 430 000 st.; gl. gr. Karlsruhe. U Schwarzwaldu kućna industr.: satovi, drvena roba, muzički instrumenti. Vel. industr.: Mannheim, Karlsruhe, Heidelberg, Freiburg. 2) B. bei Wien, sumporno kupalište kod Beča, 24 000 st.; igračnica.
Baden-Baden svjet. kupalište u Schwarzwaldu, 30 400 st.
Baden-Powell Sir Robert (*1857) engl. general, osnivač ↑ skauta.
Badenska škola novokantovska filozof. š., kojoj je central. problem „problem vrijednosti“ (Windelband, Rickert, i drugi).
Badge (engl.) grb. amblem; danas: društvena značka.
Badigeon (franc.) badižon, vrsta fine žbuke, sastavljena od vapna, bizmutova hlorida i boje.
Badjura Rudolf (*1884) sloven. turistički pisac.
Badnjak 1) badnji dan i veče; 2) panj (hrastov ili dr.), koji se na Badnji dan siječe prije sunca, po strogim propisima i na svečan način unosi u kuću, pali na Badnje veće (i kroz noć), časti jelom i pićem; predmet magije (iskre, ugarci). Paljenje badnjaka kod Mediteranaca, južnih Slavena, Skandinav. (julski panj) i dr. germ. plemena, simbolski čini, ostaci pretkršć. doba, kada se slavio porođaj zimskog Sunca potkraj decembra i njegov blagonosni žar.
Badrljica dio stabla od pera, oko kojega su čije (isperci).
Badža (tur.) otvor na kući, kuda prolazi dim; dimnjak.
Baechtold Jakob (1848-1897) uvažen lit. historik švajc. njem. literature.
Baedeker njem. naklada putnih vodiča u Leipzigu; osnov. 1827 Karl B.
Baer Max (*1907) amer. boksač, eksprvak svijeta.
Baeyer Adolf v. (1835—1917) njem. hemik; sinteza indiga.
Baffin William (1584-1622) jedan od prvih engl. istraživača arkt. krajeva; preduzeo 1612-22 7 putovanja i tražio sjev. zap. i sjev. ist. prolaz; dospio do po njemu prozv. B. zaljeva; njegova kriva tvrdnja, da daljeg prolaza nema, bila uzrok, da kroz 200 god. niko nije pokušao prodrijeti dalje.
Baffinova Zemlja otok amer. arkt. arhipelaga. 611 000 km².
Bag ↑ Karlobag.
Bagane krzna posve mlade jagnjadi; ovce širokoga repa.
Bagatela (po tal.) sitnica, malenkost; bagatelni postupak: ↑ malični p.
Bagaža (franc. bagage) 1) prtljaga; 2) fukara.
Bagdad gl. gr. Iraka na Tigrisu, 287 000 st.; u blizini bogata nalazišta petroleja; univerz. Bagdadska želj. od Carigrada do B. i Pers. zatona, nedovršena.
Bagger (njem.) ↑ Jaružalo.
Baglama (tur.) 1) gvožđe kojim su vrata pričvršćena za dovratnik, šarka; 2) vrsta tambure sa 3 žice.
Baglivi Đuro (1668-1707) dubrov. liječnik svjet. glasa.
Bagni (tal.) kupke.
Bagno (tal.) od konca 17. vij. u franc. lučkim gradovima tamnica za robijaše s galija, uposlene pri lučkim radnjama. Ukinuo Napoleon III.
Bagra ↑ Soj.
Bagrema (Robinia pseudacacia) biljka, lepirnjača iz Sjev. Amer. Drvo s bijelim cvjetovima. U Jsl. se vulgarno i loše b. zove akacijom.
Bagrjana Elizabeta (*1895) savrem., veoma darovita bug. pjesnikinja; zbirka „Vječna i sveta“ i dr.
Bahama brit. otoci izm. Floride i Haitija (690 otoka), 11 406 km², 60 650 st. (70% crnaca). Guanahani prvi od Kolumba otkriveni otok.
Bahia brazil. država na Atlantskom Oceanu: gL gr. São Salvador da B., 330 000 st.; slador, kava. duhan, bahia-drvo.
B. Blanca važna argent. luka na B. zatonu, 341 000 st.; žito, vuna.
Bahijsko drvo amer. crv. drvo (crv. triješčica Hi pernambukovina).
Bahornice (Oenotheraceae) porod. prostolatičnih dvosupnica. Neke se gaje kao krasnice (na pr. Oenothera i Fuchsia).
Bahr Hermann (1863-1933) austr. pisac, isprva naturalist; „Studien zur Kritik der Moderne“, „Expressioniamus“. Na njega utjecali Strindberg, Dostojevski, D' Annunzio i Goethe. Duhovita vesela igra „Das Konzert“, drame „Der Star“, „Die gelbe Nachtigall“. Katol. neoromant. roman: „Die Himmelfahrt“ i drama „Die Stimme“. Pratio s interesom prilike na Slaven. Jugu (Friedjungov proces i dr.), napisao „Dalmatinische Reise“.
Bähr Georg (1666-1738) njem. arhitekt; Frauenkirche (barok), Dresden.
Bahrein otoci brit.-ind. u Pers. zaljevu. 552 km², 120 000 st. (90% Arapa, 10% crnaca). Najpoznatije nalazište bisera.
Baila Atha Cliath (irski. čit.: Bola Ava Klia), od 1924 služb. ime ↑ Dublina.
Ballion André, istaknuti belg. romanopisac: „O jednoj Mariji”, „U cokulama”.
Bailly Jean Sylvain (1736-93) franc astronom, pretsj. konstitutante, pariški načelnik (1789-91), pogubljen 1793.
Bain Alexander (1818-1903) škotski filozof, jedan od prvih zastupnika naučnog pravca, koji na temelju fiziologijske metode dovodi u vezu psihologij. pojave s nervima i mozgom. Gl. dj.: „The Sense and the Intellect” („Osjetila i intelekt”) „The Emotions and the Will“ („Emocije i volja”).
Baisse (franc.) padanje cijena ili burz. tečajeva.
Baissier (franc.) spekulant na burzov. baisse.
Baja 20 000 st., trg. i industr. mjesto (živež. namirnice) u Mađ.; nedaleko granice prema Jsl.
Baja California meksički poluotok, 144 034 km², 95 416 st.
'Bajao" (tal. pagliaccio = slamnjača) lakrdijaš, komedijaš.
Bajadera (po portugal. bailadeira = plesačica), evropski naziv za indijske plesačice i pjevačice u hramovima (devadaši) i profesionalne indijske plesačice (načni).
Bajagi (tur.) tobože.
Bajalović Petar (*1876) arhitekt, zastupnik t. zv. srp. stila, gradio paviljon kralj. Srbije u Rimu 1911, konak u Kaleniću, zgradu Društva Sv. Save u Bgdu.
Bajama ↑ Badem.
Bajamonti 1) Ante (1822-91) ljekar, inače vođa talijanaške (autonomaške) stranke u Dalm. i načelnik Splita (1860-82), kad je općina prešla izborom u hrv. ruke. B. osnovao tal. čitaonicu u Splitu, koja još i danas postoji (Gabinetto di lettura). 2) Julije Splićanin (1744-1800) polihistor. Pisao rasprave medic., histor., arheol., meteorol., hemij., skupljao bio- i bibliografsku građu o hrv. književnosti, pjevao tal. i lat. pjesme, skupljao hrv. nar. pjesme i prevodio ih na tal. itd., raspravljao s Dubrovčaninom Đ. Ferićem o njima, a u duhu novih umjetničkih principa G. Vica (1668-1744); u raspravi „Il Morlacchismo d' Omero” (1797) traži za objašnjenje Homerskoga pitanja paralele u jsl. nar. epskoj poeziji. Sačuvane razne crkv. kompoz.; 2 Stabat mater, 4 Te deuma, sve višegl. uz pratnju orgulja ili instr. Gl. djelo oratorij „La Translazione di san Doimo, componimento drammatico per musica” („Prenošenje sv. Dujma”) iz 1770 (izgubljeno), u stilu tal. baroka.
Bajat (tur.) star, pokvaren od duga stajanja (b. hljeb).
Bajati praznovjerno izgovaranje tajnih formula, da se otjera kakva bolest.
Bajazid 1) B. I. Jildirim (munja) četvrti turski sultan (*1347) vl. 1389-1402, vjenčao Lazarovu kćer Oliveru; podredio Turskoj Srbiju, Vizantiju, Bugar.; porazio kod Nikopolja Žigmunda Luksemburškog (1396); poražen i zarobljen od Timurlenka kod Angore (1402); umro u ropstvu. 2) B. II., osmi sultan (*1446), vladao 1481-1512, porazio brata Džema, koji pobjegne papi Aleksandru VI. Pobijedio Mlečane (1498—1503), zbačen od janjičara (Ahmed Hercegović) i otrovan.
Bajazidović Derviš paša (Derviš paša Mostarac) (+l603) bavio se izučavanjem arap. i pers. književnosti (učitelj mu bio naš zemljak Sudi, odličan poznavalac pers. jezika i književn.). Lični savjetnik sultana Murata III., 1595 namjesnik u Bosni. Pjesme na tur. i pers. jeziku i pjesme u slavu Mostara.
Bajer Frederik (1836-1922) danski politik, osn. internac. društvo mira u Bernu; 1908 Nobelova nagrada.
Bajice pleme u Zet. ban. na sjev. obodu Cetinjskog Polja.
Bajić Isidor (1878-1915) srp. kompozitor svježe invencije, popularan; horovođa; opera „Knez Ivo od Semberije” (1911), simfonija (1903), klavir. djela, popijevke, mn. horovi, opereta „Sedam gladnih godina” (1902), liturgija, obrade narodnih melodija, komorna muzika; pisac udžbenika. Mnoge njegove njegove popijevke postale narodna svojina („Jesen stiže”, „Zračak viri”, „Magla pala” itd.).
Bajina Bašta (Drin. b.) 1931 god. 1028 st., sresko mjesto na Drini; dobar duhan („bajinovac”); nedal. manastir Rača.
Bajkalsko Jezero u Sibiriji, 33 000 km², najdublje jezero na zemlji (1522 m). —
'Bajkić: Velimir (*1875) ekonomist, poznat sa svojih kritika raznih gospodar. problema.
Bajonet nož, bodež, hladno oružje za udar i bod, nosi se na opasaču sa lijeve strane. za borbu se meće na pušku. Ime iz franc. po gradu Bayonne.
B. sastav spoj 2 motaka pomoću klina na jednoj i poprečnog proreza na drugoj moci. Motka s klinom utakne se u prorez i okrene na stranu.
Bajram (pers. = blagdan) muslimanski blagdani poslije 70-dnevnog posta i ramazana; mali (šeker) b.: 3 dana prekidanja posta potkraj mjeseca ramaz.; vel. (kurban) b.: 2 mjes. i 10 dana posl. malog b. (4 dana), kada se kao žrtva kolju ovnovi (kurbani), žrtve hodočasnika u Meku.
Bajronizam' ↑ Byronizam.
Bajšanski Milan (r. 1903) kompoz., horovođa i pedagog. Obrade nar. melodija za hor, solo; horske pjesme.
Bajta (slov.) koliba, kućica.
Bajuk Marko (*1882) slov. kompoz. Sabrao nar. popijevke („Sloven. nar. pesmi” 5 svez., „Odmev naših gajev” 2 sv.).
Bajuvari germ. pleme (izmiješano s kelt. Bojima, od kojih primiše ime) na gornjem Dunavu, potčiniše Slovence (745), ali podlegoše Karlu Velikome (788).
Bajza-Slavik Ivana (1856-82) istak. zgb. glumica, prva „Teuta”.
Bakalar ↑ Tovar.
Bakalin (tur.) trgovac mješov. robom; bakalnica: trgovina m. robom.
Bakalović Georgije (*kraj. 18.v. + 1843) srp. ikonograf i portretist, naslikao svod u crkvi u Sr. Karlovcima.
Bakanalije Bakova (Dionizova) orgijastičko-mistička svetkovina s bučnim ophodima u Rimu, kamo je došla iz juž. Ital. (Vel. Grčke), a u Grčku iz Trakije i Frigije. Slavile se usred zime u slavu bogu vegetacije Dionisu, koji se budi na nov život.
Bakant ko prisustvuje bakanalu, svečanosti u čast rim. bogu Baku; u Sred. vij. putujući đak; bakantice ↑ menade.
Bakar (lat. cuprum) ↑ hem. element: teški metal, spec. tež. 8,9, tal. 1064°, .u prirodi samorodan i kao oksidična i sulfidična rudača; ↑ Rudarstvo Jsl. B. je crven, vrlo rastezljiv. Spojevi: bakreni sulfat ili modra galica, upotr. u bojadisarstvu, galvanotehn., za tamanjenje štetočina; bakr. karbonat, u prir. malahit (zelen) i lazurit (modar); bakr. acetat, mjedna rđa, mjedenka. Legure: s cinkom mesing (mjed), s kositrom bronca, s cinkom i nikljem novo srebro i dr.
Bakar (Sav. b.) 1931 god. 2075 st., grad na sjev. zap. B. zaliva u vinorod. kraju; pom. akad., real. gimnazija. Ulice, osim jedne, penju se uzbrdo stubama; lijepa crkva, muzej u Frankopan. gradu ; ribarstvo i vinograd. („bakarska vodica”); industr. cementa. B. se prvi put spominje u 2. polovici 13. vij. kao posjed knezova Krčkih (od 15. vij. dalje Frankopana), 1671 dospio propašću Frankopana u vlast car. komore, 1777 vraćen Hrv., 1779 postao kr. sl. grad.
Bakarac (Sav. b.) ribarsko selo kod Bakra (tunolovi).
Bakarska vodica ↑ Pjenušavo vino.
'Bakelit (po izumit. Baekelandu) tvrda, netopiva umjetna smola od fenola i formaldehida; kao zamjena kosti, bjelokosti, jantara, za gumbe, češljeve, izolatore itd.
Baker-Eddy Mary (1821-1910) osnivačica amer. vjer. sekte ↑ scijentizma.
Bâki (+ 1600) važi kao najveći tur. lirik. Glav. zbirka „Divan”.
Bakić Vojislav (1847-1928) osnivač sistematske pedagogije u Srba („Opšta pedagogika”, „Posebna pedagogika”, „Primenj. nauka o vaspitanju", „O mehanizmu u škol. nastavi”).
Bakići staro srp. plemstvo, koje je poslije pada Bgda (1521) prešlo u Ugarsku pod rodonačelnikom Pavlom, koji je kao srp. despot poginuo u Kacijanerovoj vojni kod Gorjana (1537). Njegov bratučed Petar (†1552) praotac mađ. plem. familije Bakića de Lak, koja se pokatoličila i u 18. vij. izumrla.
Baklava (tur.) vrsta slatke pite.
Bako (Bakchos) ↑ Dionis.
Bakonjska šuma brda u zap. Mađarskoj.
Bakotić Antun (1831-87) pripovjedač (roman „Raja”) i pisac popular. prirodoznanstven. spisa.
Bakrena svila vrsta ↑ umjetne s.
B. acetat (nj. Grünspan = mjedna rđa) ↑ Bakar.
B. doba ↑ Prehistorija.
Bakropis (njem. Radierung) grafička umjetnina; postupak: metalna ploča se prevuče voskom, u koji se ureže crtež, vosak se prelijeva kiselinom, dok crtež nije dostatno izjeden. Najveći procvat b. u 17. vij. (Rembrandt, Callot), pod konac vij. prevladava mezzotinto.
Bakrorez grafička umjetnina; postupak: crtež se ureže oštrom iglom u bakrenu ploču i otisne na papir (bakrotisak). Najveći procvat b. oko 1500 (Dürer, Schongauer, Mantegna itd.), naroč. u Ital. Kasnije za reprodukciju poznatih uljenih slika. U 17. vij. nadomještava se bakropisom.
Bakrotisak otiskivanje bakroreza, bakropisa, heliogravira itd. na papir pomoću ručne preše.
Bakst Leon (zapr. Rosenberg, *1866) svestrani ruski ilustrator i scenograf svjet. glasa (rus. balet).
Baksuz (tur.) čovjek, koji uvijek ima ili donosi nesreću, nespretnjaković.
Bakšić Stjepan (*1889) katol. svećenik, teol. naučenjak, uređuje „Katol. List"; mn. članaka i rasprava, više apologetskih brošira.
Bakšiš (pers.) napojnica, dar.
Baktericidan (po grč. lat.) što ubija bakterije; za dezinficiranje.
Bakterij (Bacterium) mikroskopski vidljivo jednoćelijsko biće kuglasta (coccus), štapićasta (bacillus) ili spiralno uvijena oblika (spirillum, spirochetae) iz roda bakterijaceja (Bacteriaceae). Prema tomu se bakteriji dijele u 3 porodice: 1) Coccaceae (kuglasti b.), 2) Bacillaceae (štapićasti b.), 3) Spirillaceae (uvijeni b.). Patogeni b.: uzročnici zaraznih bolesti. Saprofitski b.: žive u organizmu, a da ne uzrokuju bolesti. Cimogeni b.: uzrokuju vrenja. Baktericidno: što ubija bakterije. ↑ Bakteriofagi. Bakterioliza: otapljanje b.; bakteriolizini: tvari, koje izazivlju bakteriolizu.
Bakteriologija nauka o bakterijima.
Bakteriofagi (od grč. phagein = žderati) parasiti bakterija, nevidljivi i pod najjačim povećanjem mikroskopa, prodiru u tijelo bakterija i uništavaju ih; otkrio franc. naučenjak d’Hérelle 1917; oni su razlogom, da se velike epidemije, uzrokovane kugom, kolerom itd., i velike epizootije slome nakon nekoga vremena i bez intervencije čovjekove, tj. same od sebe.
Baktrija u Star. vij. znamenita država na Amu-Darji (Persija).
Baku gl. gr. Azerbejdžana, na Kasp. Moru, 709 000 stan.; izvoz nafte, centar rus. proizvoda nafte, važ. luka, univerz., radiostanica.
Bakulja ↑ Bjeljika.
Bakunjin Mihail (1814—76) rus. anarhist, osnovao u Švajc. „Alilance Internationale de la démocratie socialiste". Bio u ličnim vezama sa srp. socijalistima Svetozarom Markovićem i Nikolom Pašićem.
Bal (franc.) ples, plesna priredba.
Bala 1) 1 b. papira = 10 rizama = 10 000 araka; 2) svežanj, omot (vreća) robe, kave, pamuka, kože, platna od 50-300 kg.
Balada (od lat. ballare = plesati) najprije pjesma, uz koju se pleše; kasnije lir.-ep. pjesma o ozbilj. događaju. U novijoj muz. kraća melodiozna instr. kompozicija slobodne forme (Chopin), ili epska vokalna kompozicija za glas uz instrum. pratnju (prvu kompon. C. Loewe). Ballad opera (engl.) ↑ Beggars o.
Balakirjev Milij Aleksjejevič (1837-1910) rus. kompozitor, pijanist i dirigent, pokretač i učitelj t. zv. nacion. ruske škole (grupa ↑ „Petorice"); autodidakt, više inicijator nego realizator. Polazeći od Glinke, Chopina i njem. romantika, pošao, primjenjujući elemente iz rus. nar. muz., novim putevima. Djela nejednake vrijednosti. Simfon. pjesme „Tamara", „Rusija" I „Kralj Lear", klav. fantaz. „Islamey“.
Balalajka vrlo raširena rus. tambura, na kojoj su povrh trobride trupine, a duž vrata, napete crijevne žice; u raz. veličinama u orhestru b.; balalajčik: svirač na b.
Balance (franc.) ravnoteža; b. of power (engl.): ravnoteža sila, evropsko ravnovjesje.
Balancier (franc.) horizontalna letva, dvokraka poluga za prenošenje gibanja na pr. kod parostroja.
Balans gimnast. vježbe ravnoteže na podu, brvnu, dasci, konopu.
Balassi Bálint (1551-94) mađ. pjesnik; borio se protiv Turaka i pao u ratu; u pjesmama ratni i nježni ljubav. motivi; sjeća na Villona.
Balast (po nizozem.) teret (kamen, pijesak), koji se ukrcava u slagalište praznog broda ili drugog vozila radi stabiliteta; kod balona za regulir. uspona.
Balata osušen mliječni sok drveta Sapota Mülleri i Mimusops balata (Juž. Amer.), sivo-smeđa masa, žilava poput kože, pruživija od kaučuka; upotrebljava se za đonove, pogonsko i elek.-tehn. remenje.
Balavci (zool.) ↑ Puževi golaći.
Balaž Geca A. (*1899) slikar i grafičar; slike iz radničkog života: karikature i ilustracije.
Balbin Bohuslav (1621-88) češ. historik, katol. apologet, autor „Miscellanea historica regni Bohemiae", „Bohemia docta", „Epitome rerum Bohemicarum" (1677).
Balbis bacallšte diska na helenski način, pravokutno podnožje 0,8 x 0,7 m, koso u smjeru bacanja.
Balbo Italo (*1896) tal. avijatičar, kao ministar zrakoplovstva poduzeo kao prvi sa zračnom eskadrilom let u Braziliju (1930) i USA (1933). Sada guverner Tripolisa.
Balboa 1) Vasco Nufiez de (1475-1517) špan. osvajač, prešao tijesno Darien i obreo Pacifik (1513, Mar do Sud); 2) krajnja točka Panamskog kanala na Pacifiku s vel. radiostanicom. — Bglcescu Nicola (1819-52) rumun. pisac; gl. djelo „Historija Rumun. pod Mihajlom Hrabrim". — Balčak držak na sablji ili na maču sa rukohvatom i branikom. — Baldahin (po tal.) nebnlca, nebo nad oltarom, prijestoljem ili posteljom. (Isprva svila iz Bagdada =tal. Baldacco). Buldrijan (Valeriana) ekstrakt lz biljke odoljen za umirenje živaca — Baldur u skanđin. mitol. bog svijetla, sin Ođinov, ubijen od slijepoga brata Hodura. Prirodni mit: božanstvo Sunca podliježe demonu Zime. — Baldvvin Stanley (*1867) engl. državnik; ministar pretsjed. 1923-24 i 1924-29; konzervativac. — Baleari špan. otoci u Sredoz. M.: Mallorca, Menorca i Cabrera, 5014 kmS, 353 000 st., gl. gr. Palma. Južno voće. — Balegar f Llstorošci. — Balen Josip, šumar. nauć. radnik („O proredama", „Naš goli Krš"). — Balenovlć šimun (1835-72) katol. sveć., popularni historik („Hrvatska povjesnica", Zgb 1870). — Balet (po tal. balio = ples) 1) plesni umeci u operi (solo i baletni zbor); čitava scenska djela, radnja prikazana plesom i pantomimom. Kao ples b. samostalna forma s posebnim figurama (pirouette, pas de deux, pas de balance itd.). Već u 15. vij. na tal. dvorovima raskošni b. kao sastavni dio dvor. svečanosti ili kao umeci u tragedijama, naroč. omilio na franc. dvoru; sudjeluje vis. plemstvo i sam kralj (naroč. za Louisa XIV.): u okviru opere se b. pretvara u samostalnu umjet, formu, sa profesionalnim plesačima (do 17. vij. isključivo muškarci). 1750 reforme L. G. Noverre-a: utvrdio samostalni dram. plesni karakter b., kojemu je tehnika samo sredstvo umjet, izražavanja. Ples na vrš-cima prstiju tek na poč. 19. vij. (posebne papuče, kratka bal. suknjica, trlkot). Koncem 19, vij. pada b. u šablonu. Nove pobude od b. petrograd-skog carskog teatra 1 čuvenog Ruskog b. (Ana Pavlovna, Tamara Karsavina, Nlžlnskl, baletni majstor i scenograf Fokin). Inic.jator i umjetnički vođa S. Djaglljev skupio najznatnije napredne umjetnike onoga vr. (slikare Picassa, Baksta, Benols-a; kompoz. Stravinskoga, Prokof-Jeva, Debussy-a, Ravela, R. Straussa itd.). Dok se ranije balet. muz. rijetko uzdigla do samostalnijeg značenja od neke naročite umjetničke vrijednosti, R. b. ostvaruje nove scen. oblike na umjetničkoj visini opere, kao logični nastavak njenog razvoja, tokom kojega pjevana riječ grubi važnost. Fantast, i groteskni elementi povezuju se u R. b. sa simbolistlčkJm 1 dekorativnim (u muz., plesu, radnji i na sceni) u simfonije boje, pokreta i ritma. Danas Ruski b. u opadanju. < I I 1 i 1 1 u ć 2 j I 1 fj rj I P d H vi i 2< ri si di ls ni d< se m a g< R r1 k< ki P< « P< ki tu vi B m ti! Bi su m hi os uz je če nii fn čl< bu bu o&lctfta muzika —- ual
đlo k tu« i po Mo 6a jl Strav At >pii Članstva, koje ti vodi 1 java ii bug. i arbi i'ine, prtm&hater Ino), i •rp, hrv. Riječ kani cl pokret plut, tu*1 vatru* « „dobiti b lava mitnički pr tka*. uzi ml. u zajedno i t, Beethoven, ti HO- čaja. Naroč. jak ut akt, Stravlnskl, Pro- stntij a u svirn pra BartAk, Bave i 1 dr, U No roni, i to od enjrl, ministra Bai- ili ur alo-altajske ji t Hfff, u kojem u so prije Turaka Avar a narodnu dom« svinu nagi i Humani, Pr djelom!« Kutkt r, mun tt)0( jecaj! pcima (tPlw, lOpatu bali plesove (bn tt* nuaikft pođi wa^ situacija n Stfiftt hl baleti: u luc' vije vrijeme DČUbci kofjev, Debussv, U, llalfon rov* deklaracija cl foura (1848-1980) Hotach •I a vrelima priznaje prav*' u Palestini« Srp. mltttatar t načelnik srp, misije I u Americi, Mil^nko VesniĆ, prlflrutio so uima I avuje vlade deklaraciji dopisom upravljenim sunit, ] Kapetanu D. Albali. -• »lalhaftkn Jezero sovjet, sred. Azija, 18 400 luni. — Balhornlratl injem, verbauhornen) jezično iznakazitl, t. j. pokvariti mjesto popraviti (Ballhorn, Itampnr u Lttbecku, 1581-99, priredio novo, ali pogrešno izdanje prava grada U.). - Bali 1) najzap. od Malih Sunđajskih otoka, 10 600 km2, 1,5 mil. st,, 2) crn&čko pleme u Kamerunu; poznati rezbari. — Italija (po | bit,) samostaL okružje jedinice njem. vit. reda, templara, ivunovaca; b. so raspadala ili u pri* I orate Hi u komande. — Italije (tur.) naziv 1 Balkan također i^bal prostijih muslimana seljaka u Bos. i Herceg, j ovdje održati. Sporedne jezike (jermenski t čer ustalo među i odriaAe se aganzi, sjet l ovih glav. a, koji prti Je ostalih n Izlm Turak Bugarskoj ( vjere. Pore rednih jezi! evr, porodici, to su Apan. i ciganski. Da dođoše na Balkan u grčki nastavak su pr Izišao tz rim. osvajaj jezici). Slavenski jezici došli na Balkan za lamskim osvajanjem Je b alk. Ovi i m jezici jakih nteđusol bnlh izvrši ia u Sr** đ. vii 1, Vi- i na a ve balk. naro fl^ A tj. dal rupe ti Dbri, ] je. Ture »lit su n Proiohuf! L Od a Ba tari. l tur. Iknnu t đruj li po«lav oništs ^ đok Humi inima i i Stave nintft. do ti zna* u I tumunijt i k tur. pleme p iravoi slavne ima na Balks UiU 1 i spo- »adaju također »vi inđo- rmens! tnjl gl kl, čerkf avnl bal »kl, kan. Jevr.- jezici izl. vr. . Arbam iki i novo- •tmskll i jezika. Rurr mnski na Bi t tkanu (1 t Romanski i (bui mrski i hrv. srp.) obe ni i roda. a tUffl ki is- srmani, koje jt i đov ela na naro« la, nisu se mogli 1 (prezirno), ~ Balila (Opera nazionale B.) talTjL fašistička organizacija mladeži, za dječake od 8-14 god. Naziv po dječaku B., koji je 1746 u Oenovi bacanjem kamenja _________________________I dao znak za ustanak protiv I Austrijanaca. Organi z. dječaka od 14*18 god.: Avan-guardta (pretstraia). — Balista at. grč. ratni stroj za bac. kamenja, koji se poput t katapulta radi svojih vel. dimenziju odapinjao me-han. napravom. — Balistika nauka o kretanju tijela kroz uzđuh, s obzirom na početnu brzinu, otpor zraka 1 zemljišnu težu. —* Baliame* (tur.) vel. top. — Baljmont Konstanti« D. (*1867) rus. Urik, slmbolist, savršene forme i jakog slikovitog izražaja. Prevodilac Shelleya, Poea, Calderona, i jal. nar. pjesama. Zbir. stihova: „Budimo kao sunce*' i mn. dr. Balkan (tur. = gorje, u St. vlj. Haimos). 1) B. poluotok, jugolst. Evr., 440.000 km2, 20 mil. st. U jadransko područje Ide Drim, u pontij-sko Dunav, a u egej. Vardar, Struma i Marica. Gl. lanci gorski: Dinarske Planine, Balkan. Gramos, Pin-dos, Rodopsid masiv (Mu-sala 2926 m) i Olimp (2913 m). Bugarska, Albanija i Grč. potpadaju Čitave, a Jsl. i Turska samo djelomično B.; 2) šumovito gorje, dijeli Bugarsku na sjev. Bug. i na ist. Rumeliju; Jumruk-Cal (2375 m); šipka klanac. — -Balkan** knjiž. list (Zgb 1886 i 1887), ur. N. Ko-kotović. — „Balkan balkanskim narodima** polit, krilatica vanjske politike balk. država; u velikoj politici upotrebio Gladstone. — Balkanska koza (Capra prisca Adametz) primitivna rasa, rašir. po čit. Balkanu, t Kozarstvo. ,3. pitanja** niz knjiga, koje je izdavao u Parizu (1919) „Kulturni odbor*4 (knjige V. Markovića, K. Stojano-vlća, E. Haumanta, P. Ilića i M. R. Vesnića). B. Igre osnov. 1929 u Ateni za atletiku, tenis, rvanje, nogomet, plivanje. Glav. priredbe: atletika 1929-33 Atena, 1934 Zgb; nogomet: 1932 Bgđ, 1933 Bukurešt, 1934 Atena. B. jezici bili su svi inđoevr. i u starini (đački, trački, ilirski, macedonski, epirski i grčki) kao i danas (srp. hrv., bugarski, rumunski, arbanski i novogrčki) osim turskoga. Ako su 1 razl. tipa i podrijetla, uzimlju se zajedno zbog toga, što sadrže zajedničke crte kadikad u glasovima ili fonetici, Često u oblicima ili morfologiji, tvorenju rečenica ili sintaksi 1 naroč. u rječniku (leksikonu, frazeologiji). Osob. značajan t. zv. postpozitivni član (t. J. koji stoji posl. imenice) u rum., arb., bug. i maćedon.-slav. (rum. om-ul, arb. njeri-u, bug. maž-ot). Gubitak infinltiva zajednička po- keskt) dovode na Balkan Turci, a jevr. Apanjoli, ■ fbrognatt ovamo od Špan. inkvizicije. Prije dolaska Indoevropljana na Balkan govorili se ovdje ■nelnđoevropski Jezici, za koje nije moguće odrediti jezičnu porodicu. To su bili Felazgl, stanovnici stare He-lađe prije Grka, i Eteokre-ćani, koji ostaviše znamenitih spomenika svog bogatog kulturnog Života u Kno-bosu na Kroti. Nauka, koja se ovim pitanjima bavi, zove se balkanistika. Balkanski pakt potpisan u Ateni 9 II 1934 izm. Grčke. Jugoslavije, Rumunske i Turske: potpisani međusobno zajam čuju sigurnost svojih granica, koje se nalaze na Balkanskom poluotoku; radi i o politici prema drugim balkan. državama, koje mogu u svako doba tom paktu pristupiti. B. ratovi. Prvi Balkan, rat posljedica Tal.-turskog rata oko Tripo-lisa, izbio u okt. 1912 (Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grčka protiv Turske). Turci potučeni kod f Kumano-va i Lttle-Burgasa, izgubili Solun i Jedrene (t Bitolj), pristali na mir, u kojem su se odrekli teritorije sjev. | od linije Enos-Miđija, dok je Austro-Ug. postigla nezavisnost Ar bani je. *—■ Drugi B. r. izbio oko podjele zauzetog zemljišta. Bugari napadoše Srbe na Ovčjem Polju. Nato se složiše protiv Bugarske Srbija, Grčka, Crna Gora, kasnije Rumunska. Srbi potukoše Bugare na t Bregalnici, Grci zauzeše Ser i Kavalu, Turci Jedrene. Bugarska pristade na Bukureški mir (aug. 1913). Rum. dobi dio Dobrudže, Srbija današnju Vardar, banovinu, Grčka obalnu oblast do Drame, Crna Gora Novi Pazar i Metohiju, dok je Bugar. zadržala Dedeagač. — Balkon (po franc. iz njem. Balken) istaka, koja strši iz pročelja zgrade, a ogradom ograđena, konstruirana u drvu, kamenu, željez. nosiocima ili želj, betonu. Ballerina (tal.) f Balet. — Balliste (grč.) t Balista. — Ballotage (franc.) glasovanje kuglicama (bijelim i crnim). — Balneologija (lat. balneum = kupatilo) nauka o ljekovitoj primjeni mineral, voda i vrela, f Morske kupke. — Baloković Zlatko (*1895) violin. virtuoz; internac. turneje.—Balon (franc. balion) 1) šuplja kugla; zrakoplov; 2) boca od 50-100 1 za otpremanje tekuće robe. — Baloneti baloni napunjeni plinom, smješteni u unutrašnjosti zrakopl. — Balon za registriranje mali slobodni b. iz tanke gume s instrumentima, koji sami bilježe; njima se postigla visina do 36 km. — Balotaža t Ballotage. ■— Bal parć (franc.) svečani ples, isprva s ograničenim brojem pozvanika; d. masquć: krabuljni ples. — Balet: Različite figure
91 Biiisid - flanclonf'f»r l&ii-t B nevini tri »im navi Inu curu l’ u svoji •kom. Valom* 3kA(tur nečiji » Mil {HMII Trebtnjvm, ka IV. [1371 armijama, v susjedima tim boj<*\ im Turci nm>, 11 )1 tu ah (1392). pt i (18515). a 1408. a • porodicu liaiiaaar jedan 1 Vitlitekv tiržsvN r čiju. im.* tanjom nego I • V ii poginu V Minut Mir 'A! ga Turci mi u:>ludo/ Bali (dri Kobnom nm Poni. ioni goni »•čijom i Ml ii. 13)1 i ilrovlć l UHlupI I Bar* kod ju bi V«-Ulelnj .■dnom. i umi < nj[______________________ Bulšom III., njegovim Uništila (1121). od hv, f Trlju kraljeva, na teritoriju rui; bali. provin-■oć prije 10 vij. Eat.onclma, Le-toncima 1 Lltaveuna. Estonsku pokorim1 Danci 1219 i ustupile je 1346 njem. vite*, redu Nijemci vladahu od 1158 Lot iskoni (vojvodine Livom ka i Kuronska). U 1-i. vij. Šire se u ove krajeve Poljaci. 188(5 otvori ne vjenčanjem litavskog kneza Jogajte (Jngjolu) s Jadvigom, kćeri Ludovika I , personalna. 1569 Lublinskoiri unijom realna unija Poljske s Litvom. 1 .otlška dođe pod Poljaku tek 1562, dok j> Estonska poni. poraza Njem. vitezova došla pod švedsku 1521 i posl. Nystađtskog mira 1721 pod Rusiju. Rus. zadubi Litvu i Lotišku 3. diobom Poljske. Kad je u martu 1917 svrgnut car Nikolu II., obećana je autonomija bali. provincijama, ali se Estonska proglasi nezavisnom 1917 l Litva 1918. Približivši se Antanti proglasi Lo-tiška svoju nezavisnost 1918. Sve su tri države bile poprište teških borba s boljševicima. U đee. 1919 utvrdi vijeće Antante privremene granice b. d, a Poljskom (Curzon-linija) i s Rus., ali Poljaci 1920 zaposjeli Vilno, a Litvanci 1923 Me-mel (Klajpedu). B. provincije prije zajed. ime za Kuronsku, Livonsku i Estonsku. B. jezici litavski (litvanski), lotiški (letonski) i staropruski (lzumro). Balt. jezici pripadaju indoevr. skupini, najbliži slav. jezicima. Dobro uščuvani puni oblici t fleksije i prastar] akcent Sine litavski vrlo podesnim za poredbeno izučavanje indoevr. jezika. B. povor morene u sjev. Njemačkoj. B. More (njem. Ostsee=Ist. More) na sjev. Evr., 406 720 km2, po Skageraku u vezi sa Sjev. M.; sred. dubina 55 m; zimi su BotniČki i Finski zaljev zaleđeni. Plima i oseka malene. Dobivanje jantara. Baltik Čitavo područje Ist. Mora, no ponajviše samo za balt. države (Estonsku, Letonsku, Litvu). Baltimore gr. u Marylandu (USA), 830 000 st. (25% crnaca), unlverz. Batucki Michal (1837-1901) polj. pripovjedač 1 dramatik („Krupne ribe"). — Balugdžić živojin (*1868) jsl. državnik, đugogod. poslanik u Berlinu, publicist od rane mladosti, živio niz godina u inoatranstvu zbog Obrenovića; vratio se u Srbiju posl. revolucije 1903. — Balugđžija (tur.) ribar. Balnster maleni okrugli stupovi kao nosioci ograde. — Baiustrađa (od tal. balaustro —stup) prso-bran od malih fino izrađenih stupića. Balvan t Trupac. — Balvanište prostor na pilan-skom postrojenju za istovarivanje i raspoređivanje trupaca. — Balzac Honorć de (1799-1850), najveći franc. romanopisac. Oko 100 romana. Gl. djelo ciklus ,,La comćđie humaine" („Ljudska komedija"), koji se dijeli u razne skupine (prizori ladanj., pokrajin., pariškog, vojnič. 1 polit, života). „Eugćnie Grandet", „Le pšre Goriot", ,,Le đer-nier Chouan", ,,La femme de trente ans", „Contes drćla-tiques“ („Golicave priče"); komedija „Mercađet. Balzam (po arap.) mješavina eteričnih ulja, kiselina i smola, dobiva se iz biljnih ćelija; upotreb. se u medicini i tehnici (peru-b., kanada-b.) 1 parfumeriji. — Balzamina j Netlk. Balzamiranje prepariranje lešine sredstvima, koja sprečavaju raspadanje i gnjiljenje. t Mumija. — Balzer Oswald Marjan (1858-1932) poljski historik komparativ, pravne nauke, Bamberg bavar. gr. na Regnitzl, 50 000 st.; katedrala (11.-13. vij.); prijestonica (1689-1710). Prastara biskupija. Sufragan-biskup Salzburga. Hitnih l rop 1 i nv# | mOiKUi I 't»i,> dj rt&fkt Han i tivf* do 40 Tt pokui t va, Harni) uli | plgmejL *x. Neke m$ g 11)111 1 da. ( i pleme! 1 rinvn i đoirtojanst .< r
- VIJ' < (kao ! poftt k ih*// f 1 ta i
Karla Vf»l. OM k 1# mnmr, car od Cmik vi ja h pa ma Lici, oko fli Krbfiv >0 kao vojni ; i i Hataniikoj scrn i kod Franak. ni U ] hrv. ) (t l)j{ i Od i 102 dalje b. rux) i ig. h irv. krn i ja u i 11*v 1 a ffutovi lO Ml u no jISCfc mi b,, koji up Dravo do rtiorft. Otuda dalji obični i po dva b : BiavoruKk i ,u Tu jci /, • t U /4*)i jk tOV O ( i t n % i Kapeli e, op * t ima mrno jedan „1 Dalm. i H lavon". Te Efi titula iako nije b. ima o v lasti u I dalje B. i im'‘nova ,o kralj u pr maćeg plei mstva, a od stranac* ako hi 1 i tu * ili zorni jišnoga posjei voni ji. Od 16. vi j. dalje hrv.
od Hrv | kral. ju kandida B. je bio pretsj | iidnik 1 lio r u , vrhovni VOj skovođa (do pol 19. vij •)» V ! suda ic (banski . dol ) i vrhovni upra vitelj || i kovao novac (f io kraja 14. vij ). 1 12 j preu želi u Bos ni titulu b. za gla vara 2 tako i Mađari za kralj, namjesni ka u Se vi (Szb rćnyi bana ag) i Mač vi (on s „Sri. jemski b.“) ; ii rto tako Tamišk 1 \ ®€ i (u 1 5. vij.). B. u Jsl. t Banovina. ,K> n Ul svagdašnji, istrošen, (Iviu.-a) drvolika bilj- Honort do Balzac | Ban Matija (1818-1903) Dubrovčanin, pm I prozaist, pjesnik i dramatik, pisao bi vi i tal., izdao 2 sv. „Različnih pjesama" ili Najplodniji dram. pjesnik srp. Od njega 13 tragedija (,,Mejrlma'\ ..Miljenko i I „Smrt kneza Dobroslava“, „Smrt Uresa V Vukašin" itd.) punih slav. i srp. pa Napisao i nebrojene polit., hist. i po sprave i kritike. — Bana (7. vij.) ind snik; ljubavni roman ..Kadambari", bi-j „Haršakarita". Banalan (franc. banal) otrcan. — Banana pisang ka trajnica, prvotno iz ■ trop. Az. Općenito se gaji u tropima radi jestivih plodova (naroć. u Zapad. Ind.). —• Banat oblast u Dunav. b. omeđena Tisom i Dunavom, rumun. i mađarskom granicom. Banatske Planine juž. od Transilvanskih Alpi u Ru-muniji, najviši vrh 2500 m; u jsl, donjem Banatu samo niski ogranci. B. Karlovac (Dunav, b.) sresko mjesto na pruzi Vršac—Pančevo; inđustr. mesnih proizvoda nausos = zanatlija) „kramarska duša", čovjek bez smisla za umjetnost i ideale. — Banda (od got banđwa=znak) naoružana neuređena gomila ljudi; skupina zlikovaca; muzika. Bandage f Bandaža. — Banda-otoci holanđij. (Moluki), 42 km2, 13 041 st., gl. mjesto Banda: mirodije. — Bandaža hirurško-ortoped. povoj: kod mačevanja za ođbranu lako povredljivih mjesta; kod sport, utakmica: povezivanje zglobova (meka i tvrda b. ruke boksača); bandažist izrađuje med, b. — Bandelier (franc.) svečani uprtač f tambour majora; uprtač. — BanderU (fat. banderium) konjička četa, koja je polazila u rat pod zastavom kralja Ili kojega velmože. Danas odaslanstva konjanika, koja polaze usu* sret dostojanstveniku kod svečanih dočeka. BanderiUa (špan.) kratka sulica sa šarenim vrpcama za borbu s bikovima. — Banderola (franc.) pasica, kojom se zatvaraju porezu (trošarini) podvrgnuti predmeti; svjedoči o plaćenom porezu (trošarini). — Bandi« Danica (*1871) pisala dramske slike 1 pripovijetke za djecu: „Tetka-Danina knjiga", „Tera baba kozliće", .,šta lasta pripoveda". — Bandfera (tal.) zastava. Bandit isprva član četice sa zajedničkom zastavom; kasnije razbojnik. — Bandoneon (po pronalazaču Banauz (grč. ba- m Bantlulović - Banja Vrućica Bandu) f Harmonika rmategafta. — Banđulovlć Ivan (pod. 17. vij,) boa. (ranjavao, redaktor Će« ft© prafttampavanlh „Platula i ovan jal ja" (lom. ima I 1778 16 iffid.) — lUmlung grad na .lavi, 167 000 at, i Ćaj, kava, kinin. — Uandttr Jovan (*1899) dirigent bgd. opare I kompozitor moderne orijentacija, romant. oijećejnoati I slavan, na-turaliama; gudački kvartet, popijevka, borovi, „Himna čovjeku" aa hor recitatora i komorni orh. đuvača; mua. aa po*or. komada. Bandnra (pandura, koban) ukrajinski muz. instrument roda lutnja, ovalne truplu«, kratka vrata, aa 13 ftiea, svira se trzaljkom. «— Bundnri Anaelm (1671-1748) benediktinac, dubrovački historik i numizmatlk. — Haml y (engl.) t Hookey. Rančr Johan v, (1596-1641) švedski glavni zapovjednik u 80-god. ratu (1884-41) poslije smrti Gustava Adolfa. ..... Rang Herman (1858-1912) znatni protatavnlk danske Moderne i evr. fin đe sifcele-a uopće. Romani („Beznadna pokoljenja", „Siva kuća , „četiri đavola", „Tina"), novele i đr. Bangato (engl. bungalov?) ljetnikovac u Indiji, u kojem stanuju Evropljani. — Bangalore gr. u brtt. Pred. Indiji (juž,), 806 365 at.; tekstil, industrija; univerz. — Bangl gl. mjesto kolonije Ub&ngl-šari, franc. ekvator. Afrika. — Bangkok ~~gl. grad Slama, 931 970 st. (Vi Kit.), većinom sagrađ. na stupovima na rijeci Me-Namu; mnogo pagodft; univerz.; izvoz riže. — Bang-wenln močvarno jezero u sie-veroist. Rhode-zlji (juž. Afr.), u blizini umro D. Livingstone 1878. — Bani rumunski sitni novac, i/ioo leja. Banianl (BanJani) kasta (1 mil.) trgovaca u istočnoj Indiji 1 južnoj Arabiji. — Banka (Bangka) holan-deski otok kod Sumatre, 11182 km2, 205 000 st. (850 Evrop.), kositar: gl. gr. Pankaljinang. — Bankar (banklr) obrtimlce se bavi pozajmljivanjem novca i bankar, poslovima. Banka za međunar. obračune f Reparacije. — Bšnkban (Benedikt B6r) mađ. velikaš za Andrije II., legendarno lice, obrađivano u većem broju literar. djela (Grillparzer). — Banke tečevna pre-duzeča za obavljanje novč. 1 kredit, prometa. — Banket 1) franc. banquet) sveč. gozba; 2) (franc. banquette) (banjak) dio ceste ili nasipa za zaštitu od odronjavanja. — Bank of England engl. not. banka. — Bankovna kamatna stopa f diskont, kamatnjak, uz koji Central, novč. institucija (na pr. Narodna banka Kralj. Jsl.) diskontira mjenice itd. B. nota t Novčanica. B. operacija izvođenje kojeg bank. posla. B. privilegij pravo izdavanja novčanica. — Bankrot (tal. banco rotto= slom banke) stečaj, kriza, slom preduzeća; državni b.: nemogućnost đrž., da udovolji dospjelim obvezama, naroč. nemogućnost da plača dugove. — Banks otok amer. arkt. arhipelaga, 780 sjeverne širine. Banoitor (Dunav, b.) mjesto na Dunavu u Srijemu. U tome mjestu oko 1150 podigao benedikt. manastir sv. Stjepana muč. hrv. ban 1 palatin Beloš, po svoj prilici stric Stevana Nemanje; otale ime: bani monasterium, mađ. b&n monosto-ra, a od ovoga naziva današnje Banoštor. t Beloš. Banovac 1) u starije doba naziv za zamjenika bana; 2) novac, koji su kovali hrv. banovi. Banova Jaruga (Sav. b.) željezn. raskršće u Posavini. — Banović 1) Štipan (*1884) piše lit. hist. rasprave, kritike i polemike i opisuje nar. život. 2) Strahinja (Strah injić ban) popularni junak naše nar. poezije; nije hist. ličnost. Banovina upravna i samoupravna jedinica Jsl. Ima Ih 9: dravska, savska, primorska, zetska, 94 vibaska. drinska, dunavska, moravska I vardar ska, dok uprava »rada Parit Čini posebno upr područja. Na ćelu u. stoti kao vrh. upravni organ ban, kojemu Ja podređena banska uprava. 2a samoupravne poslove b. postoji banovinsko viječe, izabrano na 4 god., koje ig svoje srediti« bira banov, odbor, - Bnmina đe Fraeee franc, notna banka. Banano škotski namjesnik, ubijen po Moebethovoj naredbi ; B.-va sjena: grižnja savjesti (iekspir). Banski stol f Stol. — Bantam (engl.) 1) (agr.) patuljasto pile; 2) b.-weight; najlakši Uteg. Bantam kategorija t Tež. boksača, — Ilanteng j Govedo. — llanti Guirio (1852-1925) tal. patološki anatom. Morbus B, = bolest b otečenom sleze-| nom l cirozom jetre s f aacltesom; naročito u Primorju i Dalmaciji; vanjski nalik na t ka-laazar. — Bantock Grabo-ville (*1868) engl. kompozitor i dirigent, jedan od pionira moder. muz. u Engl. Mn. djela za I______ orkestar („Hebrlđean Symphony*‘), hor, »ote | orheatar („vanity of Vanitles"), vokalna i inate, muzika, opere. Pokušao stvoriti i specifičnu proletersku muziku. Bantu (— ljudi) grupa crnač. Jez. (naroda) juž. pole Afr. (izuzevši krajnji jugozap.), t Bawili. Banzaj (Japan. = 10 000 godina) „živio!", „na rano-gaja!"; u ratu: „hura!". — Banja (po tal. bagno) kupalište, kupatilo. Banja 1) manastir sv. Nikole na desno! obali Lima (Drin. b.), više Priboja, u sred. vjek. župi Dabru. Nekad sjedište đabarske epfskopije, koja je docnije prenesena u Sarajevo; spom. se u NemanJ ino doba, u potpunosti ga obnovio kralj Stefan Dečanski (1321-81); srp.-vlzant. građevina u obliku upisanog krsta s otvorenim trijemom ispred zap. fasade: 2) izvor gvožđevlte vode (450 C), 5 km od Kos. Mttrovice, na desnoj obali Sitnice; u selu Banjskoj podignuto kupalište. Banjak f Banket. Banjalučki velelzđajničkl proces najveći politlč. događaj u Bosni za vr. Svj. rata. Vodio se protiv 156 uglednih Srba i Srpkinja od nov. 1915 do poč, maja 1916, kad je izrečena osuda i to: 16 optuženih na vješala (među njima Vasilj Grđić), drugi na robiju od 3-20 godina, oslobođena 53 optuženika. Prof. VI. ćorović osuđen na 5 god. Smrtne osude nisu izvršene, jer je stupio na prijesto car Karlo, a slom A.-U. u okt. 1918 oslobodi sve utamničene i internirane. Banja Luka (Vrb. b.) 1931 god. 22 165 st.; grad na Vrbasu; sjed. banovine, sres. načel.; trgov. akad., gimn., ban. kazalište, muzej, biskupija, lst. pravosl. episkop., džamija Ferhađlja iz 17. vij.; u blizini vel. samostan trapista („Marija Zvijezda"): industr. sira, tekstila 1 pivovara. Nedaleko B. L. Gornji šeher, vrelo sumporne ljekovite vode s ostacima rim. kupališta. — B. L. se prvi puta pominje u 15. vij. U tur. vlast došla oko 1527. Od 1586-1640 sjedište bosan. paša. Prvi je bos. paša bio Ferhat Sokolović, graditelj džamije Ferhadije. —- Ba-ii Jani pleme u Zet. ban. sa gradićem Velimijem kao središtem. — Banjavčić Ivan (1843-1918) hrv. politik 1 patriot, živio u Karlovcu kao odvjetnik. — Banja Vrućica (Vrb. b.) 230 m. u neposred. blizini Teslića (3 km), radioaktivni ugljično kiseli izvori, 29,50 C; li- Banja Luka: Pravoslavna crkva Bangkok i Pagoda Vat Tuk Banja Luka t ('«*»>• ru u mi vrt,i je u H v ori 11 u džamijo Ferhadije 95 Banjo — Barberini 96 srčane bolesti, malokrvnost, šećer- i zbirka u glavno; n njegovo no* živčano i dr, Banjo gitari ali crnački Instrument, * trupinom poput bubnja, provučen kožom; podrijetlom Iz Afrike (Bania). Služi za akord ičnu pratnju kod pjevanja i kao ritrn. Inatr. u Jazz orhainru. Banjska (Zet. b.) ruševIne manastira u okolini Kosovske Mitrovice na ušću rječice Banjske u Ibar. Glav. zađužbina I sklh Bolnica, skladišta kralja Milutina, podignuta 1313-17 god. Baraković Juraj Zadre ni; Sva od tesanog kamena u 3 boje. Haški pjesnik, od čijeg se pjf-tip (f Srp. sred. vjek. arh.) ovdje već j štamp. djela; „Vilap derlk Irenej protivujanzenist, vel. ml među sjev. amer. Indija St. Marje i Marquctte-u pevKkog jezika, opisao o Janaca i napisao više vj< otavštini (Indijan. dijalel lake građevine za Bara K> j i g-fi u cii — Ra rake i pa. rada rula" (1618, 1636i Još i rukopisno pastirica", Najznatnlje Je prvo, Slovinka „prezređno" pri povi jed Ja sa/ (1613. Dr pjesnik pretpoi Banjo uvelike modificiran transeptl se izdižu tako, da s podužnim brodom Čine gotovo krut, dole Je kube, »polja pozu lje prepravljeno, sasvim nisko, bez tambura j šlost njegova roda i doma, proši 1 prozora. Narteks je naknadno flanki- j grada Zadra od njegova mitološki] ran 2 bočnim kulama, od kojih postoji samo donji dio južne. Oko bližnjeg mineralnog izvora u 16., 17. i 13. vij. bilo gradsko naselje • karavanskom stanicom. U B. ležalo tijelo kralja Milutina do 1460, kad je preneseno u Sofiju, gdje se 1 danas nalazi, Banjski redovi pravilnici, koje izdaju banovi za I ta". Patriotske’tendencije „Vile Slovink* mjesta, krajeve i banje područne banovine, koja i P. Vitezović i Ljudevit Gaj. su važna za turizam u cilju reguliranja rada j Baran prvi poznati zagreb. kanonik (1193-1214). ugostiteljskih radnja (| 78 Zakona o radnjama), j Njegov posjed tik Zgba očuvao mu ime do danas Baobab \ Ađansonija. «— Bsoilć (Zet. b.) mjesto i Borongaj. — Baranko t Barranco. — Baranearieze nog postanka sve do 1569. Zadar Je \ iskonski slovinski grad, a samo u novi „sramni svojim rodom". B. poznavao k rad M. Marullća, P. Zoranića, Dinka Ran Kmarutiča, junačku epsku poeziju ug se u nju i ispjevao bugaršticu „Majka 1 kupalište u Boki Kotorskoj. — Bapaome mali gr. u sjev. Franc. Bitka izrn. Francuza i Nijemaca 1871. — BaptisteriJ (po lat.) krstionica, većinom centr. građevina. — Baptisti protestant, sekta, priznaje sarno Bibliju kao izvor vjere; odrasli se krste uronjavanjem. U bjev. Amer. oko 23 mil. j Adventisti, \ Subotarl. — Bar (slr-| sko-halđej.) sin. t Ben. Bar (engl.) u Amer. isprva prosta krčma, rakijašnica bez stolaca; sada poglavito noćni lokal. Bar (Zet. b.) 1031 g. 2102 st,, gr. u crnogor. primorju ispod planine Možure. Stari Bar leži na uzvisini, 3 km od luke. Novi Bar (Pristan); »resko na-ćelstvo, glmn., Željeznička postaja na jedinoj crnogor. željeznu pruzi Bar—Virpazar; najveći masllnjact u Jugo si., južno voće. U rim. doba poznat kao kolonija Antlbarium, po svoj prilici stoga, Što leži nasuprot tal. luke Bari. Od 1089 do danas sjedište katol. nadbiskupa s titulom „Primas Serviae". U Sred. vij. bio Bar neko vr. autonoman grad s knezom i kovao svoj novac. Docnlje pao pod Mletke, zatim pod Turke; 1878 pripao Crnoj Gori. Srp. zetski knez St. Vojislav potukao Je 1042 pod Starim Barom Grke, — Stari B. danas potpuno u ruševinama. U njemu ima brojnih ostataka crkvi, vjerojat. iz Stari Bar mjesto u Poljskoj, raskršće željezu., 32 000 velike bitke u Svjetskom ratu. Baranović Krešimir ('1894) dirigent i kompozitor naprednog smjera; razrađuje elemente jsl. nar muz. na osnovu tehničkih i stilskih tekovina novije rus. muz. Orh. djela („Simfonijski scherso", „Poćme balcanique"), baleti („Licitarsko srce". fJmbrek z nosom"), opera „Sferiženo koše-no", gudački kvartet, popij, (i s orhestrom. ,,Z mojih bregov"). Baranj Robert (*1876 > prof. otorinolaringologije u Upsali; radovi o djelovanju maloga mozga; Nobelova nagrada. Baranja (Dunav. b.) dio nekadašnje baranj županije; na istu graniči s Dunavom, odnos. Bačkom, na sjev. joj je granica prema Mađarskoj, na jugozap. Drava, ođn. bivša Virovitička župan. Srbi stali naseljavati B. u 15. vij., kad su se počeli doseljavati još Nijemci i Mađari. Glav. mjesta Batina i Darda. Baraterija namjerna šteta učinjena brodovlasniku ili osiguravatelju broda po kapetanu ili članovima posade. — Barutna trgovina trampa, zamjenjivanje robe za robu bez upotrebe novca. — Barba (lat. = brada) u jsl. primorskim krajevima prijateljski naziv, poput „striče". — Barbsdes _________________________________________________Jbritanski otok u Malim Antiliama, 430 km*. 13. i 14. vij., među kojima se naroć. ističu ru- i 173 700 stanovnika (10% bijelaca); šećerna trska, ševine 8v. Marka. Interesantna i jedna crkva ribarstvo. uzidana u poznlju mletačku kulu. Barbareske države sjev. afr. zemlje. — Barbari B&r Zdenčk (*1904) Ćeš. llrik. — Bara (močvara) narodi izvan grč. i rim. civilizacije; zatim naviše ili manje podvodna nizina; većim dijelom rodi, koji su za seobe razorili rim. carstvo; zarasla trskom (Obedska bara, Ljubljansko mo-| prene«,: surovi, neobrazovani ljudi; barbarski: čvirje). — Baraba jevr. razbojnik, pomilovan j surovo, okrutno, neljudsko. — Barbarić Milivoj mjesto Isusa. — Bsrabar (tur.) usporedo. (1861-1925) glumac zgb. kazališta. — Barbarizam Barab&s Miklčs (1810-98) mađ. slikar; portretirao loše načlnj. riječ ili ropski pri-sve ugledne ličnosti svoga doba; umjetnički naj- jevod s dr. Jezika. —Barbarosaa znatnije; pučke i građanske žanr-sllke. (tal. Riđobradi) nadimak njem. Barsc 1) Antun (*1894) kritik, esejist i knjiŽ. hi- kralja Frlđrika I. — Barbe-bleue storik, Glav. djela; „August šenoa", „Vladimir J Mođrobrad. — Barberina Cam-Nazor", „Knjiga eseja", „članci o književnosti", { paninl (1721-99) čuv. plesačica, antologije 8. Gregorčića i A. HarambaŠića 1 dr. za vr. Fridr. Vel. u Berlinu. — 2) Fran (*1872) svećenik l teološki naučen Jak j Barberini rim. knei. por.; moć („Katolička dogmatika", „Liturgika", „O moder- joj utvrdio Vaffeo B. kao papa noj apoiogetlci"). Urban VIII. U palazzu B. Bsrač Milutin (*1849) hemičko-tehnlčki stručnjak; (Rim), sagrađenom od Borro-neki znatni pronalasci na polju hemij. industr.; mini ja i Bernlnija (1624), drago-poređ toga bavio se zoologijom. upotpunivši cjena biblioteka 1 zbirka umjet-muzel. zbirke u Zgbu, pripomogao poznavanju { ni na. B. doveli opernu trupu u jsL faune. Među sabiračima Nar. muz. zauzima Pariz (1635) i tako pokrenuli Jedno od prvih mjesta. Dragocjena ornitološka | stvaranje franc. nac. opere. KreSimfa B*t*novfc 07 Barbezanis — Baron 9g Barbezani« do Miha Mađljev t Miha Mađijev do Barbezanis. Barbison franc. selo kod Fon-tainebleau-a; slikarska kolonija (smjer intimnih pejzaža). Barblzonljevci: naziv za slikare toga smjera. — Barbulescu lile (*1878) prof. slaven. filologije u Jaši (Rumun.), doktor .slavistike zgb. univerz., proučava rumun. slav. kulturne veze. Burbuss« Henrl (*1874) franc. književnik. Gl. djelo ,,Le feu“ („Oganj") o strahotama Svjetskog rata (prvo objelodanjeno djelo ove vrste), „L'enfer" („Pakao"), „Clarlć". Barcelona najveći industrijski 1 pomorski špan. gr. (u Katalonijl), 1 041 865 st.; živa trgov. i industrija (naroć. vune i pamuka), univerz., radiostanica; centar katalon. separatističkog pokreta. Barclay de Tolly Mihall (1761-1818) rus. vojskovođa protiv Napoleona I. — Barčić Erazmo (1880-1913) odvjetnik na Rijeci, hrv. politik 1 rodoljub. Bardak (tur.) krčag ili staklenka s drškom. — Bardelebenov zavoj iz bizmuta 1 škroba; kod opeklina. — Barđi keltski nar. pjevači i pjesnici. Barditu« (lat. od njem. Brett=daska) zove Tacit german. bojnu davoriju, koju su pjevali tuleći u drven štit, da bi pojačali glas i zaplašili neprijatelje. — Bare (šipke) trg. oblik raz. kovina. Barents Willem (1550-97) holand. pomorac, otkrio Novaju Zemlju, Medvjeđi otok, Spitzberge, Ba-rentsovo More. — Barčre de Vieuzae Bertrand (1755-1841) član franc. konventa i odbora za javno spasenje. — Baret (franc.) kapica. — Bar gel lo firentin. palača, neko vrijeme stan zapovjednika sbirra, sada Nar. muzej za povijest tal. umjetnosti i kulture. — ■ Bar Giora jevr. junak, vođa u borbi protiv Rimljana. Po njemu nazvano „Društvo Židova akademičara iz jsl. zemalja” u Beču (osn. 1902). — Barhes (jevr.) subotnji kruh od pšenična brašna. — Barbet (od arap. bar-rakan) pamučna tkanina unakrsnog vezivanja, s jedne strane maljava. Baribal t Medvjedi. — Baricentrlčno pravilo + Gulđinovo pravilo. — Baričevlć Adam Aloj-zije Zagrepčanin (1756-1806) svećenik. Baveći se od 1781 istraživanjem hrv. knjiž. prošlosti skupio znatnu bio- i bibliografsku građu, danas poznatu samo u fragmentima. Kao latinist imao veza sa naučenjacima gotovo u svim evrop. državama. Bio član napuljske „Arcađia reale", turinske akademije „Unanimium" itd. Baric Henrik (*1888) romanist 1 slavist; Ispituje pretslavenske jezike na Balkanu, a naroč. arba-naski. — Bari delle Puglla luka i gr. u juž. Italiji na Jadran. Moru, 17 810 st.; znamenite crkve, univerz. — Barlj (od grč. baros=težina) zemno-alkalijski metal (f Hem. elementi). Barljskl karbonat (ugljičnoklseli barit), u prirodi kao wl-therit. B. nitrat (azotnokiseli barit) i b. hlorat (hlornokis. barit) za (zeleni) vatromet. B. sulfat (sumpornokis. barit) u prir. kao težac, upotreb. se kao bijela boja. — Barijera f Barrišre. Barijerni greben (Great Barrier Reef) 2000 km dug koraljni greben pred sj. ist. obalom Australije, — Barikade (od franc. barrlque=zemljom napunjeno bure kao zaklon u boju) u už. smislu: utvrđenja pariških ulica prilikom ustanaka 12 VI 1588, 27 VIII 1648, u julu 1880, u febr. i Junu 1848, u dec. 1851 I pod Komunom 1870-71. Baril (bačvica) mjera za tekućine u Prtmor. i Dalm. (88-79 1). — Barirani ček f Precrtani ček. Barit (težac) + Barij. — Bari tlu George (1812-1893) rumun. publicist i historik. — Bariton (tal. = duboko zvučni) 1) sred. muški glas; u operi herojski, lirski i buffo b.; 2) omiljeli gudački instr. 18. vij. — Barjak (tur.) zastava; barjaktar: zastavnik. — Barjaktarica vrsta pastrve, f Lososi. Bark Jedrenjak s tri jarbola; dva puna s krlže-vima, krmeni bez križa. — Barka t Cirenaica. Barkača najveći čamac na rat. brodu, obično na 12-14 vesaia; s parnim pogonom: parna barkača. Barkarola (tal., muz.) 1) mletačka veslačka 1 ribarska popijevka strasne značajke, najvećma u I °/s mjeri, 2) instrumental, lirsko-elegička kompozicija. — Barker Ilarley Granville (*1877) engl. dramatlk, šekspirolog i kazališni redatelj. Drame: „The Voysey Inherltance", ,,Waste". — Bar Kohba (+186) vođa palest. Jevr. u posljednjem ustanku protiv Rimljana (180 posl. KrJ. — Barlach Ernst (*1870) njem. kipar i grafičar; prikazivao tipove rus. seljaka u drvu ili kamenu; ekspreslonist; dramatlk. — Barlć Janko (*1869) katol, svećenik; historik, istraživač hrv. crkv. muzike; osnivač i urednik „Sv. Cecllije". Barietta donjoitalska luka na Jadran. Moru, 46 500 st. Bariow Thomas Sir (*1845) engl. liječnik, — Barlow)Jeva bolest (Mbller. b.) oboljenje dojenčadi, slič. skorbutu odraslih, zbog pomanjkanja vitamina C; krvarenje iz zub. mesa i općen. propadanje. — Bar mleva (jevr. = „sin dužnosti") oznaka za 13. rođendan jevr. dječaka, kad postaje punosvojnim članom vjerske općine. — Barnaul gr. u Sibiriji, 83 600 st., kameni ugljen, zlato, srebro, bakar. — Barnum Phineas Taylor (1810-91) amer. spekulant, cirkus, poduzetnik. Golemom reklamom dovodio pretstave svoga cirkusa do svjet. atrakcija. Otuda „barnumska reklama". — Baro- u složen icama od grč. baros = težina. — Barograf sprava, koja sama bilježi uzdužni pritisak. — Baro ja Pio (*1872) najpoznatiji živi špan. romanopisac, pretstavnik avanturist, romana: ,,La lucha por la vida" („Borba za život"), „Aventuras de Silvestre Paradox" i mn. dr. Barok (portug. barocco=neravan kamen) prvotno stilska oznaka za svaki pretjerani umjetnić. izraz; ■ stilska epoha, koja je naslijedila renesansu koncem 16. vij., razvijala se u rokoko i trajala do Franc. revolucije (1789). Oznake: grandioznost, patetič-nost, strastvenost kret-nj&, masiv. tijela, osvjetljenje, mnogo jakih kontrasta; u graditeljstvu dekorativ-nost, živahnost. + Jezuitski slog. B. u gor-njohrv. krajevima: čitav niz vrlo lijepih i vrijed. spomenika, naroč. u crkv. dekorativ. umjetnosti, a manje u arhitekturi. Kao dekorativni stil prevlađuje u tim krajevima u 17. i 18. vij. (rokoko), i to u oltarima kamenim i drv., crkv. namještaju i posudu, ukrasima od štuka, misnom ruhu (ukoliko je sačuvano) i zidnom crkv. slikarstvu (or-namentalnom 1 figuralnom). Najvaž. spomenici primijenjene barok, umjetnosti nalazili se u unutrašnjosti zgb. katedrale, još i danas u zgb. crkvi sv. Katarine, a najljepše sačuvani u ladanjskim crkvama u Lepoglavl, Purgi, Belcu, Varaždinu, Trškom Vrhu itd. (f Tab. ‘.Barok i rokoko). B. u muz. traje otpril. od 1600-1760 (epoha generalnog basa); glav. stilske tekovine: monoefijski princip (solist, melodija sa pratnjom) i opera, glav. forme: suita, fuga i arija. Ritam, dinamika i zvuk nabiti afektom, naglašena ćutilnost zvuka (kolorature, virtuozitet, maslvnost). U ranom b. (17. vij.) Scarlatti, Lully, Purcell (opera), Ca-risslmi, Schtltz (oratorij 1 crkv. muz.), Fresco-balđl, Gabrlelli, Sweelinck, Buxtehuđe (orgulje i klavir). Puni b. (18. vij.) donosi zrele sintetske rezultate (Corellt, Rameau, Bach, Hfindel), jedan od najviših vrhunaca u povijesti evr. muz. B. u muz. mnogo manje točan stilski pojam nego u likovnoj umjetnosti. Barometar sprava za mjerenje atmosfer. pritiska (Torricelli, 1643). Glav. vrste a) sa živom, b) bez tekućine (aneroid). — Barometarsko mjerenje visina određivanje razlike nadmorske visine dvaju mjesta na osnovi razlike atmosferskog pritiska (atm. pritisak idući u visinu opada), j Barom ić Blaž, kanonik senjski. Nadzirao 1493 štampu glagol, brevijara u Mlecima. Posl. toga 1 prenio štampariju u Senj i tu štampao 1494-96 daijne 2 knjige: „Misal" i „Spovid općena". — | Baron (od germ. bara = čovjek slobod. roda, lat. liber baro = njem. Freiherr) plemić, podložan samo caru ili kralju, ničiji vazal. Držav. baroni u I Franc.: najviše plemstvo. Baronesa: kćerka b. Barcelona i Promenada de Gracia 99 Baronet — Bassermann 100 Baronet najniže nasljedno plemstvo u Vel. Britaniji. — Baronins (1538-1607) kardinal; proglašen svetim; napisao crkv. anale. — Barrage (franc.) zapreka, podignuta na kopnenu ili vodenu (morskom) putu. — Barranco (špan.) ero-zione vododerine u vulkan, područjima. B&rrande Joachim (1799-1883) franc. paleontolog, istraživao najviše češki silur. — Barranqnilla najveća luka u Kolumbiji, 140 000 st. — Barras Paul Fr&nsois comte de (1755-1829) franc. državnik, 1794 pretsjednik konventa, pomogao srušiti girondiste, kasnije Robespierre-a, 1795-99 Član direktorija; svrgnuo ga Bonaparte. — Barrel (engl. bačva) 1) nekada engl. mjera za pivo = 163,56 1; 2) pojam za težinu raz. veličine; za pšen. bra-šno=196 engl. funti (88,9 kg), za rižu = 300 kg. Barren Groands mahovinom i ledom pokriveni neplodni krajevi Sj. Amer., pogl. Labradora, kao azijske tundre. — Barres Maurice (1862-1923) franc. knjiž., lorenski regionalist, krajnji nacionalist, jedan od duhovnih vođa savremene Francuske. Gl. roman: „Iskorijenjeni, bez domovine". Brojni kult.-hist. putopisi. — Barret Browning Elizabeth (1806-60) engl. pjesnikinja. Djela: „Sonnets from the Portuguese" („Soneti iz portugalskoga"), spjev „Aurora Leigh", pisma suprugu, pjesniku Robertu Brovrningu. Barricade (franc.) t Barikada. — Barrie Sir James (*1860) škotski dramatik i pripovjedač. Smjesa sentimentalnosti i bizarnosti; satira nikada gorka; često trivijalan. Drame: „Peter Pan", „The Admirable Crichton", „Dear Brutus". Barriere (franc.) prepona, prepreka. — Barry Sir Charles (1795-1860) i sin Edward Middleton (1830-80) engl. arhitekti, graditelji parlamenta u Londonu. — Barrowova vrata morski tjesnac u arkt. Amer. — Barrow-Bt najsjev. točka Aljaške. Barske kokošice (Porzana) vod. ptice kratka, postrance stisnuta kljuna, straž. prst dug; u JsL 3 vrste. B. ptice t Ptice močvarice. B. puževi (Limnaeiđae) žive u vodama stajačicama. Obič.l barnjak (Limnaeus stagnalis) s čunjastom kućicom i plosn. ticalima. — Baršun florasta tkanina s kratkim šiš, dlačicama; sa dugim nešišanima: pliš. B. za pranje: rebrasto-prugaste pamučne tkanine, slične baršunu. — Bart Arnošt (*1870) lužičko-srpski književnik 1 urednik „Serb-skyh nowin" u Budišinu. Bart-ćišinskl Jakubl (1856-1909) najveći lužičko-srp. pjesnik, dramatik („Na Hrodžišću", zbirke „Kniha sonettow“, „For-my“, „Priroda a wutroba", „Serbske zynki", „Ze žiwjenja“, „Serbske wobrazki“); prevodilac svjet. pjesnika. — Barthel Max (*1893) njem. pjesnik iz radničkih redova. „Pjesme iz Argonske šume" izriču duboku bol nad razularenim čovječanstvom, koje se ratom uništava. Romani, pripovijesti i pjesme klasne borbene tendencije. Bartholomaeides Ladislav (1754-1825) slovač. crkv. (evang.) pisac, historik i prvi slovački kartograf. Barthou Louis (1862-1934) franc. državnik i historik („Mlrabeau"), više puta ministar i pretsj. vlade, min. spoljnih poslova 1917 1 1934. Pao 9 X 1934 žrtvom marseljskog atentata. Bartćk Bćla (*1881) mađ. kompozitor, pijanist i folklorist, najistaknutiji pretstavnlk radikalne mađ. Moderne. Polazi u svom stvaranju od mađ. nar. muzike (sabrao oko 6000 popjevaka), koja utječe na njegov bogati i slobodni harmonij, stil i osebujnu ritmiku. Dvije opere („ćuđotvor. mandarin"), baleti, orhestr. djela, („Plesna suita"), 3 klavir, koncerta, komorna i klavir, muz.; obradbe narod, popjevaka. — Bartolomejska noć (Pariška krvava svadba) pokolj protestanata u Parizu 1572 povodom vjenčanja sestre Karla IX Margarete s Henrikom od Navare (IV). — Bartolović Stjepan, suvremeni istraživač života bunjevač.-šokačklh Hrvata. Karto* 1) František (1837-1906) ćeš. filolog, dijalektolog, morav. etnograf („Puk i narod", „Moravska dijalektologlja"). 2) Jan (*1893) češ. dramatik. — Bartsch 1) Adam v. (1757-1821) osnivač nauke o bakrorezbarstvu. ,,Le Peintre-Graveur", „Anleitung zur Kupferstich-kunde". 2) Rudolf Hans (*1873) austr. pisac. Djela mu se odlikuju optimizmom i lijepim opisima prirode. Protivnik Slavena (u nekadašnjoj austrij. BAI« Bnrt6k carevini). Pripovijest ,,Zw51f aus der Steiep. ni£r«fleH,’?rom ®terb«*den Rokoko*. — 1*1893) književnik i novinar „Raspeće Srbije . — Bartolović Niko (*1890; prti povjedač („Ivanjski krijesovi*, prelomu- itd.) i dramatik („Kuga"), knjiž. *ritik I esejist (iilv&s Cantear , tx n&ioj knjlž^vrK^ti* itd.) i dramatik („Kuga"), knjiž. kritik i esejist ne do Orjunei; urednik (,»Književni jug", ^Jadranska straža"). Barut materija, koja pri sagorijevanju razvija Vel. količinu plinova, kojih se pritisak iskorišću-je za rušenje i za tjeranje zrna iz vatrenog oružja. Crni b.: smjesa salitre, drv. ugljena i sumpora, pri sagorijevanju stvara dim i pepeo; 1 kg c. b. stvara 280 1 plinova. Bezdimni b.: nitroceluloza sa kalijumom i acetonom. 1 kg b. b. daje 900 1 plinova bez dima i ostataka, upotrebij, se za punjenje f metaka. Barutno punjenje količina baruta u metku. — Barzoj đugorepi, vitki, najm. 65 cm vis. ruski hrt duge dlake, (t Tab.: pSi,). . Bas (tal.) 1) najkrup. muški glas; se-riozni i b. buffo; 2) najv. gudaljka (| Kontrabas); 3) najdublji glas kompozicije (i najdublji ton akorda), osnov i potporanj harmonije, kreće se po posebnim zakonima. B. u tom smislu tek u instr. muz. 17. vij. (t Basso continuo, t Generalni bas); 4) basov ključ (t Ključevi); 5) uz naziv kojeg instrumenta b. opiaćuje krupnu njegovu ugodbu (na pr. b. klarinet). Basa naroć. spremljen sir (kravlji ili ovčji), pomiješan sa skorupom; lički specijalitet. — Basamak (tur.) stepenica. — Basar Jernej (1683-1738) sloven. isusovac, izdao svoje sloven. propovijedi „Conciones itd." (1734). — Basariček Stjepan (1848-1918) osnivač hrv. | pedagoš. knjige („Nauka o uzgajanju", „Logika", „Opća nauka o obuci", „Posebna nauka 0 obuci", „Povijest pedagogije", „Početnica", „Rukovodi"). Bascule (franc.) tjeralica, naprava (šipka) za zatvaranje prozora, koja se pomoću zupčanika ili pločice tjera prema gore 1 dolje. — Baseball (engl.) najpopularnija amer. igra s loptom i batinom. Igraju 2 stranke po 9 igrača. — Basedonr 1) Jo-hann Bernhard (1723-90) čuv. njem. pedagog i filozof. Pod utjecajem Rousseau-ova „Emila" hoće da reformira cjelokupno školstvo u Njem. Otvorio u Dessau uzgojni zavod „Filantropin". f Filantropisti. („Elementar-werk“, „Agathokrator"), 2) Karl ven (1799-1854) njem. liječnik. — Baseđowljeva bolest izbuljene oči, povećanje žlijezde štitnjače, drhtanje, mršavljenje, glavobolja, brzo udaranje srca, proljevi. Nast. zbog prejakog rada žlijezde štitnjače. Baael gr. u sjev. zap. švajc., na Rajni, 148 000st,; industr. centar, univerz. — Šasija ulje iz sjemenja biljke llipe, za sapun, svijeće. — Baslle Giambattlsta (1575-1632) tal. novelist („Penta-merone"). — Basilije Vel. (331-79) sv. (dan 14 VI), crkv. učitelj iz Kapadokije, nadbiskup u Cesareji i Carigradu, borac protiv arijevstva, sastavio pravila za ist. monaštvo (basilijanci); uvažen tumač Sv. pisma (Heksameron). Baskerville John (1706-75) glasov. engl. tipograf. (Slova B. tipa). — Basket-ball (engl.) lopta u košari, t Koškanje. — Baski ostaci prastanovnika zap. Pireneja, 650 000; samostalan jezik. — Baskil t Bascule. — Bask-kapa tamno modra pamučna kapicu bez štita i ofoođft kakvu nose f Baski. Danas kao sportska i putnička kapa raširena po j Evropi. — Basna t Fabula. — Basra znatna luka u Iraku, 50 000 st., na dat el Arabu (Tigris 1 Eufrat); izvoz vune, petroleja, riže, juž. voća. — Bas-rellef (franc.) niski t. j. slabo izbočen t reljef. — Bassano (zapravo da Ponte) 1) otac Giaco-mo (1510-92) tal. slikar pod utjecajem Tiziana; bibl. slike, portreti, genre-siike (slike u franjev. crkvi u Hvaru i u stolnoj crkvi u Korčuli). Sinovi: Leandro (1557-1622), portret muškarca u Strossmayer. gal.; 2) Francesco (1549-92) „Krštenje neke svetice" u Strossmayer. gal.; 3) Jacopo: „Isus na Maslinovoj Gori", „Sv. Petar liječi hroma čovjeka" u Strossmaverovoj galeriji. Bassermann 1) Friedrich (1811-55) njem. politik, poznat zbog svojeg opisa događaja god. 1848 Stjepan Basariček 101 Bassin — Bataki (B.-sd» Gestalteo). 2) Albert (*1567) njem. karakterni glumac i redatelj, istaknuti Interpret likova Ibsenovih i klasičnih drama, jedna od najjačih glumačkih ličnosti sadašnjice. — Bassin (frane.) bazen, prirodno ili umjetno omeđeni onianji vodeni prostor, (t Plivalište). Bass© ctitism (tal.=neprekidni bas, na uz.) instrumentalni basov part, koji neprekidno čini osnovu muz. kompozicije (kao princip od 1600 do konca 18. vij.) Kao pratnja solo pjevanja ili in-strum. ispisivao se samo b. c., izvađač na cem-balu ili orguljama improvizirao bi akorđijsku pratnju. <* Generalni bas). B. ost i na to f Ostinato. Bassarm * Basra. — Bas sova vrata morski tjesnac ®eđu Australijom i Tasmanijom, Širok 200 km. B*sta! (taL) dosta l — Bastaards mješanci izm. benediktinskoj crkvi sv. Luci je u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, za spomen na događaje: 1) kako je hrv. kralj Zvonimir (+1089) beneđ. opatu Đržihl na istome mjestu darovao ledinu, i 2) kako je kasnije opat Dobro vit s braćom ka-luđerima na ledini podigao crkvu sv. Lucije. — 1934 prenesena zbog trošnosti u Jsl. akademiju u Zgbu. Ploča iz kamena je iz vr. oko 1100. Bašenov V. J. (1737-99) rus. arhitekt, pretstavnik prijelaza „rus. klasicizmu". Za caricu Katarinu zamišljao fantastične projekte kao onaj goleme palače, koja je imala biti na mjestu sadašnjeg Kremi ja. — Bašenovo inđustr. mjesto na U ral u; najveća azbestna nalazišta svijeta; drago kam. Baši-bozuk tur. plaćenik. — Bašić M. Milivoje (1868-1928) srp. književnik, naroć. zaslužan za
- * m,
T
• Er.iY^ s# v ŠŠ H3
cr*
' ^^^Jpkgtpi
I $g*lkMg 1
~5ut»-
ploča
Bura 1 Hotentota u jugozap. Africi. — Bastard (po Lat.) hibrld (po grč.), produkt ukrštanja i (križanja), t. j. spol. miješanja (bastardiranje, hibridizacija) raz. rasa ljudi, vrsta životinja ili biljaka. Nar. riječ za b.: križanac, mješanac. — Bastia utvrđena luka na Korzici, 44 628 st.; izvoz I juž. voća i ulja. — Bastlat Frćdćric (1801-50) j franc. ekonomist, zastupnik gospodarskog libe- i ralizma („Harmonies ćconoraiques"). Baatiea-Lepage Jules (1848-84) francuski slikar, naturalist, pleinairist; slike iz seoskog života, j portreti. — Baatille pariška tvrđava blizu vrata St. Antoine, građena u 14. vij., služila kao polit, zatvor. Za vr. apsolutizma u njoj zatvarani mnogi polit, sumnjivci, bez sudske presude, na temelju pism. kraljevskog naloga (Iettres đe cachet). Na početku Francuske revolucije 14 VII 1789 od razjarene svjetine osvojena i razorena. (+ Franc. povijest.). — Bastion (franc.) istaknuti dio tvr-đavskog bedema u 16. vij. — Bas« VJekoslav (•1882) graditelj; gradio zgb. tržnicu i niz Jav.
I priv. zgrada. — Bastonnade (franc.) bastonada, batinanje štapom po tabanima. — Basnto ist. grana BeČuanaca; B.-Zemlja, zaštitno područje brlt. juž. Afr., 30 343 km*, 499 000 st.: gl. mjesto Maaeru. — Baš Franjo (*1899) dir. banovinskog arhiva u Mariboru, sloven. geograf. 1 hist. pisac. Bašaglć Safvetbeg (pseud. Mirza Safvet, 1870 do 1934> orijentalist, bivši pretsj. bosan. sabora; pisao lir. pjesme s mn. drijen tal, motiva („Tro-fanda.*, „Misli i čuvstva", „izabrane pjesme", Jkfevlud") i drame. Prevodio s istočnih jezika i pisao htst. i lit.-hist. rasprave i prikaze, naroć. o vezama izm. Bosne i Turske: „Kratka uputa u prcftloat Boa. 1 Herceg, od 1463-1850" (prvi pokušaj obradbe hist. ovih krajeva na hrv.-srp. jez.), „Bošnjaci i Herceg, na polju islam, knji-tfraoatj* (»vi, koji su se u njoj Istakli) itd. Ognivač muslim, đać. udruž. „Gajret" i lista j — BaMa (tur.) vrt; baićovan: vrti jar. r******** plača najstar. spomenik hrv. jezika «ptaaa glagoljicom), čuvala se kroz vjekove u I
upoznavanje sred. vjek. srp. hagiografije. — Baška (tur.) osobito; posebno. — Baška Nova (Sav. b.) ljetovalište i kupalište na otoku Krku. sa jednom od najljepših plaža na Jadranu; 1480 pripala Veneciji, t Bašćanska ploča. — Baškircev Marja (1860-84) ruska slikarica pariškog uličnog života; senzacionalni „Dnevnik". — Baškiri tur.-tatar. pleme (1,5 mil.) na juž. Uralu.
Bašklrija sovj. država na Uralu, 157116 km*, 2 975 400 st.; gl. gr. Ufa. —- Bsšlik (tur.) pamučna kukuljica. — Baštijan Mate (1828-85) kat. svećenik, književnik i hrv. preporoditelj u Istri, osnivač „Naše sloge" (1870); lir. 1 ep. pjesme, u prvom redu s patriot, tendencijom. — Bata Tomaš (1876-1932) čsl. veleinđustrijalac (..češki Ford"), osnivač tvornica kože i cipela u Zlinu (1893). Primjenjuje amer. metode rada, koje je naučio kao radnik u USA. U Jsl. tvornica u Borovu kraj Vukovara. — Bataille (franc.) f Bitka. Bataille Henry (1872-1922) franc. pisac drama proračunanlh na spoljašnjl efekt. — Batajniea (Dunav, b.) 1931 god. 3212 st., selo u Srijemu na željezn. pruzi Bgd-lnđija. — Batak gnjat u ptice. Bataki stari malaj. narod na sjev. Sumatre. —
Biilu Nova na otoka Krka
Bataliti — Bavreuth
104
103
Bataliti (tur.) okaniti se, ostaviti, napustiti. — Bataljon (od tal. battnglia=bitka) vojnička jedinica kod pješad. i inž., sastavljena od 3-5 četa. L Bata ta (tat.. Ipomoea batataa) slatki hrani jivi go- I molj tropske amer. biljke, koji sadrži oko 8 do 10% Škroba. — Batavia 1) zemlja Batava/ca/ u Star. vij. (Belgija); 2) gl. gr. holand. Indije na Javi, 437 000 st.; centralno trgovačko ni lesto i luka za tropsku kolonijalnu robu, naroč. čaj. — Baterija (od tal. battere = tući) 1) osnovna vojnička jedinica u artiljeriji, ima 2-6 oruđa; 2) (fiz.) sjedinjenje više istih aparata ili elemenata za pojačanje jakosti, na pr. b. akumulatora. — B&thory Stjepan (1533-86) erdeljski vojvoda (iza I izumrća kuće Zapolja) i kralj Poljske (1576-86). Bathj blus Uueckelii drhtaličasta sluz, nađena na I dnu Atlant. Oceana; Huxley ju je opisao pod imenom B. H. Danas se općenito vjeruje, da se tu ne radi o organ, nego o anorgan. masama. — „Bat l čekić*4 ukršteni, simbol za rudarstvo i željeznu industriju. — Batiei (Pratincola) rod ptica iz porod. Muscicapidae; kod nas 2 vrste; selice; P. rubetra i P. rubicola. — Butik (malajski = šaren) način bojenja (tkanina u prv. redu) u više boja, prekrivajući voskom partije, motive, uzorke jedne (svjetlije) prije umakanja u dr. (tamniju) boju; potječe iz jugoist. Az., naroč. s otoka Jave; slič. tehnika u jsl. bojadisanju pisanica. — Batina (Dunav, b.) 1931 god. 2568 st., sresko mjesto u Baranji. — Batine kao kazna
m ukinute gotovo u svim državama (u Hrvatskoj 1872, u Srbiji 1873). —
Batinić fra Mijo Većeslav (1846-1921) historik. „Djelovanje franjevaca u Bosni i Herc. za prvih 6 vjekova njihova boravka". — Batist (nazvan po flandrijskom tkalcu Baptiste Chambray-u) najfinije laneno ili pamuč. platno. — Batočina (Dun. b.) 1931
god. 566 st., mj. na Lepenici u šumadiji. — Ba-tokljun trcšnjar (Coccothraustes coccothraustes) ptica pjev. srod. zebi. — Batolit eruptivne mase, ukradene u dubini kore zemlj., naknađ. otkrivene rastrožbom pokrova. — Baton (engl.) duga palica, gimn. sprava; mačevanje s batonom. — Batoni Pompeo (1708-87) jedan od najboljih talijanskih (rimskih) slikara 18. vijeka. (,,Sv. Trojstvo" u Strossmayerovoj galeriji slika) — Batrachomymachla (3. v. pr. Kr.) boj žaba i miševa, st. grč. komički epos, parodija Ilijade, u kojoj mjesto Homer, junaka dolaze žabe i miševi. — Batseba žena jevrej. vojskovođe Urije, kasnije kralja Davida. — Butinu gl. gr. Adžaristana (SSSR) na Crnom Moru, 57 000 st., važna luka, krajnja točka petrolejskog cijevnog voda iz Bakua. — Batušlć Slavko (*1902) pripovjedač, putopisac i lirik („čuda i čarolije , „Na dragom tragu", „Kroz zap. zemlje i gradove"); knjlž. i umjetnič. referent. — Batthy&nyi prastara mađ. plem. porodica od plemena RAtolđ. Od 15.-18. vij. neki njezini članovi jajačkl 1 hrv. banovi. Grofovi B. imali 1 u Hrv, prostrane posjede, naroč. u Gorskom Kotaru i kod Luđbrega. Posl. 1918 potpuno napustili sve hrv. posjede. Od hrv. banova ističu se Franjo B. (1525-31), Adam B. (1693-1703) 1 Karlo B. (1742-56). Grofovi postali 1630, a hercezi 1769. Porodica živi još i danas u KOrmenđu u Mađ. i posjeduje vrlo dragocjen arhiv za hrv. historiju. — Battlstlnl Mattla (1858-1928) tal. barltonist svjet. glasa, neobične pjevačke tehnike, koja mu je omogućila uspješne nastupe do u duboku starost. — Baty Gaston,
Odlične Javinke. Odijela rađena batik-tehnikom
moderni franc. redatelj i kazališni direktor. _
Uatzen _stari juž. njemač. i švajcarski srebrni novac — 4 krajcara. (U Bernu kovan s likom '«.ne,na^* Batz). — Bandelaire Charles (lS31-07) franc. pjesnik, osnivač moderne lirike preteča simbolizma, pristalica l'art pour l’art-a! izvrstan kritik. „Les fleurs du mal" („Cvijeće zla*), zbirka pjesama, koja je zbog svojih prikaza nezdravoga, odvratnoga i nemoralnoga izazvala senzaciju. Preveo djela E. A. Poe-a. — Baudoin de Courtenay Jan (1845-1928) poljski lingvist, istraživač i naših dijalekata. — Baner 1) Andreas Friedrich (1783-1860) njemački mehanik, pronašao štamparski stroj za brzotisak. 2) Antun (*1858) katol. teološki ■ naučenjak i hrv. poli-tik, nadbiskup zgb. od 1911, odnos. 1914, učio u Zgbu i Budimpešti.
Na osnovu rasprave o ,,Wundtovu metafizičkom sustavu" izabran članom Jsl. akademije, kojoj je sada pokroviteljem. „Naravno bogoslovlje" i „Opća metafizika"; mnogo pisao u „Katol. Listu", naroč. polemičke članke. 3) Antun B«uer
Bluno ( 1887) aihitekt. . 0 plaketi 1. Kerdićt) gradio Novinarski dom r r u Zgbu i niz orig. priv. zgrada; nacrti za regulaciju Kaptola. 4) Otto (*1882) austr. politik, socijalist, glavni pretstavnik t. zv. austromark-sističkog smjera unutar socijalist, stranke. — Bauhaus vis. njem. škola za novovremenu umjetnost, osnov. 1919 u Weimaru, 1926 preselila u Dessau, gdje je ostala do 1932. Nastojanje za novim „stvarnim" stilom, protiv tradicije, primitivistički, na svim područjima lik. umj. ,,B.“-stil utječe naroč. na stil pokućstva i interieura (čelič. pokućstvo, tapete). Jedan od glav. pretstavnika „Bauhausa" W. Gropius. — Baumbach Rudolf (1840-1905) njemački pjesnik, obrađuje u eposu „Zlatorog" slovensku priču o Zl., koji na Triglavu čuva blago. Humoristič. lir. i ep. pjesme, po sred. vjek. motivima. — Baum Vicki (*1888) njem. književnica; novele i romani („Menschen im Hotel", „Stuđ. chem. Helene Wllfuer“). — Baumgartner 1) Alexanđer (1841-1910) Isusovac, uvaž. njem. lit. historik. „Geschichte der Weltliteratur“, ne-dovrš., i biografija Goethe-a. 2) Alexander Gott-lieb (1714-62) njem. filozof, osnivač estetike kao posebne filozofske discipline. Prvi dao nauci ,,o lijepom" to ime i utvrdio njenu terminologiju. Bautzen f Budišin. — Bavarska slob. drž. u Njem., 75 996 km2, 7 732 000 st. Gl. gr. Mllnchen, 685 000 st.; malo rudarstva, industr. (Nilrnberg. Ftlrth): ratarstvo i šumarstvo; 70% katol. Naseljena najprije Keltima, god. 788 Francima. B. šuma gorski lanac na sjev. brijegu Dunava od Regensburga do Passaua (1126 m). B. Alpe Sjev. vapnenačke Alpe. — Bawili crnačko (bantu) pleme na obali Loango, sjev. od donjeg Konga (Afr.); glavno pleme Bafiota. Posjeduje bezbroj čarobnih figura za zašt. od čarolija, (t Tab.: Ljuđ. rase II). — Bay (engl.) morski zaton. — Bayard Pierre ,,che-valier sans peur et sans reproche" = neustrašivi i besprijekor. vitez (nebojša) (1476-1524), franc. vojskovođa pod Ljudevitom XII. i Franjom I. — Bayle Pierre (1647-1706) franc. filoz., preteča enciklopedista („Dictionnaire historique et critique“ „Histor. kritički rječnik").
Bayonne franc. ratna luka i grad na Biskajskom za-livu, 31 000 st., sjedište biskupa; živa trgovina. — Bavreuth gl. gr. bavar. okružja Oberfranken, 36 000 st.; svečane igre (prikazivanje isključivo djela R. Wagnera u Festspielhauau, 1872). R.
W. zasnovao ove igre, da odvoji muz. dramu od šablone uobičajenih svakodnevnih kazališ. priredbi.
Uzorne Izvedbe u duhu W.. uz sudjelovanje najistaknutijih umjetnika; nekadanje neobično značenje B. iz- AlWt «*____________
1C bll PO (18 fn Bj kc fil kc ks ja O] ei u 2: ol ž c p v 0 ( 105 Baza — Bečka klasična škola 106
bit jedilo. — Basa (grč. basis) osnovica; temelj; podnož. stupa; podnica trokuta. — Banalne Achille (1811-88) maršal Napoleona III. u Meksiku; u njem.-rranc. ratu predao Metz Prusi ma u okt. 1870. — Bacala Albert (*1877) filozof, pretst. voluntaristič-kog aktivizma 1 iracionalizma, pisac prve hist. filoz. u nas. „Povijest filozofije", „Metalogičkl korijen filoz.", „Svijet i život u perspektivi fizl- | katnoga racionalizma", ,,Masaryk-mislilac", „Tajanstvene pojave" i mn. drugih manjih rasprava. Od 1933 pretsj. Jugoslav. Akademije. — Bacnlt erupt. kamen, crn, siv; svjež je izvrstan građev. kamen. — Bazar (pers.) 1) orijent. robni sajam; 2) trgovina igračaka 1 svakovrsne jeftine robe; obično jedinstvene cijene. — Bace (hem.) t Lužine. — Bazen f Bassin. — Bazga zova (Sambu-cus) biljka trajnica ili grm, eventual. drvo iz porod, kozokrvlna. Peroliko lišće. Perena: apto-vina (S. ebulus). Grm ili drvo s crnim plodovima: obič. b. (S. nigra) ili s crvenim pl.: brdska b. (S. recemosa). — Bazično lužnato, alkalično. f Al-_ kalija. — Bazidiomioeti (Basydiomyce-tes) više gljive, kod kojih spore izrastu na sporangijima (bazidlja). — Bazijaft V I J 1 rumun. pristanište na Dunavu, polazna J stanica jsl. željezn. za Belu Crkvu i Vr-šac. — Bazilika (grč.-lat. basilika do-yC-xO mus = kraljevski trijem) u Star. vij. I sudske i trgovačke zgrade. Grčka slu- žbena zgrada arhonta kralja (basi-leus); u kršć. arhitekturi posebni tip uzdužne građevine i naslov vel. ugl. I crkvi. — Bazilikalnl tip crkve lađa cr- v / kve s 3 broda, od kojih je srednji viši n •Ai od pobočnih, zasebno natkritih bro- .! ' dova, a stijena sred. broda, koja se diže iznad tih krovova, ima prozore 8pa (bazilikalnl način osvjetljenja prostorije). Ovom tipu, koji potječe iz starokršć. arhitekture, pripadaju veće crkv. zgrade romanskog i ranogot. doba (Sv. Petar, Rim), dok ga u sred. Evr. potkraj Sred. vij. zamjenjuje f dvoranski tip (njem. Hallenkirche). B.-om tipu pripadaju veće crkve romanskog i ranogot. doba u Sloven. (gradska žup. crkva u Mariboru i Ptuju, romanska manastir, crkva u Stični i crkva Kostanje-vič. manastira). — Bazllisk (po grč.) ptica sa krunom na glavi i zmij. repom; ubija svojim pogledom. — Bazln Renć (*1863) franc. novelist i romanopisac, idealist moralistič. pravca: „Une tache d'encre" (Mrlja od crnila), ,,La douce France". Pisao i putopise („Les Italiens d’au jour-d’hui", „Terre d’Espagne"). — Bazirati (po grč. osnivati se na nečemu. — Bazztni Antonio (1818-1897) tal. violinist i komp. — Baždarenje 1) zva-nič. ispitivanje mjera; 2) ustanovljenje nosivosti broda. — „Bčela Slovenska" sloven. kult. knjiž. časopis, Celovec, 1850-53, urednik A. Janežić. — Bdenlje u istočno pravosl. crkvi bogosluženje uvečer; spojena večernja i jutrenja. f Panihida. Be hem. znak za berilij. — Beaconsfield f Disraeli. Beam-antena za odašiljanje električnih valova u jednom smjeru. — Beardsley Aubrey (1872-98) engl. crtač naroč. istančanog ukusa, bizarnog stila. Znamen, ilustrator (Wilde, Pope, Jonson itd.). — Beatae memoriae (lat.) blažene uspomene. Beatifikacija proglašenje blaženim. Prvi stepen za progl. svecem. B. vrši papa na prijedlog biskupa. — Beati possidentes sretni (su) oni, koji imaju. — Beatrice idealna ljubav Danteova, t Divina com. — Beatty David Earl of (*1871) engl. admiral, komandant flotnog odjela u bici kod Skageraka 1916 god. — Beaufortova skala t Vjetar. — Beanharnais 1) Eugčne (1781-1824) sin iz prvog braka Napoleonove žene Jozefine, potkralj Italije. 2) Hortenzija (1783-1837) kći carice Jozefine, žena holand. kralja Louisa Bo-naparta, majka Napoleona III. i vojvode Morny-a. — Beaumar-chais Pierre Caron de (1732-99) franc. književnik i pustolov. Istaknute komedije ,,Le barbier de Seville" (f Rossini) i ,,Le mariage de Figaro" (f Mozart). Vjesnik Franc. revolucije. — Beaumont Francis (1684-1616) engl. dramatik, saradnik Johna Fletchera. Zajednička djela: satirička komedija „The Knight of the Burning Pestle", „The Maiđ’s Trageđy" itd. — Beautč (franc.) ljepota; ljepotica. — Bebe I Ferdinand August (1840-1913) suosnivač socijalist, stranke u Njem. i njen vođa. „Seljački rat", „žena l socijalizam” idr. Beblavv Pavel (1847-1919) slovać. pučki pripovjedač. — Beccaria Cesare marchese (1738-94) tal. pravni filozof; djelo „Dei delitti e Učile pene" udara nov pravac u kaznenom pravu. — Bechstein Lud« wig (1801-60) izdao njem. gatke I i priče. — Becić 1) Ferdo (pseudonim Feđor Brestov, 1844-1919) pisac novela i drama, naročito iz života Krajine („Lajtmanuška deputacija", „Zavjet", „Vukićev most"); autor pripovijesti i romana za šire slojeve publike („Kletva nevjere" itd.). 2) Vladimir (*1886) slikar pejzaža, portreta 1 vel. dekoracija (Poljodjelska banka). Odlikuje se pravim snažnim slikar, temperamentom (pejzaži iz Bos.) i vel. slikar, znanjem i majstorstvom (poluakt). Kao portretist Izradio niz značajnih likova kult. života (MeŠtro-vić). Uz Kraljevića i Račića najjači pretstavnlk naprednih likov. smjernica. — Beck 1) GUnther R. v. Managetta (1856-1928) austr. botanlk; istraživao floru i vegetaciju jugosl. zemalja. 2) Jozef (*1894) polj. državnik, od 1932 ministar spoljnlh poslova. — Becket Thomas (1117-70) nadbiskup Canterbury-a i primas Engl., prije kao kancelar kraljev zastupao interese državne, kasnije kao nadbiskup interese crkvene, zato je došao u oštar sukob s kraljem. Ubijen pred oltarom; proglašen svetim (novelistički obrađeno od K. F. Meyera). — Becque Henri (1837-99) francuski dramatik naturalist. smjera („Gavrani", „Parižan-ka“). —Becquerelove zrake otkrio franc. fiz. i hemik Becquerel 1896 g., najprije na uranu. Kasnije ih razlučiše u alfa-, beta- i gama-zrake. Nastaju kod raspada radija i radioaktivnih elemenata, f Ra-dioaktivitet. — Beč (Wien) gl. gr. republ. Austr., ujedno i poseb. savez, drž., 276 km2, 1 865 800 st., pod Kahlenbergom; katedrala sv. Stjepana, bivši carski dvor, dvorac SchOnbrunn sa ćuv. zool. vrtom i dr. stare građevine 1 umjetnine; jedan od najvaž. trgov. i kult. centara Sred. Evr.; univerzitet (1365); glasov. kazališta (Burgtheater, Staatsoper) i muz. ustanove; muzeji i galer.; najljepše ceste bulvar „Ring" i K&rtnerstrasse; živa industr. razl. grana; umjet. obrt. Nekad rim. tabor Vindobona; do 1918 rezidencija Habsburških careva. 1814-15 Bečki kongres. — Bečka klasična škola izgradila i dokraja usavršila stil kl. muz., sonatnu formu i simfoniju. Pretstavnici Beć i Dio Ringa » parlamentom, lijevo vijećnica, deano Burgtheater Vladimir Becić: Autoportret 105 ntt'/.H Bečka klasičnu fikola 106 blljedilo, — (ffirU, bosls) osnovica; temelj; podnof »tupa; podnica trokuta. nazalne Achllle (1811 KN) maršal Napnieona III U Meksiku; u njem * fraius. ratu predan Metz Pruslma u okt. 1870, — Magala Albert (*187?) fHnauf, prelat. voluntaristlč-kog aktlvlssma t iracionalizma, pisao prve hlst. filo«, u nas. „Povijest filozofije", „Metalogićki korijen fiioz.", ..Svijet i život u perspektivi fizikalnoga racionalizma", ,,Mai»aryk-rrilalllac", „Tajanstvene pojave" i mn. drugih manjih rasprava. Od 1033 pretaj. Jugoalav. Akademijo, - llaguil erupt. kamen, crn, siv; svjež je izvrstan grođev, kamen. - ltuzar (pera,) 1) orljont. robni sajam; 3) trgovina Igračaka i svakovrsne jeftino robo; obično jedinstvene cijene, — llase (hem.) | Lu» Žine. «— Bazen t Bassin, Bazga zova (Mamim* ous) biljka trajnica ili grm, eventual. drvo iz porod, kozokrvina. Peroliko lišće. Perona: apto* vina (S. ebulus). Orni ili drvo s crnim plodovima: obič. b. (S. nigra) ili s crvenim pl.: brdska b, (S. reoemosa). — Bazično iužnato. alkalično. i A1 ■kalija, —« Bazlđlomlceu (Baayđlomyce-tes) više gljive, kod kojih spore izrastu na sporungijima (baziđija). — Bnzijsl Irumun. prlstanlite na Dunavu, polazna stanica jsi. žoljezn. za Bolu Crkvu i Vrline. •— Bazilika (grć.-lat. bazilika domu« * kraljevski trijem) u Star, vij. sudske i trgovačke zgrade. Grčka službena zgrada arhonta kralja (basi-leus); u kršć. arhitekturi posebni tip uzdužne građevine i naslov vel. ugf, crkvi. — Bazilikalnl tip crkve lađa crkve s 8 broda, od kojin je srednji viii od pobočnih, zasebno natkritih brodova, a stijena sred. broda, koja se diže iznad tih krovova, ima prozore (bazilikalnl način osvjetljenja prostori Je). Ovom tipu. koji potječe iz starokric. arhitekture, pripadaju veće crkv. zgrade romanskog 1 ranogot. doba (Sv. Petar, Rim), dok ga u sreo. Bvr. potkraj Sred. vlj. zamjenjuje f dvoranski tip (njem. Hallenkirche). B.-om tipu pripadaju veće crkve romanskog 1 ranogot. doba u sloven. (gradska žup. crkva u Mariboru i Ptuju, romanska manastir, crkva u Stidni i crkva Kostanje-vić. manastira). •— Bazllisk (po grč.) ptica sa krunom na glavi 1 zmij. repom; ubija svojim pogledom. — Bazln Renć (*1853) franc. novelist i romanopisac, idealist moralistić. pravca: „Une tache d’encre" (Mrlja od crnila), ,,La douce France". Pisao 1 putopise („Les Italiens d'au Jour-d’hul", „Terre d'Espagne"). — Bazirati (po grč. osnivati se na nečemu. — Bazzlnl Antonio (1818-189?) tal. violinist i komp. — Baždarenje 1) zva-nlć. ispitivanje mjera; 2) ustanovljenje nosivosti broda. —* „Bčolu Slovenska" sloven. kult. knjiž. časopis, Celovec, 1850-58, urednik A. Janežić. — Bdenije u istočno pravosl. crkvi bogosluženje uvečer; spojena večernja 1 jutrenja. i Panihlda. Be hem. znak za berilij. —* Beaconsfieiđ f Disraeli. Be&m-antena za odašiljanje električnih valova u Jednom smjeru. — Benrdsley Aubrey (1872-98) engl. crtač naroč. istančanog ukusa, bizarnog stila. Znamen. Ilustrator (Wllđe, Pope, Jonson ttd.). — Beatae memoriae (lat.) blažene uspomene. Beatiflkacija proglašenje blaženim. Prvi stepen za progl. svecem. B. vrši papa na prijedlog biskupa. —* Beatt posslđentes sretni (su) oni, koji Imaju. — Beatrice idealna ljubav Danteova, t Divina com. — Beatty David Earl of (*1871) engl. admiral, komandant flotnog odjela u bici kod Skagoruka 1916 god. — Beaufortova skala t Vjetar. —- Beanharnals 1) Eugčne (1781-1824) sin iz prvog braka Napoleonove žene Jozefine, potkralj Italije. 2) Hortenzlja (1783-1837) kći carice Jozefine, žena holand. kralja Loulsa Bo-naparta, majka Napoleona III. i vojvode Morny-a. — Beanmar-ehais Plerre Caron de (1782-99) franc. književnik i pustolov. Istaknute komedije „Le barbier de Seville" (f Rossini) 1 „Le marlage de Flgaro" (f Mozart). Vjesnik Franc. revolucije, — Beuumont Francis (1684-1616) engl. dramatlk, sarađnik Johna Fletchera. Zajednička djela: satirička komedija „The Knight of the Burnlng Peatle", „The A. liebol Maid’s Trageđy" itd, — flesutć (franc,) ljepota; ljepotica. fiebel Ferdinand August (1840-1013) suosnivač socijalist, stranke u Njem. i njen voda, „Seljački rat", „Žena i socijalizam" i dr. Mebhtvv Pa vel (1847-1919) siovač. pučki pripovjedač, »— Beceartn CeMare marchOHo (1788-94) tal. pravni filozof; djelo „Del đelitti n del-le pene" udara nov pravac u kaznenom pravu, — Beciisteln Lud- wig (1801-60) izdao njem. gatke I I priče. — Beclć 1) Ferdo (pseudonim Fedor Brestov. 1844-1919) pisac novela i drama, naročito iz života Krajine („Lajtmanuška deputacija", „Zavjet", „Vufclćev most"); autor pripovijesti 1 romana za šire »lojeve publike („Kletva nevjere" itd.). 2) Vladimir (*1886) slikar pejzaža, portreta I vel. dekoracija (Poljodjelska banka). Odlikuje se pravim snažnim slikar, temperamentom (pejzaži iz Bos.) i vel. slikar, znanjem i majstorstvom (poluakt). Kao portretist Izradio niz značajnih likova kult. života (Meštro-vlć). Uz Kraljevića i Račića najjači pretstavnik naprednih llkov. smjernica. — Beck I) Gtinther R. v. Managetta (1856-1928) austr, botanik; istraživao floru 1 vegetaciju jugosl. zemalja. 2) Sonet (*1894) polj. državnik, od 1932 ministar spoljnih poslova. — Beeket Thomas (1117-70) nadbiskup Canterbury-a i primas Engl., prije kao kancelar kraljev zastupao interese državne, kasnije kao nadbiskup Interese crkvene, zato je došao u oštar sukob s kraljem. Ubijen pred oltarom: proglašen svetim (novellstlćki obrađeno od K. F. Meyera). — Becque Henri (1837-99) francuski dramatlk naturalist. smjera („Gavrani", „Parižan-ka**). —Becquerelove zrake otkrio franc. fiz. i hemlk Becquerel 1896 g., najprije na uranu. Kasnije ih razlučiše u alfa-, beta- i gama-zrake. Nastaju kod raspada radija 1 radioaktivnih elemenata, f Ra-dioaktivitet. — Beč (Wlen) gl. gr. republ. Austr., ujedno i poseb. savez, drž., 275 km2, 1 865 800 st., pod Kahlenbergom; katedrala sv. Stjepana, bivši carski dvor, dvorac Schčnbrunn sa Čuv. zool. vrtom 1 dr. stare građevine 1 umjetnine: Jedan od najvaž. trgov. i kult. centara Sred. Evr.; univerzitet (1365); glasov. kazališta (Burgtheater, Staatsoper) i muz. ustanove; muzeji i galer.; najljepše ceste bulvar „Ring" i K&rtnerstrasse; živa industr. razl. grana; umjet. obrt. Nekad rim. tabor Vindobona; do 1918 rezidencija Habsburških careva. 1814-15 Bečki kongres. — Bečka klasična škola izgradila i dokraja usavršila stil kl. muz., sonatnu formu i simfoniju. Pretstavnlci BeĆt lilo Kiugu b parlamentom, lijevo vijeouica, desno Burgtheater Basiđlomi-mU m 4 •pore bit ledilo. Baift (grd. Imala) osnovica; Icniel podnot. stupa; podnica trokuta Ititmilne AchUla (1811 88) marini Napoleona III u Meksiku; u rilom -franc. ratu prodao Mota Pruatnm u okt. 1870. Hasala Albert (*1877) flloaof, prelat, voluntnrlstlČ-kog aktlvlama l iracionalizma. plano prvo hlst. flloi. u nas. „Povijest filozofije", „Metaloglčkl korijen fllo*.M, „Svijet. 1 život u perspektivi fizikalnoga racionalizma", ,,Masaryk-ml«lllao"» „Tajanstvene pojave" l mn, drugih manjih rasprava. Od 1933 pretsj. Jugoslav. Akademije. »Inzult erupt. kamen, orn, siv; svjež jo Izvrstan građev. kamen. *—* Bazar (pere.) 1) orijent, robni najam; 3) trgovina Igračaka 1 svakovrsne jeftino robo; obično jedinstvene cijene. — Itnze (hem.) f Lu-Sine* —- Bazen t Bassin. — Bazga zova (Barabu* cus) biljka trajnica lit grm, eventimi. drvo Iz porod, koiokrvtna. Peroltko lišće. Perona s apto* vina (S, ebulus). Grm ili drvo s crnim plodovima: oblč* b. (S. nigra) ili s crvenim pl.: brdska b. (S. recemosa), — Bazično lužnato. alkallčno. t A1-kallja. — Hazidioinleeti (HaMydlomyro-tes) viie gljive, kod kojih spore izrastu na sporangijima (bazidlja). —• Bazljai rumu u. pristanište na Dunavu, polazna stanica jal. željezn. za Belu Crkvu i Vrane. —- Bazilika (grč.-lat. baslllka do-mus — kraljevski trijem) u Star. vlj. sudske 1 trgovačke zgrade. Grčka službena zgrada arhonla kralja (basl* leus); u krić. arhitekturi posebni tip uzdužne građevine i naslov vel. ugl. crkvi. — Bazillkalnt tip crkve lađa cr-\ / kve s 3 broda, od kojih Je srednji viši od pobočnih, zasebno natkritth brodova, a stijena sred. broda, koja se diže iznad tih krovova, Ima prozore (b&zilikalnl način osvjetljenja prostorije). Ovom tipu, koji potječe iz starokrfić. arhitekture, pripadaju veće crkv. zgrade romanskog i ranogot. doba (Sv. Petar, Rim), dok ga u sred. Evr. potkraj Sred. vij. zamjenjuje t dvoranski tip (njem. Hallenkirche). B.-om tipu pripadaju veće crkve romanskog 1 ranogot. doba u Sloven. (gradska žup. crkva u Mariboru i Ptuju, romanska manastir, crkva u Stićnl 1 crkva Kostanje-vič. manastira). — Bazilisk (po grč.) ptica sa krunom na glavi i zmij. repom; ubija svojim pogledom. — Bazln Renč (*1853) franc. novelist i romanopisac, idealist moralistič. pravca: „Une tache d’encre" (Mrlja od crnila), „La douce France". Pisao i putopise („Les Italiens d’au jour-d’hui", „Terre d’Espagne"). — Bazirati (po grč. osnivati se na nečemu. — Bazzlni Antonio (1818-1897) tal. violinist i komp. — Baždarenje 1) zva-nič. ispitivanje mjera; 2) ustanovljenje nosivosti broda. — „Bčela Slovenska" sloven. kult. knjiž. časopis, Celovec, 1850-53, urednik A. Janežić. — Bdenije u istočno pravosl. crkvi bogosluženje uvečer; spojena večernja i jutrenja. t Panihida. Be hem. znak za berilij. — Beaconsfield t Disraeli. Beam-antena za odašiljanje električnih valova u jednom smjeru. — Beardsiey Aubrey (1872-98) engl. crtač naroč. istančanog ukusa, bizarnog stila. Znamen, ilustrator (Wilde, Pope, Jonson itd.). — Beatae memoriae (lat.) blažene uspomene. Beatitikacija proglašenje blaženim. Prvi stepen za progl. svecem. B. vrši papa na prijedlog biskupa. — Beati possidentes sretni (su) oni, koji imaju. — Beatrice idealna ljubav Danteova, t Divina com. — Beatty David Earl of (*1871) engl. admiral, komandant flotnog odjela u bici kod Skageraka 1916 god. — Beaufortova skala t Vjetar. — Beauharnais 1) Eugšne (1781-1824) sin iz prvog braka Napoleonove žene Jozefine, potkralj Italije. 2) Hortenzija (1783-1837) kći carice Jozefine, žena holand. kralja Louisa Bo-naparta, majka Napoleona III. i vojvode Morny-a. — Beanmar-chals Pierre Caron de (1732-99) franc. književnik i pustolov. Istaknute komedije „Le barbier de Seville" (t Rosa ini) i ,,Le mariage de Figaro" (f Mozart). Vjesnik Franc. revolucije. — Beaumont Franc i s (1584-1616) engl. dramatik, sarađnik Johna Fletchera. Zajednička djela: satirička komedija „The Knight of the Burning Pestle", „The Bcbel MtthVi Tragedy" Itd, Bon ii i A (franc.) Ijnmdn • ljepotica. Ilebel Ferdinand August (1840-11)111) suosnivač socijalist, »Iranke u Njem, 1 njen voda, „fle ljačkl rnt„ŽSetm I socijalizam" I dc, Boblnvv Pavel (1847 1919) slovač, pučki pripovjedač. -■ lleeanriit Cosure mare boso (1788-94) taj, pravni filozof; djelo „Del đnllttl e dolio pone" udara nov pravac u kaznenom pravu, lleohstcln Luđ- wtg (1801-60) Iz- Vladimir , 4tftofrtrfit dao njem, gatke i priče, - Beelć I) Ferdo (pseudonim Fedor Brestov, 1844-1919) pisac novela i drama, naročito iz života Krajino („Lajtrnanuška deputacija", „Zavjet", „Vuklćcv most"); autor pripovijesti i romana za šire slojeve publiko („Kletva nevjere" Itd.). 2) Vladimir (*1886) slikar pejzaža, portreta 1 vel, dekoracija (Poljodjelska banka). Odlikuje se pravim snažnim slikar, temperamentom (pejzaži Jz Bos,) i vel. slikar, znanjem i majstorstvom (poluakt). Kao portretist Izradio niz značajnih likova kult, života (Mcštro-vlć). Uz Kraljevića 1 Račića najjači pretstavnik naprednih likov. smjernica. — Beck i) GKlnther R. v. Managetta (1856-1928) austr. botanik; Istraživao floru 1 vegetaciju jugosl. zemalja. 2) Jozef (*1894) polj. državnik, od 1932 ministar spoljnlh poslova. — Becket Thomas (1117-70) nadbiskup Canterbury-a 1 primas Engl., prije kao kancelar kraljev zastupao interese državne, kasnije kao nadbiskup interese crkvene, zato je došao u oštar sukob s kraljem. Ubijen pred oltarom: proglašen svetim (novellstićki obrađeno ođ K. F. Meyera). — Becqne Henri (1837-99) francuski dramatik naturalist. smjera („Gavrani", „Parižanka")* — Becquerelove zrake otkrio franc. flz, i hemfk Becquerel 1896 g., najprije na uranu. Kasnije ih razlućiše u alfa-, beta- 1 gama-zrake. Nastaju kod raspada radija i radioaktivnih elemenata, t Ra-dioaktivitet. — Beč (Wien) gl, gr. republ. Austr., ujedno i po.seb. savez, drž., 275 km2, 1 865 800 st., pod Kahlenbergom; katedrala sv. Stjepana, bivši carski dvor, dvorac Schttnbrunn sa Čuv. zool. vrtom i đr. stare građevine i umjetnine; Jedan od najvaž. trgov. 1 kult. centara Sred. Evr.; univerzitet (1365); glasov. kazališta (Burgtheater, Staatsoper) i muz. ustanove; muzeji i galer,; najljepše ceste bulvar „Ring" I K&rtnerstrasse; Živa industr. razl. grana; umjet. obrt. Nekad rim. tabor Vindobona; do 1918 rezidencija Habsburških careva. 1814-15 Bečki kongres, — Bečka klasična škola izgradila i dokraja usavršila stil kl. muz., sonatnu formu i simfoniju. Pretstavnici Hej i Dio JbtiBgd • parlamentom, lijero vijevnic*. deano Borgtlieater 107 Bečki kona rea Haydn, Mozart i Beethoven. Sve tekovine, koje su do 20. vij. osnova muz. razvoja na svim područjima, ovdje utvrđene (simfon. stil, tehn. postupci, formalni principi), a ujedno tek u radovima ovih kompoz. fiksirano shvaćanje muz. kao izraz uzvišenih ideja u smislu Kanta. B. k. §, postigla krajnju uravnoteženost sviju sredstava i idealnu harmoniju izm. zamisli i muz. ostvarenja, ujedno maksimum plemenitog individualnog izražaja u okviru formalnog savršenstva, iznad svake subjektivnosti; savršeni izraz raclonalno-idealist. opće ljudskog naziranja na svijet, kako ga je utvrdila njem. idealist, filozofija potkraj 18. vijeka. Bečki kongres održan iza pada Napoleona I. u prisutnosti vladara i državnika gotovo svih evr. država osim Turske, od sept. 1814 do juna 1815, zbog teritorijalnog uređenja Evrope: 1) Austrija dobila osim ranijih posjeda teritorij Mletačke republike i Salzburg, ustupila Breisgau Badenu i WUrttembergu, a Belgiju Nizozemskoj. 2) Pruska dobila dio Poljske s Danzigom i svoje ranije krajeve, a dr. ustupila ili zamijenila. 3) Bavarska dobila osim nekih gradova Falačku desno od Rajne. 4) Namjesto njem. carstva uređen njem. savez od 35 država sa saveznim saborom u Frankfurtu na Majni. Njem. savezu ne pripadaju teritoriji, koji ranije nisu pripadali carstvu, dakle Poznanjska, Galicija, Pruska, Danzig, Ugarska s Hrv. i sjev. Italija. 5) Rusija se odrekla Jonskih otoka i protektorata nad Crnom Gorom i Bokom Kotorskom, a dobila u zamjenu veći dio Poljske (Krakov: slobodna republ. pod protektoratom Rusije, Austr. i Pruske). 6) Engleska zadržala Maltu, Helgoland, Kapland i protektorat nad republ. Jonskih otoka. 7) švedska dobila od Danske Norvešku za Pomorje, Danska ustupila Pomorje Pruskoj i dobila Lauenburg. 8) švajcar-ska proglašena neutralnom državom, dobila 3 nova kantona (ženeva, Valais, Neufchštel). 9) Stare dinastije uspostavljene u španiji, Portugalu, Sardiniji, Toskani. 10) Republike Venecija, Ge-nova i Dubrovnik dokinute. Bečuana Zemlja područje izm. Oranja i Molopa, 712 000 km2, 155 000 st. (1% bijelaca), razna plemena Kafra; gl. gr. Mafeking. Vuna, marvogoj-stvo, nojevo perje. — Beda VenerabJis (lat. = časni, 674-735) sv. (dan 27 V) anglosas. benediktinac, crkv. učitelj; „Historia ecelesiastica gentis Anglorum", „Chronicon de sex aetatibus mundi“ (Ljetopis o 6 razdoblja svijeta), u kojem se prvi služi računanjem od Kr. rođenja. — Beddoes Tho-mas Lovell (1803-49) engl. dramatik. Najvažnije djelo: „Death’s Jest-Book“. Voli lir. raspoloženja i nadnaravno. Bedeković 1) Josip (18. vij.) pavlin, živio najviše u Remetincu, gdje je i umro. „Pov. Međumurja", „Natale solum s. Hieronymi“ (1752) i „Manuale t. j. ručna knjižica iliti kratek nauk, našem laikom, ali skupne bratje na ležeši na božjem putu napredek". 2) Kazimir (1728-82) svećenik, pisac škol. drama ,,Joseph“, ,,S. Justinus“ i ,,S. Ber-narđus", od kojih je posljednju pohrvatio 1815 svećenik Josip Vračan. — Bedekovići stara hrv. plem. porodica iz Hrv. Zagorja, sa središtem u mjestu Komor, koje je darovao Bela IV. njihovu pradjedu (1267). B. dali hrv. kulturi više radnika na lit., crkv. i polit, polju. Jedna grana dobila barunat (1822), iz koje je potekao ban Koloman B. (1871-2). Porodica živi i danas u Bedekovčini nedal. od danas razva-ljena Komora. Bedel (po lat.) t Kon-skripcija. — Bedem nasip oko tvrđave za od-branu. — Bedevija (tur.) arap. kobila. — Bedier Charles Marie J. (*1864) franc. romanist i pisac; „Les fabliaux", ,,La chan-son de Roland", „Histoi-re de la littćrature fran-caise". Popularni ,,Le roman de Tristan et Iseult“. I Chanson de geste. — Redna* Jaroslav (*1889) češ. pjesnik. Zbirka „Čovječje lice". Beđnja (Sav. fohlrL jeka, duga 183 km teče ispod Trakošća-na, utječe u Dravu ispod Varaždina. ____ Bedrenica 1) cj^zri prišt (grč. anthrax) zarazna bolest goveda, ovaca, rjeđe svinja, koza, konja, divljači; zaražuje se i čovjek uživajući meso boles. Životinja, poslujući s njihovom kožom, čekinjama, vunom. Na koži počinje kao crn prišt, katkada po tijelu ote- Lndwig van Beethoven kline; osim na površini dolazi i na plućima i u trbuhu; vis. tjeles. toplina, krvav proljev; po život opasna; u Jsl. veoma česta, životinje obično brzo uginu; liječi se i sprečava cijepljenjem, 2) (bot.) (Pimpinella) iz porod, štitarica, služi (rijetko) kao začin. Beduini (arap. čađavi=etanovnici pustinje) nomadski Arapi u Arabiji, Siriji, sjev. Afr. f Arapi. (f Tab. .* Ljud. rase I.). — Beecher-Stowe Harriet t Stowe. — Beef (engl.) govedina. Beefsteak biftek, peč. goveđi odrezak; njem. b.: pečeno isjeckano meso. — Beerbom Max (*1872) engl. kritik, esejist i karikaturist. Majstor duha, ironije i satire. Roman: „Zuleika Dobson" i zbirka pripovijesti „Seven Men Beethoven Ludwig van (1770-1827) jedan od najvećih kompozitora u histor. muz., potomak flamanske porodice muzičara, rođen u Njem., živio u Beču, od bolesti uha gotovo posve oglušio, povučen i nepristupačan. Kao oduševljeni pristaša ideja Franc. revol. fiksirao u svojoj muz. duh nove epohe i postavio joj nove zadaće i novu svrhu; ujedno prvi pretstavnik tipa nezavisnog kompoz. (do njega*svi u podređenoj službi dvora ili velikaša), oslobodio muz. neposredne društv. uvjetovanosti. B. postavlja princip umjet, kao izraz ličnosti i njenog unutar, života. Izlazi, iz ’ rokokoa (Haydn, Mozart, Ph. E. Bach), izgrađuje elementarni patetski, individualni muz. izražaj („Eroica", 5. simf.), dolazi do granica romantike (9. simf., vel. misa, posljed. kvarteti i klavir, sonate). B. intenzivira izražaj, proširuje i produbljuje muz. sredstva, stvara nov orh. zvuk i dinamiku, postavljajući osnove muz. čitavog 19. vij. Težište stvaranja osim u simfoniji u klavir, sonati i komor. muz. Od Haydna i Mozarta preuzima sonatnu formu, nabija je snagom i dramatikom. Uklanja rokokoski menuet, stvara nov tip scherza. Jedina opera „Fidelio" pretstavlja važnu etapu u izgradnji njem. nacion. građanske opere; glavni pretstavnik bečke klas. škole, re-voluc. umjetnik u pravom smislu riječi; poput J. S. Bacha na prijelomu dviju epoha (rokokoa i romantike) sintetizira rad čitave druge polovine 18. vij. i ukazuje na nove puteve. 9 simfon., 8 uvertira (Egmont, Coriolan, Leonore 1-3), 1 viol., 5 klavir, koncerata, 32 sonate za klavir, za viol. i vcello, mn. komor. muz. itd. — Beff dvije paralelne vrpce, što vise pod vratom niz prsa na nošnji svećenika (ostatak špan. ovratnika od čipaka sredinom 17. vij.), negdje znak odlikovanja; od crne svile kod katol. svećen. u Franc.; bijele platnene kod protestant, pastora; simbol Mojsije-vih ploča. — Beffroi (franc. po njem. Berg-fried) glavni toranj sa zvonom na uzbunu, u koji bi se povlačili stanovnici opsjednuta sred. vjek. zamka. — Beg plemićki naslov u Turaka. Begardi sred. vjek. laička vjer. udruženja ne-oženjenih muškaraca, zv. također lolarđi, po uzoru f begina; provode skupni život, ali bez zavjeta i klauzure, bave se poslugom u crkvi, nje- B egejski kanal kod Petrovgrada 109 Begas —■ Belerofont 110 gom bolesnika i tkanjem. U 13. vij. pristajali I uz sektu f valdenza. — Begas Reinhold (1831-1911) njem. kipar; dekorativna mitol. i histor. plastika. — Begej (Dunav, b.) lijevi pritok Tise, izvire ispod Banatskih Planina u Rumun., utječe j kod Titela. — Begejski kanal spaja Petrovgrad | s Temišvarom. —• Begenisati (tur.) svidjeti se; poželjeti; voljeti. — Beggar’s Opera (prosjačka opera) ballad o., engl. polit, satira u obliku igrokaza s pjevanjem. Prvi primjer 1728 s tekstom | J. Gaya i muzikom J. C. Pepuscha. Obnovljena J 1920 od Bert Brechta i K. Weilla („Dreigroschen-oper"), — Begine sred. vjekov. žen. vjer. udruženja djevojaka i udovica; provode zajednički I život, ali bez zavjeta i klauzure. Ima ih još u Belg. i Holand. — Beglerbeg (tur.) zapovjednik neke provincije. — Begluk zemljište, na kojemu u starom bos. agrar, sustavu nije bilo kmetskih odnošaja, već ga je vlasnik (beg) obrađivao sam ili davao u zakup. — Bego Marin (*1881) novelist (,,S mora", „Novele", „Eva"), pisac romana (,,U očekivanju") i putopisac („Niz našu obalu"). Begonija biljni rod iz istoim. porod.; mnoge vrste gaje se u sobama i staklenicima radi šarenih asimetrijskih listova ili radi cvjetova. Begović 1) Božena (*1901) autorica lir. pjesama i drame „Između jučer i sutra". 2) Milan (*1876) lirik, pripovjedač, dramatik. U lirici („Pjesme", „Knjiga Boccadoro", „Vrelo", „Izabrane pjesme") jedan od najizrazitijih hrv. modernista, sa slobodnije shvaćenom erotikom, osjećajem za prirodu i užitak života i težnjom za novim izražajnim sredstvima. U pripovijesti („Dunja u kovčegu", „Nasmijana srca", „Brak Gige Barićeve") i drami (,,Myrrha“, „Gospođa Walewska", „Stana", „Male komedije", „Božji čovjek", „Pustolov pred vratima", „Svadbeni let", „Amerikan-ska jahta u Splitskoj luci" itd.) prikazuje građu iz različitog histor. razdoblja i razl. ambijenta (selo, napo-leonsko doba, hajduci, rene--sansa itd.) i iznosi različ. probleme. Tehnički, •‘B. najbolji hrv. dramatik, njegove drame teatar, efektne, prikazivane na evrop. i amer. pozornicama. Izdavao i uređivao lit. časopise („Kritika", „Savremenik") i pisao lit. prikaze („Vojislav Ilić"), tražeći i naglašujući u prvom redu čisto umjetničke vrednote. Begunje-Poljče (Drav. b.) 587 m, ljetovalište pod Karavankama, 1931 god. 563 st.; divna flora na Begunjščici, 2063 m; ruševine starog grada Kamen ; stara got. crkvica sv. Petra (sa starim freskama); ženska kazniona, nekad Kacijanerov grad. — Behaim Martin (Bohemicus, 1459-1506) pomorac (zap. Afr.) i geograf (načinio vel. glo-bus). — Behaizam stepen razvoja pers. t babizma u praktič. kozmopolitizam s vjerom u jednog boga i božansko poslanje osnivača Abd al Baha (j-1921), rašir. u Pers. i Amer. — Beham njem. (ntirnberški) slikari i bakrorezbari (t „Kleinmei-steri"), ilustratori biblija i hronika; 1) Hans Sebald (1500-50); 2 Barthel (1502-40). Behar (tur.) 1) cvijet; 2) lit. list bos. muslimana (ilazio 1900-10); u njemu sarađivali najistaknutiji bos. naučenjaci i literati; vel. utjecaj na kult. razvitak B. i H. Danas izlazi u Sarajevu „Novi B." —Behaviorizam (po engl.) psihološka metoda, koja iz izražajnih pokreta objašnjava duševne procese. — Behrens Peter (*1868) njem. arhitekt, tvorac mnogih industr. i praktičnih stambenih građevina. — Behring Emil v. (1854-1917) njem. medic. stručnjak, osnivač serumske terapije (otkrio serum protiv difterije i anti-toksin pr. tetanusa); 1901 Nobelova nagrada. Belđervvanđ (njem.) izdržljiva tkan. od pamuka i grebenane vune. — Beige (franc.) žućkasto-smeđa boja. — Beira luka u portug. ist. Afr., na Indijskom Oceanu, 23 694 st.; izvoz bakra. — Beiram | Bajram. — Beirut (Berytus) gl. gr. Sirije i države Libanon, na Sređoz. Moru, 117 000 st, važna luka, izvoz vune, svile, juž. voća; 2 univerz. (engl, i franc.). — Bek 8 Back. Bekker Elisabeth (1738-1804) flamanska spisateljica ; i Agathom | Deken pisala romane („Histo- Milan Begović rie van mejuffrouw Sara Burgerhart"). — Bel | Baal. — Bela četiri ug.-hrv. kralja Arpddove dinastije. B. I., vi. 1060-63; B. II. Slijepi, Almo-šev sin, vi. 1131-41; njegova žena Jelena, kći srpskog velikog župana Uroša; odbivši pretendenta Borisa Kolomanovića, B. prisvoji Bosnu i oduzme Mlečanima Dalmaciju osim Zadra i otoka; B. III., vi. 1172-96, povrati Dalmaciju, pridruži se Srbima i Bugarima protiv Vizantije, osvoji Srijem i Mačvu; B. IV., vi. 1235-70, slomio otpor velikaša, izdržao najezdu Tatara, osnov. kr. slob. gradove (Zagreb 1242, Križevce 1252), povratio ugled kralj, vlasti u čitavoj državi; naselio Kumane u Potisju; osnovao Mačvansku banovinu i podijelio Hrv. u 2 banov.: Slavoniju i Hrv. s Dalmacijom. Bela Crkva 1) (Dunav, b.) 1931 god. 9567 st., gr. na rijeci Neri u donjem Banatu, pogran. željezn. stanica prema Rumun.; sresko načelstvo, 3 gimn. (2 ruske), muzej; vinogradarstvo, svilarstvo i cvjećarstvo; aerodrom; 2) c. u selu Karanu u okolici Požege Užičke. Zadužbina župana Bra-jana, podignuta izm. 1322 i 37. Podužna građevina s kubetom na lukovima, arhajskog tipa. Belaj (tur.) nevolja. — Belaj Ferdo (1852-1915) katol. svećenik. „Katol. crkv. pravo". — Belajev Mitrofan Petrovič (1836-1904) nakladnik, meće ia rus. kompozitori, nac. smjera. — Bela Krajina (Belokrajina) jugoist. dio bivše Kranjske uz granicu Hrv., izm. Kočevja i Gorjanaca sa sjev. ist i rijeke Kupe s juž. strane. — Belansko meltalsko govedo uzgojeno na kombinirana svojstva (voz-nost, muznost, tovnost); u Jsl. naroč. u Sav., Drav. i Vrb. ban. rašireno crv. šaro g.; potječe iz Koruške (dol. .rijeke Moli, Gail, Lieser i Drave). Manji tip f pincgavskog goveda, t Govedarstvo. Bela Palanka (Morav. b.) 1931 god. 2066 st., sresko mjesto u dolini Nišave u prostranoj belo-palanačkoj kotlini, osnov. na razvalinama rim. Ramesianae. — Belar Leopold (1828-99) sloven. kompozitor (oko 50 crkv. i svjet. kompozicija); reformirao i modernizirao crkv. muz. u Sloven. Belasica (Vard. b.) 1889 m, planina i kraj u njenom pobrđu, na tromeđi Jsl., Grč. i Bugar. Na podnožju B. pobijedio vizant. car Vasilije II. 1014 maked. cara Samuela. Bel canto (tal.) u tal. školi kultivirano pjevanje sa težištem na savršenom donošenju tona, na ljepoti zvuka i izjednačenosti glasa; stil b. c. ide za što pjevnijom melodijom, bez obzira na vjernost izražavanja pjesn. sađržine teksta. Beleazar (=„Neka Bel štiti kralja", f539 pr. Kr.) posljednji kralj Babilona. — Belec (Sav. b.) selo u Hrv. Zagorju, ima u proštenjarskoj zavjetnoj crkvi Marije Sniježne najljepši unutrašnji ukras našeg dix-huitičme-a (barok 18. vij.). Glavni oltar, pobočni oltari (naroč. sv. Josipa), propovjedaonica i parapet pjevališta krasna dekorativna umjet, djela, izrezbarena u drvu, bogato kolorir. i pozlaćena. Crkva osim toga od tjemena do poda oslikana iluzionist, arhitektom elementima i figuralnim prikazima od Ivana Rangera 1740. Sav ovaj bogati ukras zadužbina hrvat. plem. porodica čikulini, Najšić i Vojković-Vojkffy, a prekrasno posuđe (monstranca) Be-dekovića i Teri-haja. — Belem glav. grad brazil. đrž. Pard, 289.000 st., važno trgov. mj. (guma, drvo, kakao). — Belein-nlti fosilni gla-vonošci, od kojih se sačuvali ponajviše šilj. vršci vapnenačke ljušture („strelice groma**). — Belen- jp zuke (tur.) narukvica. — Belerofont f Bellero-phon. — Belec: Propovjedaonica u crkvi Marije Snijeknc 111 Beletristika — Đelostenec 112 Um« i Radnička kalani Beivtri»Uk» (od franc. hellea letlres) lijep«, u- i bavna lltentur«. — Bele V«d« (Y»«l. b.) 1SS9 | m. pl&uiAi tut ([rukici premi Bugarskoj. — ilflfaii fl. gr. sj-ev. In *ke, 415 000 ssL; tkanje, žkverovi, univerzitet. — Bvltort franc. tvrđave, jul. od Vo-geu, 2511 st. — Belgija a kolonijama 2 470 364 km*. 21575 000 st Santa kraljevina 30 444 km*, $060 000 at. od toga 60% Flemaneca, ostalo Ya- i lonei Qi. gr. Bruselles i Ham. Brue&sela), Znatni ] ugljenici (Ličge, Charleroi, Campine) »nam »red. vjek. twnuce iLille, Bru- ___________________________ ges, Courtrai, Qand>, 64% Industr. stanov- ■ ništva. Za Rimljana Gallia belgtca. u 5, vij. franačka, 1713 au-sirijska, 1734 tranc.. 1S14 s Niaozem. sjedi* njena. 1890 samostalna. 1319 dobiva Moresnet, Kupea i Malmeđv. — Belgijska klauzula t Atentat B, krnjile?-aost t Franc. knjiiev-aost, t Flamanska knj., f Nizozemska knjiž. — Belgijska mnslka novijeg je datuma, premda je ) u nekim dijelovima B. bilo u 16. i 16. vlj. (pa-| raleino sa slikarstvom) tlo najlivljeg i gotovo isključivog razvoja evr. mua. (t Nizozemska šk.)J 1 kasnije ima značajnih pojava, ali ove već spadaju u franc. kult. krug. Novija b. m, određena diobom naroda u Flamance i Valonce. a prema tome njem. i franc, utjecajima. Tako se C. Franek posve priklonio franc. mua, dok flam. kompot, Peter Bennoit nastoji da stvori spectflčki flam, muz. izražaj. Njegovo nastojanje nastavlja Jan Blockz (1815-1912), pa Edgar Tinel i Paul Gilson I (oba posljednja pod utjecajem njem. neoroman-d tike). U* njih mn. eklektici. Noviji pretstavnici b, m. Guillaume Lequeu. Joseph Jongen i Victor Vreuis, dok Modernu pretstavLjs Paul de Mallin-I grean. B. umjetnost sve do oko 1830 dio tnizo-zemske umj., zatim pod franc. utjecajem. Na evr. glasu arhitekt van de t Velde. B. Kongo (K. država) od 1885 vlasništvo belg, kralja Leo-polda II., koji ostavi K. belg. državi nosi. svoje smrti 1909, sada belg. kolonija u ekvator. Africi, obuhvaća kotlinu Konga; 2 385 120 km*. 21 500 bijelaca, 8 963 000 st; gl. gr. Lćopoldville. Vel. tropske prašume, opkoljene savanama. P&imovi orasi (gL izvoz), kaučuk, kopal, slonova kost. (Istraživač H. M. Staniey). B. konj teški hladnokrvni zap. evr. konj za teret (flamanski, bra-bantski, ardenski tip), raširen u Sav. i Drav. banovini, f Konjogojstvo. Belial isprva neko šumsko božanstvo, u kasnijoj jevr. literaturi ime đavlu; u 2. poslanici Korin-ćanima apost Pavla; oznaka Antikrsta. — Belica (Dunav, d.) oblast u Sumađiji oko sliva istoimene rijeke, lijeve pritoke Juž. Morave. — Belle Aleksandar (*1876) filolog, radi na uporednoj gramatici, starosta v. jeziku, na srp.-hrv. dija-lektologijl i blst jezika, urednik „Filologa“.
Beli Drim 254 km duga rijeka, izvire na 21jebu I kod Peći (Zet b.), protječe Metohiju; kod Ku-keša u Albaniji spaja se s Crnim D. u Veliki Drim. B. Manastir (Dunav, b.) 1921 god. 2895 st, mjesto u Baranji; tvora, suhomesnate robe, mlin. | ciglana. — Belin Ivo (*1891) ekonomist; struč-njak za financije i novčarstvo. — Belisar (*505 u Germani u Pomoravlju, đ&naš. Srbija, f 565) j znam. vojskovođa Justinijana I„ vojevao s Persijancima (528-32), spasio cara za t zv. Nifea-ustanka, osvojio vandal. Afriku (534), uzdrmao vlast istoč. Gota u Italiji (535-42); pao zatim u nemilost. — Belišce (Sav. b.) 1931 god. 1994 st, Industr. mjesto na Dravi kraj Osijeka; velika tvornica tanina, parketa I dr. drv. proizvoda i hemika-lija. — Beli Timok (Morav. b.) desni krak Timoka. — Bellte gl. gr. i luka u Brlt Hondurasu, 16 687 st — Beljaniea (Moravska b.) 1338 m, planina izm. Mlave 1 Resave. — Belje (Dunavska b.) državno dobro, obu- hvata oko 90 000 ha; isprva pripadalo princu Eugenu Savo jakom, kasnije nadvojvodi Fridriku, Iza Svjjet. rata pripalo Jugoslaviji. Uzorno uređeno (vinogradarstvo, kultura hmelja, šećerna repa, mljekarstvo); ima oko 2000 stanovnika. ~ Bell Alesandar Graham (1847-1922) Škot. fiziolog, pronašao 1875 telefon, — Beli* (tal.) ljepotica; zen. ime. — Bella 1) Andfej, pseud. Bočko, Bluda v. JAn Dulnf, Pinka i dr., (1851-1903) slovač. pučki pjesnik, veoma plodan. 2) Ardetlo đella (1854—1737) dubrovački gramatik i leksikograf; napisao gramatiku i rječnik đubrov. jezika. Belladonna f Velebllje. Bellaggio zračno lječilište na Lago dl Como u gor. Italiji. Bellamy Eđward (1850- 1898) amer. književnik, ilsac utopije „Looklng Jac kvara”, koja je da- la povoda stvaranju nove stranke. Njegova fantazija odlikuje se M polju »*««»« tope logikom i đosljednošću, Belle Alllance selo kraj Waterloo-a, jul, od Bru-xellesa, bojište 1815. Napoleon potučen od nadmoćnih Engleza 1 Prusa (Wellington i BlUcher). Belle-Isle otok na lst. ulazu u B.-I.-tjesnac Izm. Labradora 1 New Foundlanda. — Bellerophoa 1) junak grč, priče, pobijedio Hlmeru; 2) engl. ratni brod, kojim je Napoleon 1815 otpremljen na Sv. Helenu. — Belle tuge (nova tvorevina 18. vlj. mjesto franc. premler čtage) Istaknuti stambeni sprat, obič. prvi. — Bellevue (franc. — lijep pogled) naziv za dvorce, hotele i izglednice. Bell ine ion l Genima (*1864) svjet. tal. sopranistica. BelUni venecij. slikarska porodica; 1) Jacopo (1400-70); njegovi sinovi: 2) Gentile (1429-15(77) od 1479-30 u Carigradu; 3) Giovannt (1430-1516): prelazi od skučenosti vizant. majstora k slobodi i osniva venecij. punu renesansu (,,Sv, Augustin i sv, Nikola Barski’* u Strossmayerovoj galer. i 1 slika u katedrali u Korčuli). — BelUni Vin-cenzo (1801-35) tal. operat kompozitor, vlada uz Rossinija i Donizettija kroz dva decenija repertoarom evr. opera („Norma”, ,,La Som nam bula”). Belllnioua Švajc. gr. na gotthard. želj., 11000 st. Bellman Karl Michael (1740-95) proslavljeni Šved. pjesnik, isprva relig. i satirič. pjesme, kasnije pjesnik vinskih i ljubavnih pjesama, koje bi pjevao uz citaru, na narod, i operne melodije. (..FVedmans epistlar", „Fredmans s&nger”). — Bello Horizonte brazil. gr., drž. Minas Geraes, 125 720 st., univerzitet. — Bellum (lat.) rat. B. galllcum: Cezarov rat protiv Gala; b. omnium contra omnes =« rat svih protiv sviju. Belokranjol (Beli Kranjci) stanov. Bele Krajine, koje Hrv. i koje Srbi (danas Slovenci), bježali pred Turcima u 16. 1 17. vij.; ime valjda po bijeloj nošnji; osobine u folkloru, poeziji i govoru. — Betona božica rata u Rimljana. Belostenec Ivan (1595-1675) hrv. pavlin. Rječniku .,Gazophylacium seu Latino-Ilyricum onomatum aerarium", štamp. 1740 u aZgrebu pod B.-im imenom, upravo je autor pavlin Jerolim Orlnvić Bellerophoa, friki junak Cloranni Bell Ini i PietZ 113 fV.jršt vitrn 114 »1(506-174«), koji Je osim leksičke građe B. upo-»reblo Još i rječnike J. Habdellć« (1670) 1 Ard, Dell« Bell« (172«) kad 1 lek*. blago Iz Živih »lav, govora. Beloš ban hrv, jj nalstin »r (1.144-67), i brat Jelene, ženo kralja Bele U Šlijepog, 1 ©9 •svoj prilici Ktric štovan« Nemanje, O*nw«/ oko 1150 benediktinski samostan sv« Stjepana rnuć, na Dunavu, gdje je kasnije nastalo mjesto f Ba-noltor. Belsacsr f Beleuzar, Belt Vel, B, 1 Mali B., dva plitka morska tjesnaca, Izm. dan-»»koga kopna 1 otokA, * fkloitžlnlan jugolst, dio | iranske visoravni, 849 000 km*, 800 w0 stanov,; j 1) Brlt. B. 140 445 km*, 2) urodenlćke vazalske države (208 253 km*) Kalat, Charan 1 La* Bel«. Belngs 1) Delphinaptorus latica«: vrata kita Iz porod, dupina (Delpnlnlđae) j sva mora oko sjcv, I pola, 2) Aclpenser huso; vrsta ribe Iz im;rod, Jeaetre (Aclpenserldae); Crno 1 Kasp, More 1 njihovi pritoci, Belvedere (tal,—lijep izgled) Ime raskošnih ljetnikovaca i palaca na pr, u Varšavl, Beču 1 Va* j tikanu (potonji aa ftuv, skulpturama), — - Belvi * Bellevue, —• Belzebnb (= bog muha) bog Fllf-stojaca, kod starih Jevreja najviši đavo. Bf mol (muz,) * Sol m Izaći ja, — Ben 1) sernlt., (jevr. 1 arap,) oznaka za „sin"; 2) kelt, oznaka za brijeg, na pr, u Škotskoj Ben Blenlah, Ben an-Lochan; 3) (tur-) madež, —- Ben Akiba (70-137) jevr, naučen jak. Poznata mu rečenica; „Sve je već bilo, ništa nije novo", — Ben are« brit,-4n-dijski gr, na Gangesu, 206 000 at,; najveće hodočasničko mjesto HinđA; Hlnđu-unlverzltet-Benatzky Ralph (*1887) austr, kompozitor ope-reta 1 sanaona svjet. uspjeha („Tri mušketira", .Bijeli konj"), - Benavente Jaclnto (*1866) špan, književnik (društv. komedije), — Benezfir Oyula (1&4-1920) mađ, slikar: portreti briljantne tehnike, popularne hlst. kompozicije, autoportret u Firenci (IJfflzl), Benda 1) Franz (1708-86) njem. kompozitor 1 violinist, rodom Ceh; uz Grauna 1 Ouantza gJav, pretstavrilk fc, zv, „Berlinske škole" (vlolln. koncerti, sonate 1 dr.); 2) Georg (1722-05) brat Franza, kompozitor prvih njem, melodrama (po uzora J. J, IP/usseau-a); „kŽfedea", ,,PygmaIlon", „Arladne auf Na*os" I dr,; g) JarosJav (*1882) poznati &đ, g/aflk 1 Ilustrator. Bender Abba* persijska luka ria Pers, Zaljevu, 11 000 st. Benđeluk (tur,) trava, što se meće u vino, da opije I uspava čovjeka, Bene (lat.) dobro, — Benedek uudwlg v, (1804-81) austr. vojskovođa, ratovao s uspjehom u Italiji, potučen od Prusa. (Hrađec Kr&lovć 1866), Benedleamus Domino (lat, - blagoslivljajmo Gospođa) katol, llturg, pozdrav na svršetku zavjet, mise III rn. u ljubičastom ruhu. — Beneđlcilo blagoslov, Benedikt 1) (*480 U Nursljl, f543) SV, (dan 21 III) osnivaš benedikt. reda; osn. 12 samostana oko mjesta Bubfaco, 529 Monte Casslno, kolijevku b, reda; 2) 15 papa: B. VIII., vi. 1012-24, potisnuo Baracene; B, XII,, vi, 1334-42, Francuz, nastojao oko reforme, nagradio papin, tvrdu u Avlgnonu; B. XIV., vi, 1740-58, uvaž, kan on lat; B, XV, (1854-1922) Isprva u diplomatskoj službi, 1914-22 papa; za Svjet, rata posrednik rnlra; Turci mu podigli kao mlronoscu spomenik u Carigradu. Benediktinac liker od raz. bilja, Benediktinci katol. red po pravilima sv. i Bene-dlkta Iz Nurslje, Nošnja: crna bal ja s kož. po-lasom; na ćelu samostana opat, do p©& 13, vlj, ledini tip monaštva u Zap. crkvi. Red zaslužan za znanost, umjetnost (beuronska Škola), rnislj-sku djelatnost i llturg. pjevanje. Prije PVanc. revolucije Imao 37 000 samostana, Iz njega pro-izašlo 5 600 biskupa i nadbiskupa, 200 kardinala, 24 papa I 15 700 književnika U samostan bi primali djecu, koju bi roditelji Bogu prikazali (puerl oblatl). Posl. primali djecu, koja se nisu posvećivala redu, ali se zasen, obučavala; prema tome se škole zvala; unutarnja (schola Interlor) 1 vanjska (», estertor). U vlšlrn Školama ućllo s<-7 sloh. umjetnosti. U nižim razredima ućlo „#cho-lastlcus", u višima „rnaglster" J „senlores", Stoga oštra U Krv, za nar. kraljeva (0.-11. vlj.) podizali škole j prosvJećlvall narod Olav. samostani u Zadru (sv, Kršovana), Biogradu (sv, Ivana «y.), oko Trogira I Splita« u Vrani (sv. Grgura). Mrv. b. gajili glagoljicu I bili stožer staroga hrv" školstva Benediktlnke: žen. ogranak benedikt reda, osnovan od sv. Skolastike, sestre sv, Be-nedlkta; bave se odgajanjem ženske mladeži B«-nef*ktor (po Jat.) dobročinitelj. S»Mfir)>iu, u crkv, pravnom smislu Sred vijeka crkv, leno danas uživanja zemljtš, prihoda 1 dohoci |t*o plaća za vršenja crkv, službe (M/lerblM); u širem onfvlu Mma crkv, služba (as pr kaao-nikat); benefldjat (na/larbanik) uživa b. Beneš 1) Adšlisrft (*1878) ćatJOsi pedagog ste rn demokrat, uzgoja").! 2) Kdvard (*1884) vodeći državnik ćftR, M«aarykov drag ( pomagač u emigraciji pri stvaranju ćaš. Nar, vijeća (1914 18); od 19J8 rnln Inostranih poslova 0921-22 min. pretsj,), vodi kao takav uspješno spoljnu politiku u naročit, vezi s Franc« I s Malom antanbom, po njemu ; igra vidnu ulogu u I.lgl naroda, 3) Jara (*1897) popularni ćsl, kompozitor rnuz, lakog itliš, Opereto (,,TJ sv, Antoolčka", „Parižanka" 1 dr.), tonflJmska muz. („Dobri vojak švejk" i dr.), mn. Izvođeni šlageri, Bcnašlć 1) Anto (1864-1916) pisac ep, 1 ilr, pjesama, crtica 1 humoreska, s naglašenom anakreont. žkv/rn (,A>nakreont! ka"). Autor većsjg broja drama (..Damjan Juda", „Patroni!", „Kraljević Marko I dr.): 2) Julije (*1883) lirik b,Istrgnuti listovi"), lit. 1 kazalu) kritik, intendant zgt>. Nar' kazališta, feljtonist („ftazgovorl"); rnnrrgo prevodi » poljskoga; bio urednik .Suvremenika" 1 izdanja Društva hrv. književnika, Benešlći dubrov, vlast. rod. Posl humanista, lat, 1 grć. pjesnika Damjaut Paak, (1477-1539) Istakoše se lat, lit. radom Još i ovi: Matej Damjanov (2, pol, 16. vlj,) 1 Btmoo (oko 1851) pravnik, kao I Slijepo, hrv. pjesnik, a u 17, vlj. Petar (1586-1642), tajnik 1 diplomat pape Urbana VII, Benešks Mtovenija (tal. Blavla I tal I a na) gorovita pokrajina na sjev, lsi. rubu Vldernske provincije (tal. Provinela đ* tldina) u Italiji, Obuhvata dolinu Režije, pokrajine na gornjem toku rjećice Tera (tal. Torrej i Nadfže (tal. Natlsone) 1 desni brijeg gornje Idrije. Pučanstvo u općinama Ahten (Aulmls), Dreka (Drenchta), Grmek (Grimaoeo), Ronac (Rodda), Bovodnje (Bavogna), Srednje (Btregna), št, I>enart (Ban Leonardo), 6t. Peter (Ban Pletro al Natlsone), Tarćet (Tareento) po I službenoj tal. statistici iz god. 1921 posvema ] slovensko. U gospodar, pogledu središte 6edađ I (Staro Me#to, Ul. Clvidale). Bloven. Jezik po-: tlsnut sasvim u uredima, školama 1 crkvi. B. S. ustupila Austrija 1866 Italiji. Bloven. naseobine I u furlanskoj nizini na rijeci Tilmentu danas pofurlanjene. fteneškl venecijanski, mletački. — • Benešova Bo-žena (*1873) ćeš, pjesnikinja, autorica novela i 1 romana. Štihovi; „verše včmć 1 proradnć"; proza i „Tri priče" „Čovjek", „Tihe djevojke". — Bene* TbhUiltf Všclav (1849-84) ćeš. beletrlst. jSevo-hradecka priča", „Svršeno je", roman „Kraljica Dag mar", „Priče Karlštejnskog gavrana" (1864). Benetevlć Martin (fl607) hvarski pučanfn, komediograf. Dok se u komediji „Hvarklnja" držao j tehnike plautovske komedije, za „Komediju od ; Rashota , ako je njegova, upotrebio 2 seljačke ! komedije glasov. tal. komediografa A. Beolco-! Ruzzante (1592-42). —- Beneventana vrsta sred. ) vjek. lat, pisma, nastaloga u ju£. Italiji, a po , Benediktincima unesenog u staru hrv. državu. U i dragoj pol. 16. vlj, nestaje mu 1 kod nas traga. Benevento tal. gr. u Kampanji, 44 000 at. j Male-ventum Bamnlćsna; slavoluk Trajana (Porta aurea). 275 pr. Kr, rlm, pobjeda nad Ttrom. Hanibal 216 opljačkao grad, 1266 Manfređa porazio Karlo Anlou. „Benevolenrls, t,sM dobrotvorno društvo sarajev-I skth Sefarda, utemelj, 1892. —» Benevolentan I dobrohotan, sklon; captatio benevolentlae (lat,): i proraćunano stjecan je nečije sklonosti, itengkii bengniski Indijski jezici, Bengalijs od 1766 brlt. prov, u Pred. Ind. na ušću Gangesa I Brahmaputre, 293 800 km*. 50 mll. st. Inten-I zlvrvi ratarstvo zbog mnogih oborina I Hječnlh naplavina, Uglj«*nlcl. — Bengnlska vatra mlaz : razno obojenog svijetla, doblv. Izgaranjem naroć. smjesa kao antimona, sumpora T salitre s primjesom nekih kovina
b Ntnirv« 115 Bengasi — Beograd 116 tteućia: Tvornica cementa (snimljeno iz aviona) Bengasi gl. gr. tal. kolonije Cirenaike, na Sredo-zem. Moru, 35 000 st.; luka. — Benger Nikola Križevčanin (1695-1766) pavlin, proučavao prošlost pavlin, reda i njegovih samostana u Hrv. Od radova štamp. samo ,,Chronotaxis monasterio-rum ord. fr. erem. St. Pauli" (1743).—Benguella gl. gr. i luka portug. kolonije Angole, 6000 st. Beni rijeka u Boliviji, 1700 km. — Benić 1) Bono (1708-85) bos. franjevac; napisao ljetopis samostana u Kralj. Sutjesci. 2) Krešimir (*1887) kompozitor i kritik; nekoliko značajnih orh. kompoz. (pod franc. utjecajem) u doba ostvarivanja hrv. muz. Moderne (iza Svjet. rata). — Benin dio Gvinejskog Zatona na zap. Nigeru. — Benjamin najmlađi sin Jakovljev, brat Josipov; prenes.: „najmlađi". — Benka Martin (*1888) čsl. slikar narod, slovač. motiva. — Benko Artur (pseud. A. Građo, *1875) crtice, eseji i prikazi. („Polit, konfesije"). Statist, radnje. — Benkovac (Primor. b.) 1931 g. 969 st., sresko mjesto u Ravnim Kotarima. — Benković Fridrik (1670-1740) dubrovački slikar i bakrorezbar, radio u Ital., Beču i Gorici. — Bennett 1) Arnold (1867-1932) engl. pisac romana, realist: „Sveta i profana ljubav". „Priča starih žena", jedan od najvećih moder. engl. romana, u kojem na realist, način opisuje industr. kraj Engl., vješto upotrebljavajući auto-biograf. materijal. 2) James Gordon (1841-1918) pionir i priređivač avijat. i automobil, utakmica. Ben Nevis najviše brdo Vel. Britanije (u škotskoj), 1343 m (u Grampian Gorju). — Bennoit Peter Leonard (1834-1901) belg. kompozitor, pokretač i pobornik nac. flamanske muz. Njegovom zaslugom Antwerpen znatan muz. centar. Opere, oratoriji, crkv. muz., orhestar. djela i popijevke. Benoit 1) de Sainte-Maure, starofranc. pjesnik iz 12. vij., historijski „Roman de Troie"; 2) Pierre (*1886) franc. književnik; hist. i fantast, romani („Atlantida", „Koenigsmark", „Ponoćno sunce"). Benoni gr. južnoafr. Unije (Transvaal), 48 000 st., zlato. — Bentham Jeremy (1748-1832) engl. filozof i pravnik, pretstavnik socijal. utilitarizma, uči, da se inđiv. korist poklapa sa socijalnom; cilj ćudorednog djelovanja: što veće blagostanje što većeg broja ljudi. — Bentos (po grč.) životi-i nje i biljke, koje žive na dnu voda, prirasle (se-silni bentos) ili gmižu (vagilni b.); obalni (ltto- Iralni) b. uz obalu, t Nekton, f Plankton. — Benue $ Binue. — Benyovszky Mćric grof (1741-1786) mađ. pustolov; za poljskog rata za oslo- Beograd s Knežev apomenik boden je pao u rus. sužanjstvo, dospio na Kam* catku, Sahalin i Madagaskar („Kralj M.-a"); putopisi na engl. jeziku. — Ben* Karl (1844-1929) njem. inž.; konstruirao 1885 prvi automobil. — Benzaldehid tekućina u gorkom bademovom ulju: u parfimeriji. — Benzantronske boje vrlo stalne, većinom ljubičaste, modre i zelene f boje, kojima se bojadiše u f močama (njem. Kilpenfarb-stoffe). — Benzin smjesa lako kipućih ugljikovodika; iz zemnog ulja, također iz đestilacionib frakcija nafte s visokim vrelištem (f Krakovanje) ili likvefakcljom ugljena, na pr. po Bergiusu (t Hidriranje); lako upaljiv, upotrebljava se za oduzimanje (ekstrakciju) masti, za rasvjetu, pogon motora. — Benzinski motor f eksplozivni m. s benzinom kao gorivom. U prvom taktu, kod sisanja, nastane razrjeđenje, uz gorivo uđe u Cilindar struja uzduha, gorivo se rasprši, ras-pline, a tada, u drugom taktu nastaje zgušćenje, i pri kraju toga takta preskoči iskra, smjesa se zapali i eksplodira te potjera klip, koji uslijed toga može da vrši radnju. \ Dizelmotor. Benzoeva kiselina iz benzola ili toluola; djeluje baktericidno; služi i kao lijek protiv katara. — Benzoj smola ugod. mirisa iz drveta benzojevca sa Sundajskih otoka; služi za kađenje, u parfimeriji i za poslastice. — Benzol ugljikovodik iz katrana kamenog ugljena, lako upaljiv, upotrebljava se kao benzin, — Beočin (Dunav, b.) 1931 god. 3857 st., selo u Srijemu s najvećom tvom. cementa u Jsl. (god. kapacitet 40 000 vag.): 2 km daleko manastir B. Pomi-nje se već u 13 vij.; po nar. predaji sazidao ga srp. kralj Dragutin. Crkva sa bogatom riznicom sagrađena u 18. vij Beograd prijesto-nica Jsl., 1931 g. 238 775 st.. leži na 122 m nadmor. v, ispod' i Avale, na sastavu Dunava i Save: svojim geograf. položajem pretstavlia glavni saobraćajni čvor na Balkanu. 1934 pripojeno 13 manjih opć. sa Zemunom i Panče-vom, sa kojima broji 291 738 St. Beograd: Kralja Milana ulica. Bgd je polit, sre- desno Stari i Novi Dvor dište Jugoslavije sa skupštinom, senatom, ministarstvima i stranim diplomat, pretstavništvima, sjedište istoč. pravosl. patrijarha sa sabornom crkvom (grob Vuka Karadžića), podignutom 1836 na temeljima stare crkve. B. ima univerzitet sa 6 fakulteta, pozorlšte u 2 zgrade (opera i drama), Akademiju nauka, Narodnu biblioteku (oko 200 000 svezaka), Univerz. biblioteku (Carnegie-ev fond), botanički vrt, muzeje, galerije slika, vojnu aka demiju, mn. srednje škole, radiostanicu. Bgdska tvrđava opasana bedemima, sa 4 kapije. U tvrđavi razni vojni instituti, zvjezdarnica i starine (rim. bunar, crkva Ružica, grob velikog vezira Kara-Mustafe, kula Nebojša i dr.). Parkovi: Ka-lemegdan, t TopCider, Košutnjak; na brdu f De-dlnju četvrt vila i kralj. dvor. živa trgov., važno međunar. željezn. i uzdušno raskršće i parobrod, pristanište; mostovima vezan s Pančevom i Zemunom. Industr, u snažnom razvoju (šećer, čokolada, pivo, žesta, papir, tekstil, željezo i dr.). Nedaleko manastir Rakovica sa monaškom školom. — Položaj B. na ušću Save u Dunav i uzvisina nad samim ušćem (danas Kalemegdan) bili razlogom, da je to mjesto bilo naseljeno još u mlađe kameno doba, kako to dokazuju nađeni predmeti. Na hist, svijetlo izlazi B. u 3. vij. pr. Kr., kad su ga držali u svojoj vlasti keltski Skordisci i dali mu prvo poznato Ime t Singi-dunum. Rimljani zauzeli ga u 1. pol. 1. vij. posl. Kr. i zadržali ga do 6. vij., ostavivši mu i dalje 117 Beogradska filharmor ma Be re 118 Beograd s Most Kralja Aleksandra na Savi ime Singidunum. Bio važna tvrđava na raskršću puteva s jedne strane u Vizant (Carigrad), a s druge duž Dunava do Aquincuma (Budim) i Vinđobone (Beč) i dalje u Germaniju, na Rajnu l Baltičko More, dok je put uz Savu preko Šir-mija (Mltrovica) vodio na Aquileju u Italiju, odn. u Salonu (kod Splita) na Jadran. Moru, TJ 4. vij. posl. Kr. u Singiđunumu arijanski biskup, dakle kršć. općina. Podjelom rim. carstva 355 Singidunum ušao u Istočno (Vizant.) carstvo, no krajem 6. vij. ljuto stradao od varvara, koji su j provaljivali u carstvo, čitav 7. i 8. vij. ne javlja j se više, tek u 9. vij. opet ga pominju hist. izvori kao slovenski Belgrad. No važniju hist. ulogu igrao B. tek u 15. vij., kad ga je despot Stefan Lazarević učinio prijestonieom (1402). Već 1427 J preuzeli ga Mađari i održali do 1521, kad je j pao u vlast sultana Sulejmana II. Za ovo vr. Turci često kušali da osvoje B., tako naroč. 1 1440 i 1456, ali uzalud. Od 1521 sjedište tur. pa- ] šaluka (sandžakata) i to je ostao do 19. vij.. ; kad ga je prvi puta osvojio krajem dec. 1806 Karađorđe. Od 1813-1867 u B. (u tvrđi) sjedio i tur. carski namjesnik, a od 1867 B. postao sje- i dište nove Srp. kneževine, od 1882 kraljevine. Od 1918 B, prijestonica Kraljevine Jsl. — Izm. bgđ. muzeja naročito zanimljiv: Etnografski muzej, koji ima 20 000 predmeta, isključivo iz Jsl. Osim etnograf, kolekcija muzej ima ilustrativno odjeljenje s preko 6000 predmeta, zatim odi, za muzički folklor s preko 1400 predmeta i stručnu biblioteku. U 7 dvorana izložen jedan dio navedenih predmeta, među kojima se naroč. ističe nar. nošnja, koja je, osim na 83 manekena, izložena i u više ormara i vitrina. Dalje ima kolekcija oružja, nakita i filigran, radova, muz. instrumenata, vezova i tkanina, pokućstva, alata, sprava i pribora, tipova kuća i dr. zgrada itđ. Od 1924 Etn. muzej počeo Izdavati svoje publikacije, od kojih je do sada objavljeno 9 knjiga „Glasnika Etnografskog muzeja u Bgđu" i 5 poseb. izdanja. — Osim toga ima u Bgdu Narodni muzej, osnovan 1844. kad je kupljena numizmatička zbirka L. Mušickoga: dijeli se na lapidarij, prehistoriju, numizmatiku, historijsku zbirku, oružarnu i galeriju slika; dalje Muzej srpske zemlje. 1893 osnovan od profesorskog društva: zoološki, mineraloški, geološki i botanički odio; nadalje Muzej Kralja Petra I., u kući. gdje je umro kralj Petar (sakupljeno sve, Što se odnosi na ličnost kralja Osloboditelja): Vojni muzej, zbirka trofeja i Muzej savremene umjetnosti. Beogradska filharmonija osnov. 1923 od članova oper. orhestra i nastavnika Muz. škole, Svake sezone veći broj simfonij. koncerata. B. gudački kvartet komornomuz. udruženje, član.: Njemeček, Dorjan. Bristiger, Slatin. B. kvartet komornomuz. udruženje (klavir, k.), članovi: Mihailović (viol.l, Zorko (viola), Tkalčić (vcello) i Ličar (klavir). B. mir 1739 sklopila Austr. i Tur. posl. rata 1737-39. Ovim mirom Austr. izgubi u korist Tur. sve ono. Što je 1718 Požarevačkim mirom stekla na desnoj obali Save i Dunava, t. j. Bos. Posavinu i bgđ. pašaluk te Malu Vlašku izm. Karpata, Aluta i Dunava. B. pašaluk t. j. nekadašnja Srbija despota Brankoviča. od Drine do ispod uzica i Karanovca (Kraljeva). Stalaća i na ist. kh P°re^' Pr<>Širena do Bgđa i juž. Posavlja, nila jgg 1804 podijeljena na nahije, kneževine i IMtlA. Na čelu im stajali rnuacHml, obrk nezovi (baJknezovi) 1 knezovi, 1801 janjičar! zauzme bgđ, tvrđavu, u biše vezira HadžJ Mustafapažti, naš to vlast preuzeto dah lje, kojih nasilja JzazvaAe ustanak pod Karađorđem 1804, B.-Karlovačka mitropolija. Mirom u Požarevcu 1718 Austrija dobila od Turaka Banat I gotovo cio »Jev, dio Srbije; tada se radilo, i protiv volje Austr., da se spoje novodobivene ep iskopi je n Karlov, m., što je i postignuto 1726. Međutim 1739 sjev, dio Srbije ponovo potpađe pod Turke, te * je opet nastalo podvajanje karl. i bgđ. rn. B. pjevačko društvo jedno od najstarijih srp. p. d., orni. M, Milovuk 1853. Kornellje Stanković mu postavlja nac. smjernice rađa, te postaje ognjištem srp. muz. kulture (njegovom potporom ostvarena Srp. muz. škola u Beogradu), 8 dirigentom St. Mo-kranjcem značajna turneja po Njem., Turskoj i svim juž. siav, krajevima. Do danas jedno ođ prvih p. d. — Beotija zemlja u sred. Grčkoj. — Beovvulf staroengl, junački epos 7. vij., najstariji veći spomenik germ. poezije u aliteracij. stihovima. B. kult. heroj (kao grč. Heraklo). — Berane (Zet. b.) 1931 god. 3319 st., sresko mj. u dolini Lima (670 m), osnovali ga Turci 1862; gimn.; važno trgov. stokom i žitom. Nedaleko manastir Đurđevi Stupovi. — Bćranger Pierre Jean de (1780-1857) franc. pjesnik, protivn. Restauracije i slavitelj Napoleona. — Berat gr. u južnoj Albaniji, 10 403 st.; vino, masline. — Berat (tur.) diploma. — Berber (E1 hešerif) gr. u Sudanu na Nilu, 5000 st.; gajenje deva, kožna i srebrna roba. — Berbera gl. mjesto i luka u brit. Somall-Zemlji na Ađenskom Zaljevu, 30 000 st.; izvoz slonove kosti, gume i dr.; sastajalište karavanskih puteva. — Berberi (sred. vjek. naziv po grč. barbaroi) svjetlokož. plemena sjev. ruba Afr. i zap. Sahare (s Kanar. otočjem), ha-mitsko-semitska mješavina. — Berberija staro ime za države u sjev. zap. Afr., koje nastavaju Berberi: Maroko, Algerija, Tunis, Tripolis. Berber/m/ (tur. od lat. barba = brada) brijač. Berberov Hristo, bug. slikar gorskih propla-naka Rila i Rodope pod utjecajem Segantinija. Berceuse (franc.) uspavanka; vokalne i instrum. kompozicije naivno-nježnog lirskog izražaja. — Berchtesgađen slano kupalište u Salzbur. Alpama (gor. Bav.), 3800 st.; dobivanje soli. — Berchtold Leopolđ grof (*1863) austro-ugar. ministar inostranih poslova 1912-15, sastavio ultimatum Srbiji od 23 VII 1914, povod Svjet. ratu. — Berđe f Tambure, f Gajde. — Berdieev gr. u sjev. zap. Ukrajini, 56 000 st.; trgovina žitom i stokom. —■ Berdjajev Nikolaj Aleksanđrovič (*1874) rus. SI, kulture i vjere, protivnik dijalekt, materijalizma, živi u emigraciji. U historiji nalazi ostvarenje relig.-metafizič. smisla kršćanstva. — Berđjansk gr. 1 luka u jugoist. Ukrajini na Azov. Moru, 26 500 st. — Berengar 1) B. I. unuk Ludwiga Pobožnog, kralj Ital., vi. 888-924, njegov unuk B. II. (f966) skinut od Otona I. 961. 2) B. iz Toursa (o. 1000-1088) skolastik; protivno crkvenom učenju zanijekao realnu, a dopuštao samo dinamičnu nazočnost Krista u euharistiji; zbog toga osuđen od crkve. — Berent Všclav (*1873) polj. pripovjedač („Trulež", „živo kamenje**, „Vir",) —- Berezlna pritok Dnjepra, znam. zbog prijelaza Napoleonove vojske (26-29 XI 1812). — Berg 1) Alban (*1885) savr. austr. kompozitor, učenik i glav. pobornik A. Schbnberga. Komorna i orh. muz. (simf. „Lulu", komorni koncert, lir. Beograd: Rtlemefdaa (lijevo Zemnu) 119 Bergama — Bernhard 120 suita), opera ,,Wozzek" (sinteza impresionizma sa strogim formama apsol. muz. i atonal. stila), jedno od najrađikal. djela Moderne. 2) Bengt (*1885) Šved. ornitolog i pisac; romani, pripovijetke; prikazi životinjskog života. — Bergama ruševine Pergama (3. vij. pr. Kr.); sada tur. gradić u Mal. Aziji, 15 000 st. — Bergamo tal. gr. u Lombardiji, 82100 st.; voće. — Bergant (Wergant) Fortunat (1721-69) slov. barok, slikar. Crkv. slike, portreti i žanr-slike nalaze se u Ljublj. (Nar. galerija), na kalvariji kod Loža, u samostanu Stićna i u Hrv. (Lešac, Otočac) itđ. Odličan portretist. Među barok, relig. slikarima Slovenije u njega najviše temperamenta. Bergen najvaž. i najveći gr. na zap. norv. obali, 99 000 st., brodogradnja, trgov. ribom. 1300-1630 njem. hanzeatsko tržište; luter. biskupija. — Berger 1) Henning (1872-1925) Šved. književnik. Pesimist, romani i novele iz velegrad, i industr. života (,,Ysail“, „Bendel S Co.“ itcL). 2) Salamon (1858-1934) tekstil, veletrgovac, propagator i organizator kućnoga tekstil, rukotvorstva (osnov. i podržavao tkalačku školu i šk. vezilja u Zgbu), sabirač hrv. puč. umjetnosti i glavni suosnivač (1919) Etnografskoga muz. u Zgbu. — Bergerette (franc. = pastirska pjesma) u muz.: 1) franc. ples 16. vij., većinom u 6'8 mjeri; 2) u 17. i 18. vij. dražesni šansoni pastoralnog karaktera. Bergilt (Sebastes norvegicus) arktič. vrsta ribe iz porod. Scorpaenidae; živi u dubini od 150 do 200 m. — Bergiusov (Bergin-) postupak po hem. F. Bergiusu. (f Benzin). — Bergmann Antoon (pseuđ. Tony, 1835-74) autor najomiljelijeg flamanskog romana „Advokat Ernest Staas“. — Bergner Elisabeth (*1899) njem. kazal. i film. glumica; sada u Engleskoj. — Bergslagen iz davnine poznato bakreno i želj. područje u sred. švedskoj. — Bergson Henri (*1859) franc. filozof, najznat. pretstavnik moderne „filozofije života'*, romantik, nalazi bit svijeta i života u pro-duktiv, život, snazi (član vital), koja se ne može pojmiti, samo intuicijom shvatiti. „Stvaralač. evolucija", „Materija i memorija", „O duši i tijelu". — Beri-beri teško oboljenje u trop. i suptropskim krajevima zbog pomanjkanja vitamina B u hrani; živčane smetnje, opće propa-„ . „ danje. — Berićet (tur.) ljetina, Henn Bergaon uspijevanje; berićetno: sretno. Beril mineral, alum. silikat berilija, skupoc. dragulj ; u Motajici pl.; vrste: akvamarin, smaragd. Berilij hem. element, važan za metalurg. — Be-ring Vitus (1680-1741) polarni istraž., potvrdio 1728, da postoji mor. tjesnac izm. Azije i Amer. (B. tjesnac, 92 km širok). B. More: najsjev. dio Tihog Oceana, sa Sjev. Ledenim M. povez, tjesnac, a s juga ograđen Aleutima. U B. M. je B. otok, na kojem je B. umro od skorbuta. — Berislavić Petar (o. 1450-1520) od 1513-20 hrv. ban i vesprim-ski biskup, pao kod Korenice u boju s Turcima. Berit mila obrezan je, vjerski obred kod Jevr., 8 dana nakon poroda, kod muslimana nakon 13, god. — Berkelcy George (1685-1753) anglikan. biskup i filozof, pretstavnik subjektivnog idealizma („esse est percipl", „postojati znači za-pažati"), — Berkovee rus. uteg od 10 puđa => 163,805 kg. — Berković Aleksandar, župnik u Ravniku (Rumun.), prosvjet. i vjer. organizator rumun. Hrvata. — Berkshire (borkšir)-svinja iz grofovije B. u Engl., produkt ukrštavan ja lin-coln-s. sa mediteran. i kitaj. s. Uvezena u Jsl. t Svinjogojstvo, — Berlage Peter (1856-1921) istaknut savrem. nizozemski arhitekt; trgov. i stambene zgrade u Amsterdamu, Haagu 1 dr. — Bcrlepsch Hans v. (*1857) njem. ornitolog, osn. nauč. zaštite ptica, pronalazač naroč. ormarića za leženje ptica dupljašica (na glasu djelo „Der gesamte Vogelschutz"). — Berlichingon selo u Wtirttembergu sa zamkom GOtza v. B. (1480 do 1562), viteza otimača i vođa seljaka u selj. buni. Idealiziran u Goetheovoj drami. — Berlin gl. gr. njemačke đrž. i Pruske, poseb. terit., 883 km2, 1190 847 st.; prvi industr. i trg. gr., znatno izla-zište željezn.; centar njem. kulture i industr. (sijalice, elektr. aparati, odijela, strojevi, knjige, staklo, porculan); 15 000 tvornica; trgov. papira, tiskare; rezidencija prus. vladara od 1468-1918.
- dl,, kult- ustanove: četvrt otmjenih dvorac Friđrika Vel. ,,8ana-’ ^v.' vrt, filmski atelieri u Babels-
bergu. Najljepša, ulica bulvar Kurfttrstenđarnm. Berlinska pec od kaljeva: za drvo, treset i ugljen B. kongres (13 VI-13 VII 1878) sastanak Evr sila. da urede teritorijalna pitanja, nastala rusko-tur. ratom 1877-8 i Sanstefanskim mirovnim ugovorom. Beri. ugovorom proglašena nezavisnost Rumun., Srb. i Crne Gore, dok je Bugar., sjev. od Balkana, sačinjavala kneževinu pod tur. vrhovništvom, a juž. Bugar. (ist. Rumelija) smatrana tur. vilajetom pod kršć. namjesnikom. Rusija dobila Besarabiju i sjev. Jermensku, Austro-Ug. mandat za okupaciju Bosne i Herc., dok je Grč naknadno dobila Tesaliju (1880), a Novopazarski sandžak ostao i dalje pod turskom upravom B. mođrilo tamnomodra boja iz zelene galice i žutog lužnjaka; u trgov. većinom pomiješana sa sadrom, glinom, baritom; čist proizvod zove se pariško ili prusko mođrilo. — Berlioz Hector (1803-69) znam. franc. kompozitor, postavio osn. principe romant. simf. muz. Kao glavni pokretač mođer. programne muz. utječe odlučno na Liszta, Wagnera i na rus. nac. smjer, naroč. svojim posve novim orhestral. stilom (napisao i standard djelo „Traitć đ’instrumen-tation"). Prva djela (2 uvertire i epohalna programna „Sinfonie Phantastique“) napisao kao autodidakt. Ne-kol. simf. djela („Harald"), 4 opere, dramat. legenda „Prokletstvo Fausta", ,,Re- Hector Berfio* quiem“ za golemi ansambl itd. Djelovao i kao žestoki kritik i vatreni lit pobornik svojih ideja (mn. duhoviti spisi). — Berlitz-škola (osnov. Američanin Max B.) metoda učenja stranih jezika razgovorom. Učiteljima mora biti mater, jezik onaj, koji naučavaju. — i Bermet (njem. Wermut) t Pelinkovac. | Bermuđa otoci grupa od 360 otoka ist. od Sjev. Amer. u Atlant. Oceanu, 49 km2, 32 000 st, britanski. — Bern gl. gr. švajcarske, na Aari, 141 000 st., sijelo savez, uprave, univerzitet. — I Bernadotte Charles Jean Baptiste (1753-1844) I maršal Napoleona I., vladao švedskom i Norveškom kao Karlo XIV. 1818-44, osnivač današ. Šved. vladalačke kuće. — Bernard, Saint 1) Grand S. B.: alp. prijelaz izm. švajc. i Ital., 2469 m; čuveni samostan bernardovaca. 2) Petit S. B.: alp. prijelaz izm. Ital. i Franc., 2188 m. — Bernard Tristan (*1866) franc. komediograf i romancier. — Bernardakis Dimitrios (1834-19071 grč. pjesnik i filolog. — Bernardin 1) (1380-1444) iz Siene, sv. (dan 20 V) reformator franjevačkog reda, crkveni pisac, učitelj Ivana Kapistrana; 2) fra, Splićanin, priredio 1495 prvo latiničko izdanje hrv. „Pistula i evanjelja", koja su kasnije mn. prepisivana, preštampavana i prerađivana Bernardin de Saint-Flerre Jacques Henri (1737 do 1814) franc. pisac. Glasov. roman „Pavao i Virginlja". Svojini opisima prirode utjecao je na kasnije romantike. — Bernardinac rasa snažnih, najmanje 80 cm vis. pasa; potječu od samostanskih pasa sa Sv. Bernarda u švajc., koji služe za spašavanje izmorenih ili snijegom zasutih putnika. (f Tabela: Psi). — Bernarda 1) blaž. (1430 do 1458) markgrof badenski, monah; 2) iz Clair-vauxa (1091-1153) sveti (dan 20 VIII) „doktor mellifluua” (lat. »učitelj medenoustl) mistik, reformator cistercitA, vrstan propovjed., potaknuo drugu krstašku vojnu. — Bernardovci ogranak beneđlkt. reda, reformiran po sv. Bernardu iz Clairvauxa 1112; nošnja: bijela vunena haija s crnim Škapularom. — Bernatzlk Eđmunđ (1854 do 1919) austr. pravnik; smatrao položaj Hrv. prema Ug. po nagodbi od 1868 kao nejednaku užu realnu uniju. — Berneker 1) Erich (*1874) prof. slav. filologije na mttnchen. univerz. „Slav. ety-mol. W5rterbuch“. 2) Franjo (1874-1932) vajai u Beču i Ljublj, Obrađivao najviše kamen. Glav. rad Trubarov spomenik, važi kao najljepši spomenik u Ljublj.; portreti i kompozicije; za Kranj izradio bunar sv. Ivana Nepomuka: „žrtve poplave" u Nar. galeriji u Ljublj. — Bernhard vojvoda od Sachsen-Weimara (1604-39) protestant Ik'inlmuli BolIriicmski pokolj 122 ,v ^Vovođa u 90-god ratu, ICvSA-M U fritic. uluHbi. llcrmkardf (Bevnat-đ) U ost ne (Šarah) (1844-UViS) č*PČ4#*« fean»\ tVAgeihin.)«. Betulu« grupa u I tWHj*kh« VljMrnu ltm*đ luvu t Adđ© i fH* ller nm* 40S2 m) Retrdnl llOechao (1598 1680) tat. I •d*<k«v. k mar i gravlitelj, Jedan od hajznat, ?.«» »umnik« Kaiv8 stila; dovršio Petrm u crkvu. Antonin (psaiMt. Sl«nlčkyt t7i>2 isi:u
- ,V!nik prvog Jejjč. raskola u Hlovač (protiv j čeAfcvvg >i('vs'ka> - filolog; autor »lovačko če.š, lat nvm vjvs'mka. BenrnulUl l) Danici (1700-83) ; švajo. matematik, prvi motom, obrađivao gibanje ;ek\KH%A i kimi toku t eorijvi plinova. 9) Jakob iV&iI7d5> matematik, u infinitezimalnom vuču nu, u računu vjerojatnosti, u teoriji krivulju »nn memli radovi- SA johann vi<>t?7-AT4S) pionirski važni radovi u tamniju granama malom, i fizike,
4> Kavi A1 hi velu (*1388) Švajc. dro mat Ik i ro» nVAOVOjMi^ve, Uomska konvencija t Autorske) pravo U, govedo crv, šareno g, Rorner Oberlandn u švajc: kombinirana svojstva (muanost, rad, tov ivost.), preteča simentalskog g. t Slmmentnl. Uczn*t<dn L) Kđnarđ (1860-1932) njom. politik u .Tur Oesehtehte u. Thoorte d. SoKlatismus"), osnivač mittioni&ma; 21 Honry (’ 1876) fra no. pisac efektnih drama („lara&l", ,,Le secret"). * Beroroun»;ter solo u Svije, kantonu Luzern; su most a n ta Ih. vij,, vol. radiostanica. Beron iVtar (1*96-1871) autor prvo bug. početnice (1834) v.Riben bukvar", po ribi na posljednjoj strani), književnik i »»učenjak (fizik, astronom, hotnik poaitivist). Borovo (Vard. b.) 1931 g. 8276 St,, srpsko mjesto u Malešu; zanat, Nikola, ten, manastir; prtv r. središte sa Gornji M&leš. — B©rry kraj u sred. Francuskoj, ttcr*,a 1) Blagoj« (1873*1984) prvi hrv. kompozitor, koji radi u duhu savrem. evr. tendencija (još pofe. 20. vij,) i donosi tekovine novije njem. muz. t rus, nac, smjera (Rlmskl-Korsakov); prvi u Hn. u operno stvaranje unio savremene i artističke poglede, OdUčan učitelj instrumentacije, odgojio gotovo sav agb. mlađi naraštaj kompozitora. Tehnički 1 artistički dotjerana brojna orhe-stralna djela t3 simfonije, 12 aimf. slika „Iz moje domovine", 10 većih orhestr, kompos.), popijevke, melodrami, kiav. kompos. i vite opera; „Oganj", „Postolar od Del f ta**, „Smrt majke Jugo-vića", „Zločin 1 kazna" (ne-| dovršeno). 2) Vladoje (1864- ! 1927) kompozicije sa klavir, komor. muz. i nekol. opera; sabirno narod, popijevke u j Dalm. — llcrmiflieri (tak = j gudači) tak lovačke planin. ! trupe, nose šešir sa obodom j i perjanicom (pješ. i biciklisti). — llerserkeri (odje- | veni u medvjeđu kotu) mitska lica skanđin. J prMk;, svaki ima snagu od 12 junaka. — Etertč Heinriih (1868-1933) mad. kompozitor opereta i baleta: najveći uspjeh # operetom „Dreimliderl-haus", koja je sastavljena iz Schubertovih melo-dija. — Berthelot Marceltn (1827-1907) franc. he-mik. Jedan od osnivača termohemlje, konstruirao kalorimetričnu bombu; sinteza masti i ulja. Berthier Alexandre, vojvoda od Neuchfttela, princ «>d Wagrama. Napoieonov maršal i šef generalštaba, t connčtable franc. carstva; kasnije pristao uz Buihonee Berthold von Regensburg (|1272) njem. franjevac, čuven pučki propovjednik. — Bertić žlvko (pseud. Zivan iz Srijema, * 1876) pripovjedač, slikar slavon. života („Ženski udesi") i humorist s polit, natruhom, — ltertillou Al-phonae (1841-1914) franc. antropolog, pronašao antropometrijski sistem za identificiranje i signa-iiziranje zločinaca (bertillonage). Bertrand 1> dw Born vicomtf de Hautefort (rod. oko 1140. f 1316) Čuveni trubadur i provanaul. patriot, protivnik engk kralja lltmrika II. Vrsm> ljubav, i polit, pjesme (sirventns); umro kao kaluđer, 2) Henri-Gratien cornte (1778-1844) francuski general, guverner ilirskih provincija iza Marmonta. Napoiwnov drug na Klbi i 8v, H* >ptPi- ~ Berra ‘Burza Ibrielius Jdns Jakob (1779-1848) šved, hemik, autor bem. simbola i formula — Besa u Arbanasa zadana vjera, koje 1?r*e • Besancon franc. tvrđava na rijeci uoubsu, koja nedaleko unilazi u kanal
Ei«|o)e
Hbćn«' Uajna, 60000 *«)., induat.r.; unSvrrzUot Bese rabi Ja zemlja izm, Dnjentra I 4’rtjta, 4812 191H ni ii( t>d U120 pod suverenitetom Humunsk*
45 632 Km'). 2 96U f»H) st. (64%
Rumuna); gi. fff, ChlfJnau fiii Senjev), i 17 Ckx> si. Na »Javoru brezu)inata (oranice i Šume), na jugu ponajviše plodna alep«.
Besa rio a Vaailloa Ivan (14011-73) imlvaž. posrednik izm, vizant,
UuM. dobara te ptatonsk** filozofije l humanizma. Kadio na ujedinjenju lat. i 5S«p. crkve, prešao na kutu!, vjeru, poaiao kanti na i, osuov, biblioteku Mar-eijanu u Mlecima; jedan od prvih grčkih plaae.a rcnemirjHe.
Beseditjak Kngeibert (*1894) istarski politik i publicist; bio urednik „Kdinosti" u Trstu, Sad« pretsjednlk Kongresa nar. manjina. - Besemer danska Ili šved. brza vaga, kod koje se objesiš te može pomicati, slično riirt. t vagi. ficsktćme-njaot (Mvet tebrati. Invertebrata) životi ftj©/ kuj*-nemaju kičme, nisu t klčmenjael. t žlvotinjskr« carstvo. Heskldl dio zap. Karpata, 1726 m. -BeskrUci (Apterygota) najprimit.lv. red kukah« (pminaekt.1, prakukci); Još bez krila, bez t fa setu ih očiju (ili slabo razvijenih); t neposredan razvoj; ostaci abdominalnih udova upućuju na blizu srodnost sa stonogama, — Besmrtnici (les lmmortels) nadimak članova Acađemle francalse. Bosna Kobilu (Vard. b.) 1946 m, planin. vrh nit granici Bugur., ist. od Vranja. - Besnard Albert (*1849) franc. slikar, impresionist; slikao vab de koratlvne kompozicije, žensko aktove, studije, životinje, - Besprizorni (po rus. — bez nadzora) osirotjeia, zapuštena djeca Žrtava Svjet, rata i grad. ratova u SSSR; bilo ih na stotine hiljada, opasna za javnu sigurnost. Vlasti oštrim mjera ma, domovima i odgojem suzbile besprizorno. -Bessel 1) Friedrich WHhelm (1784-1846) njem, astronom I matematik. 2) Vasiilj Vasiljevlč (1843-1903) osn, 1869 u Petrogradu čuv. muz. nakladu. Prvotisci djela Cajkovskoga, Kjuja. Rlmski-Kor sokova, Musorgskoga i dr,; 2 muz. časopisa. Bessemer Sir Henry (1813-98) engl. Inž., pronašao način dobivanja kovkog željeza (Bessemerovo željezo), f Konverteri. -- Bessenyei GyOrgy (1747-1811) mađ. pisac; oficir tjelesne straže Marije Te-rezije; usred strano kulture budio nac. svijest, te s drugovima osniva nac. lit. krug. Drame pod utjecajem Voltaire-a, romani u duhu prosvjetiteljstva. —- Betudttres Jean Baptiste (1766-1813) Napoieonov maršal, pao kod LUtzena.
Bestiartum (lat.) t Fnysiologus. - Bestijalan ži-vinski, surov. —- Bešenovo (Dunav, b.) danas selu 1 manastir u Srijemu, nekoć u 14. vij. naseobina Pečenoga, po kojima ima i ime (mađ. BesenyO, lat. Blssenus). — Bešević 1) Milica (*1896) slikarica pejzaža Iz Dalm. 2) Nikola (*1893) slikar.
3) Stevan (*18o8) pjesnik, satlrik 1 novinar. Zbirke pjesama; „Od Šale do satire", „Na Golgoti" i drame; „Pobratimi", „Za suncem", „Kneginja Maju". — Beiika (tur.) 1) mjehur; 2) kolijevka zlpka. — Boška (Dunav, b.) selo i žeijean. statue« u Srijemu na pruzi Indija—-Karlovci.
Ueškot (od lat. bis coctus—prepečen) bijel hljeb u nar. pjesmi, t Dvopek. ~ Beškov Ilija (’llHMt | Jedan od najdarovitijih bugur, karikatunstn t Bešlinuc (Vrb. b.) mjesto u Zri uskoj Gori. rudnik željeza. — Beta drugo slovo u grč. azbuci.
I Betunlja seio blizu Jerusailma Bata-trakc
t Radioaktivnost. - Beteigeuz« (« Oriona) zvijezda prvo veličine u Orkmu Bvitom vodom u Jeni^alirou.
I Hethleu U Odbor (K.tbrljel) vl58)-in29) erđeljski I vojvoda od 1613. 1620 u Ugar. kralj, 2) Udv&n grof (*1874) mad državnik, minist. pretajednik I 1921-31 Bethinana IloIltveK Tlieobald v. <18f>6 | 1930) njeni, državnik, kancelar Relcha za maru ! kunske krize i Svjet. rata (1909-17). — Betlalu-m | ipo j*'vr, - kuč« kruha) gTadić u Jul, Palestini, i oko WJ(X) st.; rodno mjesto Kristovo. - Betlehem >»ki pokolj muške djece Ispod 2 god , učinjen po i nalogu liudovu Spomendan 28 XII ...Nevina
123
Httun Bibliografiji
dječica*, — IktM hii}m« Mintata (vun^if tr«1
ItV*), dodkttkft (MjlMk i UiUAilk > I Vtirlr -
lilnilr Josip DMofOvi, <(1114) pjsaftlk, || Pitom nAl Ima Ujvlit pftJtVMA II OvliUJ*
vili kao I pji omi <tr. tat. p)MAilui, dslji poslt m i crkv pjinnii A Tun i « dramo „laukral Sud«** kso t frtac komedija. U ort| rod Mu ..Razgovor pastijvri", „Tužba *i<! Tn«i»'
alka . (rtdiiS u Ualli#ji na Usasmi*!
Jmmii, rod. mjaate uoat Pvtra, Andrijo I l<’i I lipa. •» BtMtra Ivo uubrovlMla (o, ukfi 1712) j pjesnik. Djela: „Vrhu velike (ražnje* (ISC7), 1 „OtmiU kripri* (lMlit H6t^njt tofohub vrhu sfdžun pjml od pokora Da vidove* (1708), ,.Bo-goljubne Ijubotnivoati* (1706), Ovim prvog djrl« nv ootoil rod prijevodi loi. martnisUćke povziis. ' RftUr a «lltir feel, Ihaa a foelMb wi| (vnfl.) ' Bulje Modra luda nego tud mudrac < MU ton). Brusi Fiiedrtch Ferdinand graf (UUI*Ml aaakl ; mm. Inosir. podom (IMhK). aiudr. kancelar 1 min looatr. poal. il.MMS-71), sklopio nagodbu Itm. ! Austrije I Ugarske (SO V lžf7) I uveo ustav j d«c. IM7. — Brutkaa njem. gornjožieskl gr. na granici Poljake 100 357 at., željezna Induair., ka* ! meni ugljen, olovo. cink. -* Bevanda (tal.) pukovnik, činger. vino dobiveno ialuftiranjem kom I- i ne • vodom; u prtmor. krajevima: vino pomtje• kano napola a vodom.
Bevk France (*MB0> vrlo plodan anvrem. slovrn pripovjedni. Romani i novela. Ur. pjea. Potso pisati pod utjecajem Cankara, razvio at u psihol, realista Obraduje aaij. život, naroć. u Juli) Krajini. borbe naroda u prožioati i aavrem. društveni život LVsdkNnec*. Jfcelezna koća", „Vel. Tomaž". trilogija T.nemirnja na neba** iid.) Živi kao knji* i Irmik u Gorici IlUU. — Bejr t Beg. - Heyer Ivan tU0l-7Kj slikar u Orma. Preko 100 oltar, •lika u Otajerakoj, Slaven.. Hrv. 1 Slavoniji, lei (tur.) vrsta platna; bezistnn mjaato I igra* da. gdje aa prodaje bez. — Beulksbslss pUm m aajvute 9J% alkohola. — Besan (zadnjaća) eužno jedro krmenog lb.-) Jarbola. — Besbreliea djr* vojka, koja nikada nija Imala brata, ili Joj Je umro. — Besdaa (Dunav, b.) mierto I parobrod stanica na Dunavu u Bačkoj. IVU god. TTB st.; prvi put aa pomtnje 1J7I. - BezenSek Anton (ISM-IiU) Slovenac, jat i uopće »lav. otenogrnf. uenivać bug. ecanogr.j svojim spisima međusobno u pomamo Sloveoca 1 Bugare lidavno lS7d-UC Jufosltv. flUnafn/*, udžbenik alovea I bug. Stenogr. (UBI). — B*iirdw sažete Gat Immacstlafa) BI. DJ. Marije, blagdan • XII. HMisn juinofronc gr . 7107 d.; trgov vinom. BesJeiHja u ii vij, kroj oko Varaždina (banjak -kajkavoe). — Besjak Janko CIMO) olovan pedagog uronebno ukuelovto alovenekegi tićnega Jezika v ljudskoj Aolt*. „Obćna sgudovtna vsgoja mpouka" i dr.) Santa vio žkol. udžbenike Beeiistee (Monotropa) biljka, žućkasti I suproflt bas hiorofila - Bezljasak Jaja bea Uuske Besear (po pera.) protuotrov. Besearl koakre-turati od dlana I bilj. vlakana u utrobi nekih sisom let b. pottoću od antilopa, sap. od lama (Lama sloma), njem od đlvokooo. B bovi* se* krhki kamen od navedete, Lapis porcaous bessaur od bodi ježe tlfystru ertstata); nuanatl | b od trna Po b dobila Jedna vrata kozorogs ima besoar-koaa (Copra eegagrus). Baaoari nekad u val cijeni kao Ujak Bas obveze Gat. sina obUgo) klauzula o isključenju Jamstva nasred ratr (sapr. Vladimir Važek. rod 107) Čuven Mi pjaeatk. priknsuje aoeljalnu l im. Mladu BI rudara u IleskoJ. Besanija UNU g 1M7 st.. solo kod Zemuna val aarodrom na liniji Parts • Bać • Mudimpežtn - Beograd Bukureit » Carigrad • Solun. Bežek Viktor (INO*iRž)) slavan, pedagog, kult. radnik modu letnrakim I
Eorlćkim Staram ima, pume stavit, lit -krit, ult hist , fuM’iH«. I pedagoških »picn, Mrelnik JLiuMJ Svunn lMM-Ml LCMl rsgoJoelovJe » aužeeJovnim uvodom*« .Olćn# ukoelovla s uss* •lovnim uvodom'*). - ■ Betlžna tsietsaije i lel# grafljn f Rodlotnhaiho B. upravljanje u prometala (brodova, aviema. automobila itd ) bež) n im pucam Is daljine Ma prometalu je vila prijemnika. koji su uđeženi aa must duilna rum Poja-dtni prljana, prikiJužan ralaiaom na odrađeni krug struja, pa kad doda vnL brrtm at upravlja prumetalo. stavi at u gibanja elektromotor. I taj BI stavi parni stroj u pogon U» rnkrtai kormilo
124
IM Ima I drugih priaetaa li.IlSVIOena k*t*m*d**Sfci
•nagi »pm ..MstMtnnArata'’ e”bjfb>rt|.dnd. )*»>)• n?«
1t. 46 ino «t, irgsmsihe mmim«
Ind knaževlng u im MtmslaH, iliSMKM) st { ni«, hukurusm
Hl
•S**#
Mi
JwnS masOist ledlja. s* bani«; 4iS MBSoret*«». h< ,M, "‘V* /f; bMiaiM hl M sumsatotoM* M lsi » I pMl dvostruk, tvbfdli j.*! . Jf I Gvtnejakog Zatona aa let eg Nm*** ! Ilailm Nalimen <lS7t 1004) am)ra*ot tovr •aoaSnJkto Sl«lv«*lk* Hum>» S»*l) irraSuni* (većinom rrnogorka), 1144 bmt, **•-fits eu• l rama. U njoj lina ptmltodeptt irt^elabe Iiiiih'sm (zubritva) u ISvropt ik»l»d*k »}-.-•/ I skl gr.. MJOOUO st. vunsn« llidtM«ri>» (tai.T bijelo, neispisane, netomratonn, em •tor na Ispravi imJenlrt) lUseklai /ur IMS) polltlk I puoltolet u I Dalmaciji od 1S7I dalje. ro*| doktor zadarskog „Narodnog Lista* do 1019, ćtan dalm sabora 1 auat r, parlamenta u Beću; oantvoć ^adraneke Straže*. — Blsrrlls franc. morsku kupalište toternar Iznaćaja na podnožju Ptren#- la. B SSS st. Blb b U as hsmardo (iapr. Dovlzlo da lb. . 1470-lŽđO) tal kardinal I [pjesnik, podupirao lijep« umjetnosti; po uzoru Plnuta napis. Jednu od najetnr. tnL komedija jCalandrla* (1111) I Blber (papar) 1) crni b , let. KmBjn. ii.slajsas I SundaJ otoCJa. za c. b auža aa potuarela kate, Ž) bijeli b, od posve zrelih tamnarrv baba -Blbsr-ertjep obični ravni e, sn pohnvaajs brava Na donjem rubu savinut sn bolje odvođenje oOe-rlna. — Blhesee dva vlažka t boonednra Darad (U04I) i Dimi trlje (IMS 0), — BlMla paapeeam llnt. ublbl. neukih, boj) na asrndu čitati): u Sred vij. režiran« zbirka slika oajonat. MbL dsga daja sa vjar. pouku naroda; aajstariU smrt e li. vij.. a kad bi izumljen drvorea t ham pa raširila on Jod vtAo. — Biblicisti bove se proučava aJem biblija I MbL pomodnih snnnaati. Biblija (po grčkom > zbirka knjkgm naočala od 1400 pr. Kr. ao 100 poal. Kr : Stnrl savjat 1 knj. Mojsljevtb (Pentntauh), Juzulaa. Sudačka Rutina, S Samuelove, S Kraljavaka. I DuaenMa Marina, Nebemijlna. Tobijtna. Judltlnn, SBMSdna. 2 Makabajaka, Jobuva. PanlsaL Pr tč)?.Prapsvjid- nlk. Pjaaann nad p Jaamamn. Knjiga mudraaik Orkveulra. Unija. Jer oazi Ja. RanBunL DnoijeL Une ja. Jot), Ajšmo. Abdlja. Jona. Mtbaja. m hum, IlAbakuk, Solnulja Agaj. lakartjs 1 Mala-I Uja; Novi savjet: Rvaadoljs Mu kovu, Luklnu 1 Ivanovo, Djela apostolska U po slatiha sv. Plvb I JuoSevs, i hbe ve. I Ivanova. I Juda Tndsja: CNžcrtvenjs tipa kalipsa) »v Ivano apostolat svega 01 stsisgmjst nlb i 97 novuenvjetnlb. Prtjaeodt grd. jM0a-egiotn » načinjeno oku 20 pr Kr od IS smmsu lnajvažni ji BI. spoumnlk lieUsl <ms 11 Ut.. „Sp geta*, (Marualnveoi. od av, Nhb I Maindijn BjMB (so protestante) Lutberuv. Mi biljaka dre Siv a oko 70 protestant, određenja 10M uenovonu u Lmiuss jltarlt. I Omoti, b dre živo* on zada Gumu, đa Siri BibBju (A ponos st, 1 nov, savjeta). e prijevodima aa nar ms» «Ism do dona# tadnM R 4 v0N) od gW prijevoda Srp. krv, prijavod priredili Dure DanicW tSL sovjet I Vuk St. ff i mit* tu (N a ). 0 knemskjs jmfunako kuri jak odjuljsmje u Umu, nailiaina m unapređivanja b>. antika t ni odltdie u prUegorabn rltfluajisoA. 0 taeSitnl papin nouCai aneud u Rimu U leruanllmu ni unapređivanja b stndua I sliaUalranJo u k atnisi BtMie- a aladanSannMi N J|fć blMtCUI * kiapga liiblienBja IJtbinv na rijetke I vrijedna elartj* i lijepu mpivmijona noviis knjige, vagao snsavijsst ranvitka stamporatva l za nagrazlnk fcnjmsvmutt grafike t ngsina tap% U ma snmljanui i naime* U Rn*L i Fran* J poatuJe udraAenpi MMieflla Kod Slavena prmiojać« Rtsaija, Polj*ka i (SH 0tMtegraAja tbtbtlognaan. atbllzibagtjnl snanosi a knjigama, bavi aa praanđlvunjasi I apsatvonjom knjigo. Dijali na na opću k s«w ograda I atraks l aa spao!jalnu pujod. ngrudn l rna podnsija nm- ni od : Kalnika 4o kilo SB4 m, bod T Uaeš; U| gljrnn * 1 ■ dugim utkanim it (uha) Biljar t h šjuaa (b mjka 1 i U Jeguvaa* » pristojbe) i šjoga ih banderoto redljeko reha na pr ttil« Unija a«ko| brdt Bilo utrt 'S’u bk> W Km duf«, |d prfvijc Lrptvin«- u Crnoga Vrha, Najviši vrh hMvk probija Ja Ičijem Bilja« ĆUira-po kitvač, vunen. Cuparrima (hićai) u bojama BlUard — Bilja rđa 1000 hi-ništica>. Biljegeviae f hi plaćaju a« nalj** pljivan j*»m hi ■ Bilja ta narkotičan i ni-kava, kakao, duhan, blhor. tmet Hd BiljeiiUi i notar > 1) Javni b.. po •irtivi polavljrto Ih'o javnog povjerenja, da nastavlja. udaje l ovjerovi ju Je inprave n posebnom t-kaznom snagom | <la kao organ dri vlaati »bavija rat undovni Čine i p>itupke, povjeren* od suda I gr. oblaati, 2) općlonki b. opć. Cl* reevmfc. koji % rš| podo\r opć uprave, 3) i inače ‘■tttkt ta ratne Jav clulhr (veliki b., prshi ijrltik, * protonotar >. Biljke orgasuami. koji mogu da grade iz anor* ga nekih tvari organske tvari iniotHi^ki organi-atll, ovo Je jedino obilježje, po kojem ne b. rmslikuju od životinja. ali čamu dotle, dok b. ne puntanu * saprofiii i * paraaiU. Frelatni oblici taaa. bilj. 1 život, avljeta: protinti. Neke od njih uzimaju u nvoje alateme I botaničari t zoolozi. Ku4 ulih b stabljika. liat 1 korijen. Kod većina b.. f klorolll. Biljne stanice imadu čvrste membrane (životinje ih nemaju). Kod niiih b. »u- veća sličnost a od. iivotinjama B. dijelimo u f taloflt« l f kormofite. BUJaa geografija (fitogeografija) dio botanike, koji te bavi r a» prostran Je nj*?m biljki na Zemlji. K. aeeietogija (fitucucioiogija) dio botanike, koji m bavi bilj. tadrugama. na pr. šuma. livada, etapa i dr. H. (vegetabilaa) ttllc sjajne dlake sjemenja trop. biljaka. B. ntovr 1 Alkaloidi. H. laj čvrste bilj. mtsU, služe za proizvodnju sapun* 1 svijeća. 1 kokuc. m mant ovamo ubraja. B. maaiar Iz biljnih mantl, zamjena ta pravi on H. vosak na lilću i plodovima Jul. im«r v«-ittnc palme. ft. ljepilo od đekatrlna, ikf«bt H. tatkal« * B- ljepilo. Biljar (tur.) kristal filmb»4* (tur i vojvoda, poglavar; u nskadai. tur. državi zapovjednik vojak*'- od tOVJ momaka Btmetalizam dvevrma valuta« kada a* zakonika podloga valutnog tw«» jtactoji od zlata I srebra flisneiala« vrpce b. spirale; kao lannuntBri i regulatori tetnp mj tem*oet»tim*> fiiaaćk* Marci« * Juliu M Hiaarne zvtjsrđ# dvostruke r fiiading li Kari tlkfl-lKkiJ njem, pravni učenjak, kazneno i dri pravo. 2i ftuđoif G. I*lkb7) njem. piša*’ i pr«-voditoc. - Hici'! Alfred tlžft7-15)ll) ircnt' pede gr^g; metoda ispitivanja inteligencije pomoću tastova. Ili age ponikv*- nastale rušenjem armlj pokrova Iznad napuštenih rudnih rovova Blage* gr im Bajni, 1«* W at Hlriger lath, fl iei.nl t jesam1. Biak-Btak gr. u Anamu (Baru; Indokina), ?4(Wi) *t., svilena i pamučna industr Biaićki 1) Atokaanđar CUM6) redatelj, komik 1 tenor Imtto zagreb. kazališta, prevodilac mu* tekstova 21 Btanislav (*1OT2) kompozitor, osnivač i dirigent „ffgđ vojnog orkestra" tlMUU) I *Orbe-«tr* sr. garde" (»irrtfon k6fte**rt»>. Suosnivač dtp muz. škole u Bgdu (IM#) 1 mu*, škole
- • «alu*vić" (JJlt). IlHO direktor no »osnovane oper« a Bgdu Ii nastoji oko toga da uskladi nvr mu*, tehniku s narodnu« mu* elementom Frv* *rp, opera ,J4a uranku" UkŠi, melodrame ,.Fo-
cljsdnji gost*. „I'ankto-____________________________ v* smrt", muz za pozor-komad# (,.Fut oko svito' ta", ..jckviaoc-ij"). simC* »vtrfira Ui »mg zavičaja"), ktrračnićs, ffls)JWkćteeh P»* (Griva*i. obra-nsMljk ( tlllb* Tatovkei i »k (tur) drvo a* i u koje m (Ka* i jal pu MsMht gara. 1400 km. Bi »jak (tur ) jahači koaj. bi nj* đšija dobar jahač. utaji* (tur. i grimizni ogrtač. — Bio- u *b'lb*nicama od grč. bus ftivot, štvotai. litoaritmetika prnnfuacvc prosječnu duljinu Života Htore»ot* život zajedno * Životinja ili llifut. i hi nekoga kraja, koja puki Jsdin«t>en karakter. Htoće (Zet b.) 23!d n, runa između rijeku* Ftv« 1 Vrbniče. Bleferi najsit. nevidljive život n- jedinice. **d njih sastavi je na protoplazma, imale hl hir: ilt pravo nosioci života. BlefcadcU seaeva) caka« (formulirao ga Ernst liaackal) adoftoeit (* dlvidual. razvoj), kratko i brzo ponavljanja f| logenese (hist. podrijetla vrste), » • *<> **00 aa sijeda tvom 1 prilagodim, na pr preobražavani* i žabe; njen punoglavac (larvar ponavlja fitotaa* j razvojni *tep**n nbe. Biogealja ‘ Povijest raz , voja. Biageograflja aauka o raspr*'*tnuijaaji» 1 i podjeli živih oblika na Zemlji. Dl jeo **> antropo-, fito- i zoogeografiju Biograd aa Mora (Prtmor. b.> IBi gad. UKl at., arealm mjesto, gr. I luka u Pašman*koa> ka nalu, kupalište i ljetovalište. L^feopioa katerlrmje 1 starohrv. benediktinske baziuke tz It. vtj Mala zbirka * carina u ©pcuv*koj zgral. B.ogr (nekoć Belgrad) poznaje već car Koastaaua POrfirogenet oko *60. U li vtj. Jc „Kraljeva* grad" hrv., gdje su u tane^ajoj katedralnoj , crkvi Jamačno krunjeni neki hrv. kraljevi. k)BT dospio pod vlast ugar kralja K>»Kanaan pumi propasti posljednjega hrv nar. I'kjc Petra Kad se Koloman izmirio i hrv narodom, h okrunjen hrv.-dalm. kraljem u B- 11® Mlečani 1US zauzeli B i razvalili ga. nešto *» bisk -i preselio u Skradin 12U3 pusi propasti *« Više nij'- Uigao itlcfrcdika Jezero B. obaovili zadarski bjegunce svoga grada tlBJS). alt nikad stare važnosti. (Zet. b i aa planini Bjetanu, bbrovll pi Javite do nar tovke, Hiaija vratima^ GJ* Hivor. Miasele (fraae.) amoćari *a bba »ka durbin ! itosteic CUaokatarao sa Hl aa 2 •ka. Bi mom taatem aa pr, avk* ■**' Kurs* « ..-.'i pritok N glaci jalnog podrijetla, tut vtauu od llJU a Kiocraflja Životopis Biohesalja nauka o h-*nuj •kom stožaju organizama i o hemij procrsuaa u Organskim tijelima (životmj. I biljnog carstva) iHutieto način hjsćrnja liječnika ikkUasler* pretpustavlja. da Je uzr%>k bolestima a tu««, što tijelu nedostaju aeke potrebn«- aut anorg saatojme i naatoji liječiti tum*. da *e JfuiBuodonalna sredstva" uzimlju u sastrtm nezssd-mm koilćinama Bisksve (l’tlmor b > <6 km duga planiua od Zadvarja na Cetini do Neretve ruši i* tirstu prema moru. a nzant prostor eto mora sove m Primorje; Mjvih vrh siv. Jure (17C3 m). Bis tog i Ja aauka s živua bićima U) biAtntima (biljkama, životinjama, ljudima, ? ba>n> dijeli m u botaniku, zvatiogiju i aatropotogiju b u už arnntu nauka e naemu života otzam žarna (ek^logtja ili vtoik-gija) Biemait atodnu ekstrakt aa fusfatima. hranijtvo »radstvu za ja ć.štuje Btomehaaika nauka a a«-luiu*'*i-u Uma. koje u živom organizmu uvode proces, k*>h ne siv* „život" H teme trija ispitivanja liušt a ja i bi I tak* s ueob. obzirom aa njihova mtaos* mjere i broja ■— Bien (ph blonti) flzioUvJiMi je dlaka« kao samostalne Živo biće, Btanemi|s nauka o zakonima organ života ib^ a’s’-to ** _______ . izrem »tniaiuk, mruučaia u prvom cettu s)4i^w • ’ ga.niza».«m prema eheum U kolaj ftive B*sffhe togi|a t psifvotogija. MHasIsva semsdjsšia |arv «to)biaa kvll bića. tok obuhvata Jedna dža až' pnueleva. površinski *hv) jtosaljs l (ljeto bfdru ■ *(im i>«« kag Impr grtknsatja tive i BasfuJI se «4 vi kuji se okreće oka svu|e osi. a a* ajtg«mi piaifu »u aaltje|)()oBK slih#« boj* gtodator s Jednog ds|$što pvaaMMra na |MdBbšla V vulgarnu s» gavan* nsva jlkr lika b. Biret tamjesjuje s kinematografom, naroč, u smislu „kinematograf, dvorana . — Bioštica (Drin. b.) lijevi krak rijeke Krivaje. — Bipedi (po lat.) đvonošei; đvonoge životinje. —- Bipinnrije larve mn. morskih zvijezda. — Blplan (đvop lošu jak) avion s 3 para krila, jednih iznad drugih (f Tabela: Avioni). — Bir Žito, Sto ga ljudi daju svećeniku; u pravosl. krajevima se danas plaća uz porez u gotovu, f Lukno. Birač (Drin. b.) oblast oko Vlasenice, koja se u Sred. vij. zvala Borać; sred. vjek. oblast bila znatno veća i zahvatala i PraČu s gradom Pa-vlovcem. Pred pad pod Turke pripadala velikaškoj porodici Pavlovića. — Birački odbor organ za provođenje izbornog čina i utvrđenje izb. rezultata. | Glavni b. o. — Birčanin Trifu-nović Ilija (*1887) četnički vojvoda; kao četnik prelazi 1906 u Juž. Srb. i ostaje tamo do oslobođenja ovih krajeva. Odličan borac u Balkan, i Svjet. ratu. Sada radi u nacionalist, organizacijama (Narodna Odbrana). — Birarue Benć de (1506-83) franc. kancelar i kardinal, potstrekač pokolja u Bartolomejskoj noći. —* Bircuz (od njem. Wirtshaus) krčma. — Biret (po lat.) liturg. pokrivalo za glavu kod katoL svećenika, sa 3 po-strane izbočine i privjeskom na vrhu; jednostavniji oblik b.; služb. nošnja evangel. svećenika, u gdjekojim državama i univerzitetskih profesora i sudaca. — Bireta (liem.) mjerna cijev. — Burma t Burma. — Birmingham 1) sred. engl. gr., 1009 300 st.; automobili, sitna željez. roba, univerz.; 2) gr. u USA (Alabama) 224 800 st.; željez. inđustr., nalazišta željeza i ugljena. — Biro t Bureau. m£ Biro Lajos (*1880) mađ. književnik; snažne novele, natural. psihol. romani; tehnički dobra pozorišna djela, koja su i filmovana; internac. uspjesi. Birobidžan (SSSR) samostal. jevr. republika u Sibiriji, 38 626 km2, oko 80 000 st.; gl. gr. Ti-honjkaja na transsibirskoj željeznici. Ruđače: ugljen, srebro, zlato; poljodjelstvo, šume. — Birov (po mađ.) seoski starješina (kmet, knez). Birsa (sriješ) t Vinska kiselina. — Bis (lat.) dvaput, još jedanput; t Da capo. Bisag u Hrvat. Zagorju (Sav. ban.), tip grada u ravnici; f ij [ nekad posjed vla- stela Sisačkih i Kastelanovića, kasnije razni gospodari, posljednji Draškovići. Danas većim dijelom razoren. —> Biscaya (španjol. Vizcaya) najsjev. m I . od 3 stare bask. Burag (prije restauracije) prOVinC. U Špan., gl. gr. Bilbao. Biskajski Zaton izm. sjev. špan. i zap. Frane.; velike oluje. —- Biseksualan dvospolan, hermafroditski. f Hermafrodit. Biser (lat. margarita) okruglaste ili kruški slične tvorevine, nastaju u školjki bisernici tako, đa školjka, reagirajući na izvjesne podražaje, izlučuje sedef (substantia margaritae), kojim omota kakvo zrnce pijeska ili paraš i ta (osob. larve tra-kulja), koji je ušao u njeno tijelo; mogu da postanu i kao tvorevine bolesne školjke. Prave školjke b.: potočna bisernica (Marearitana mar-garitifera) u bistrim gorskim potocima Evrope, Sjev. Amer., Sibir.; morska b. (Meleagrina m.) u Pers. Zalivu, uz obale Ceylona i otoka Tihog Oceana, u Crv. Moru, u zatonima Paname i Meksika, uz kalifomij. obalu. B. grade još i drugi školjkaši, puževi (kadšto i vrtni puževi), napokon od glavonožaca: lađica (Nautilus pom-pilius). B. se mn. krivotvori (jap. kultur. b. ili mikimoto-b.); samo malen broj b. doista pravi prirodni b. Vještački b.: stakleni (šupalj, iznutra prevučen esencijom od ljusaka ribe bjelice, ili pun, posrebren, prevučen poseb. masom) metalni, koraljni, jantara! biser. Biserka 1) t Prave koke; 2) (Numida meleagris) ukrasna perad iz zap. Air., raširena u Evr. i dr. Bisernica t Tambure. — Bisernice 1) (zool.) Jnv2L(Tetey,,tuberkul0za P°elav. potrbuš-,T°iblikV tvrdih, kuglastih čvorova. «r2)Ci^IllasJie las Perlas> « Panamskom : ribarstvo, vađenje bisera bez fifl. aja- “ Zaton f Biscaya. — Biskra alžir. gr. 18 944 st. (Berbera); zimsko lječilište (oaza). — Biskup (f Episkopos) u rimokat. crkvi svećenik s najvišim stepenom li sv. reda; dijeli sve sakramen-I [te, naroč. sv. potvrdu i sv. red; nosilac upravne i učitelj, vlasti na čelu biskupije (b. ordinarij); pomoćni (titular-| ni) b. ima naslov neke biskupije, koja više ne postoji, pomaže b. ordinariju; koad ju -tor: b. ordinariju dodijeljeni pomoćni b., redovno ,,cum jure suceessionis" (s pravom nasljedstva), I anglikanska (episkopalna) c. ima b. u r 6 gdjekojim se zemljama i glavar protestantske crkve (inače superintenđent) naziva b. (na pr. u Jsl.). — Biskupija crkv. okružje, pod upravnom, učitelj, i sudačkom vlašću biskupa. Biskupija selo juž. od Knina, gdje je bila pm katedrala kninskog biskupa sv. Marije (1042-1272) i biskup, dvor. Ovdje su imali i hrv. kraljevi u 11. vij. jedan svoj dvorac. Od 1273 sjedište kninskog biskupa (katedrala) u Kninu (danas Kapi-tul) i ostalo ondje do pada pod Turke 1522. Iskopine katedrale hrv. biskupa i dr. crkava iz 11. vij.; brojni fragmenti crkv. pokućstva te nakit i oružje starohrv. grobova, iskopanih u B., danas u muzeju u Kninu. Biskupska kapa (lat. infula, mitra) sa 2 vrha i 2 vrpce (infule), koje vise niz leđa, a znače, da biskup mora poznavati Stari i Novi zavjet; upotrebljava se kod sveč. liturg. funkcija; mitra pre-tiosa: skupocjena s nakitom; m. simplex: jednostavna bez nairttA- Pravo na upotrebu b. k. imadu biskupi, opati i crkv. prelati. B. novac (zool.) pojed. dijelovi okamenjenog držala morskog li-ljana ili krinoiđa. B. štap (lat. pastorale) na vrhu savinut, znak duhovne pastir, vlasti; nosi ga rimokatolički biskup i opat u sveč. liturg. obredima. f Palica. — Biskvit (po franc.) f Dvopek. B. porculan (dvopek) tvrđo pečen, bez cakline. Bismarck Otto v. (knez B.-Sehonhausen) (1815-1898) njemački državnik, osnivač Reicha; poslanik „ujedinjenog sabora" g. 1847, pruski poslanik u Frankfurtu 1851-59, pret-sjeđnik pruske vlade i ministar inostr. poslova 1862, savezni kancelar sjev. Njemačke od 1867, kancelar carstva 1871-90; stekao Pruskoj u Danskom ratu Schleswig-Holstein, potisnuo Austr. [ iz Njem. saveza i pri- i svojio Hannover 1866; ujedinio Njem. i oduzeo i Francuskoj Alsace-Lor-raine 1870-1871, sklopio Trojni savez, pretsjedao Beri. kongresu 1878. -Bismarckov Arhipelag f Nova Britanija. Bissagos otoci portug. vulkan, otoci (30) pred portug. Gvinejom. — Bisson Alexandre (1848-1912) franc. pisac komedija. — Bista (po franc.) t Poprsje. — Bister smeđa mineralna boja. — Bistra (Varđ. b.) 1983 m, planina jugozap. od Gostivara. — Bistrica 1) rijeka u Bosni, lijevi pritok Drine, utječe kod Foče (51,5 km); 2) rječica u Staroj Srbiji (18 km), desni pritok Dima; 3) rijeka u Juž. Srbiji (33,2 km), lijevi pritok Belog Drima. — Bistriti čistiti (vodu od nečistoća); b. tekućine; otstraniti iz njih krute čestice. — Bisulfat (hiđrosulfat) kisela sumporno-hisela s6, naroč. natrijska. — Bisus (morska svila) vlakna, kojima se jedna vrsta školjka drži za dno mora. BiŠevo (Primor. b.) otočić s istoimenim mjestom jugozap. od Visa; stanovnici (oko 200) uzgajaju j vinovu lozu, voće, mirtu i ružmarin. Znamenita „Modra spilja", 18 m duga i 6 m široka, jednako lijepa kao i ona svjet. glasa na otoku Capri. I (Slika + st. 133). — Bit (metaf.) što u predmetima Otto von Bismarck 133 Bilak Bizuiii 134 promjen određuju Aziji uu u )• >Mik postoji im njihova niMm ajuniprl ljivoj pojavi. Uoglt'kt i <> unk-, ke _ n»*ki p« > iarn Bitak ivo jal vo onoga, lio] Hiliaija u startni kraj u ijvv mp Maloj Bitka “udstr glavnih naga protivničkih st| rmtu BltlU tur gr , ajev. ist M Alija. Ittil *t tvkatil industrija Bitna ina na bolovi i i -•nan«- dom Životinjo, poimvniinu navedene u Građanskom zakoniku od ltB, ■ koja mora prodavala« šutk<- jamčiti Ako N u rokovima, nav>■ dvnim u zakonu, pojavi koja od b. m., n** treba daljnji dokaz, da Jv Životinja bila bolasna prijaj sklopljene kupoprodaji Bi to i j iVard b i 1931 god. 33 024 at . gr u staroj PviagOBiJt. na Drogoru iapod Perlstei a (2600 rni. podignut na Mtorij. putu. koji ja vodio iz Drača u Carigrad. Sja-dLZta tat. pravoslavac api-skopij« sa 33 »anaat.. gimnazija. bogoslovija, trgov. akademija 4 crkva i 29 meke ja ; privred centar za Pe-lagoniju, preko Larma i Vodena vezan a Solunom U hlst. pomi-aja ac prvi put 1014 osnovali ga Slaveni poiod manastira preteča inipi Bukova. Po manast aoa", ,.L Jna \ Jeil. Ii i*t* Itd 1, 1 IHB re| ..Mina" i dr Bitumen org tvari, nastale 1 raspada- njem biljnih III život preo atataka mm vita iik, asfalt, bitumen ; škriljcl; također i umjetni prt> • luktl na pr k ama noti Iffl jena nn lola. Hitva tn nar It. ) kratki fteljaa. stupovi u Ć\ rsioj vezi aa palubom PO jeilln« re III po dva. na IM mr nru 1 na krmi 1 broda, i im P» Ićvrš ćiv. vaaa. 1 ■idrsni 1 lavv rl vode oko aldr l.nirfti« III hitva. Hl vi ik (d onjon jem IgH 1 blwaks > | IVI ni ka pod vi ilt im nciioi U 1 i M m| mulini ši itn m; M vakovati st ai> o\ iit t nit o OJr u u polju Hi« i •li dl Itihalu«) rod 1 1 uvedu I 111 rivi llifl **) bita antl l Ii u mi iia. A zij hlvđ ti |i ja i h.) u oi U • Ilt At oblasti i liv IJi iMilmiivlji 1 ih im* •ztlrli ii n. li vrti Hm u Kit mat . Ji Ha! Mini )ul 1 iu i kn fm vi kl |> caffcr). A fi Hl « • t V 0 U K 1 II n, o <n<iv om a. i •to Jest. Hi w | i haJ veće jezero J Umna, ni 1 ( uto k li 1 [umili. 12: »0 k m - Bizant < P o Jevr. b em f balzam ) 1 ii ♦ mol ni 2) kr/uo ’ onđatr* | lili n*r /il>*'-t hicu Itl, fj ki(M. ji'iinc vrste k iti<i (<!»■ > f 11 11 III rt t llllimalt; a i rov ka l NI v ogule rni UK hata) ii JUgol Ml Rim A i UJI tu rij • k»- krzno VI ■1 cijene („ ni * ki srebrni bii nn ■“>. i II itzhur o ndatra. Hitani - đai rl trgov gr. na ii \i)r* poru, o -n • >V tjH i nr Kr 3) 30 nn/vi nn po Kom 41 ft ntimi Vel 1. K< m ! • II1 i 11« ■tMli 1 1A Gl. i gr n< kmla) |, bizantske d rtu iV*‘ (* Carlgr ad ) t KiJW Itl/.HIlt (li 1 ».i 1 ii t /. it nn •gl r’ć li hrv. srp J« •li k pre ko lat oblika K v/ant luni . dok Vl/untljii uzet Iz ured Bitolj V Jek grštim Bi/.umij lt|mn blznrro vite Akt) čudan, nastran. Bi/.<irta gr u Tunisu, 21 (NM) at., franr. ratna luka; za Svjetskog rata lječilište srp vojnika, arp štampar., list „Napred". Bizet Georges (1838-76) Jedan od glav. pret.itav. fran<-opere; ostvario spee. koloristički stil, po kojem je uspio kao jedan od zvano naselje (..Bitolj"J. lonizma, ujedu zajednici („obitelji") na- rijetkih franc. kompozitora da se očuva utjecaja Od Srba ga osvojili R. Wagnera. Ranija djelaj „Biserari", „Djevojka Turci 1382 i razvili ga u jak trgov. i vojnički od Pertha" i „Đamlleh" bez uspjeha, i gl ujelo centar Prije Svjet. rata brojio oko 85 000 st.; j „Carmen", danas Jedna od najpopularnijih opera, oa vr. rata gotovo potpuno uništen; sada se po- propalo prigodom premijere. Orhestralna djelu lako oporavlja. — U Balkan, ratu znam. Bitoljska ,,L' Arlčsienne" i „Roma". — Bizmut teika kovina bitka 115-19 XI 1913). Posl. Kumanovske bitke (t Hem. elem.) crvenkasto bijele boje, sp. tež tur. Vardarska armija se povlačila ka B., gdje 9,8, tali se kod 271<). B. spojevi kod fabr. stakla, ae koncentrirala za odlučnu bitku. V. korpus išao , slikanja na porculanu, u kozmetici, medicini; le preko Prilepa. VII. preko Kićeva i VI. niz Var| dar. I- srp. armija nastupala istim smjerovima. Grci se primicali s Juga preko Lerina. no tur. VI. korpus potukao Grke kod Banjice, te se sva 3 korpusa našla opet na bitolj. položajima prema Srbima. Turci posjell položaje izm. rijeka Crne. fiemnice i Dragom, koje su radi kiša bile razli-vene, pogodujući tur. odbrani. Obuhvatnim napadom Srbi prelaze 17 XI preko razlivene rijeke i, osvajajući jake položaje, natjeruju ostatke Vardarske armije na uzmak u Albaniju. U B. uđoše trupe 19 XI izjutra. Zaplijenjeno 55 to- j pora i zarobljeno oko 4000 vojnika. Srp. vojska i Ume završila svoju ulogu u ovom ratu, te je mogla da pruži pomoć Bugarima kod Drinopolja I Crnogorcima kod Skadra. Biteraj (Sav. b.) vrh Vel. Kapele nad Ličkim I Poljem, 1385 m. — Bltovnica (Morav. b.) manastir > kod Petrovca na Mlavi iz doba kralja Milutina. Bltovnja 1700 m, planina na granici Prlmor. i Drinske banovine. Mttaer Jullus (rod. 1874) austrijski operni i ■om pozi tor novijeg smjera, digao nivo austrij. I Pučka opora. Opare („Httlllsoh Gold", ..Dar Berg- i gure s olovom, kositrom, kadmijem Iako taljlve. neke već kod 70°. — Bizoni rod goveda (Bovidae). Amer. b. (B. americanus), SJev. Amer., gotovo istrijebljen; evr. b. (B. bon&sus), prije po Sred Evr., sada također izumire, te se posljed. ostari 135 Bižuterije čuvaju u zool. vrtovima vel. gradova Evrope. Bižuterije f Bijouterie. — Bječva (u Hrv. Primorju i Dalm.) čarapa, dokoljenica. B,jedni Demjan (J. A. Pridvorni, rod. 1883) rus. revolucioni pjesnik, feljtonist i publicist, uživa vel. popularnost u rus. širim slojevima („Sabrana djeia”). — Bjeđrich-Badlubin Miklawš (1859-UNtu) lužičko-srp. pripovjedač; 2 knjige folklornih, zabavnih i satirič. novela. — Bjegstvo samovoljno napuštanje komande u miru na više od 7 dana; samovoljno udaljenje do 7 dana kažnjava se zatvorom do 2 godine, u ratu smrću. — Bjegunica žena, koja pobjegne od muža i vrati se svojoj rodbini; djevojka, koja pobjegne od roditelja, da se uda za onoga, za koga joj oni ne daju. — Bjelaja (Bijela) pritok Kame iz juž. (Jrala, 1290 km. — Bjelance (iat. ovi albumen, o. candidum) bjelanjak, ,,bijelo“ u jaju; ovoj, kojim se u jajovodu opkoli jajna ćelija (jaje). Bjelanović Sava (1850-97) srp. politik i publicist; pokrenuo u Zadru „Srpski list" i „Srp. Glas". •— Bje lasica (Zet. b.) 1) planina izm. jezera pod Durmitorom i Tarom, najviši vrh 2117 m; 2) planina izm. Gatačkog i Nevesinjskog Polja. — Bjelašnica 2067 m, planina na granici Drin. i primor. b.; meteorološki f opservatorij (najviši na Balkanu). — Bjelevac A. Hifzi (*1886) pisac crtica, pripovijesti i romana („Sličice i profili", „Pod drugim suncem", „Minka", „Renć Logoli-tldes"). — Bjeli Andrej (Boris N. Bugajev, 1880-1934) pjesnik i novelist, ideolog modernog rus. simbolizma. Stihovi; „Simfonije"; romani: ,,Pe-trograd", „Moskva", „Srebrni golub". Bjelice crnogor. pleme u Zet. b., u Katunskoj .miliji. — Bjeloje Ozero (Bijelo Jezero) na sjev. zap. Rusije (JLenjingradsko područje), 1125 km2. Bjelokost slonova kost, materija od kljova slona i mamuta (fosilna otkopana, modra b.); od zubi nil. konja, narvala, morža, ulješure. — Bjelo-kostka (Phytelephas) rod paoma iz Perua, Ekvadora i Kolumbije sa tvrdim sjemenkama, iz kojih se izrađuju predmeti (nadomješta slonovu kost). Bjelolasica (Sav. b.) najviši vrh Vel. Kapele, 1633 m; nedaleko bizarne „Bijele Stijene". — Bjeiopavlići pleme u crnogor. Brdima, u dolini rijeke Zete, sa središtem u Danilovu Gradu. Uslijed blizine mora klima blaga, vegetacija sredozemna. — Bjelorepke (Saxicola) ptice pjevice; nastavaju u golim, krševitim krajevima; u svih vrsta trtica i korijen repa bijeli; u Jsl. nekoliko vrsta; selice, glav. obitavalište Afrika. Bjelorusi narod ist. slav. grane, nastao stapanjem više starih rus. plemena; nastavaju područje od 350 000 km2 izm. Dnjepra, Dvine i Nje-mena. U Sovjet. Rusiji ima 9 mil. Bjelorusa, u poljskoj 2 mil. i u Lotiškoj (Latviji) 200 000. U Sibiriji živi 1 mil., a u USA mil. U svemu 12 milijima, svi pravoslavni; pismo ćirilsko, ortografija posl. revol. potpuno fonetski udedena. U 19. vij. B. kao i ostali Slaveni proživljuju epohu svog preporoda. God. 1906 izlaze prve bjeloruske novine. Bjeloruska književnost. Počeci bjelorus. književnosti sežu u doba, kad su zap. ruski spomenici počeli pokazivati bjelorus. osobine, t. j. u 14. vij. Prvi period bjelorus. književnosti obuhvaća doba do 17. vij.; bjelorus. književnici služe se nar. jezikom. U tom periodu jak poljski utjecaj tako, da neki bjelorus. književnici piSu poljski. Novi period nastupa u doba romant. oduševljenja za afirmaciju narodnosti koncem 18. i poft. 19. vij., ali i tada polj. kult. utjecaj bio tako velik, da su se neki bjelorus. pisci iz malog plemstva smatrali Poljacima. Odlučni preporod proživljuje bjelorus. književnost krajem 19. i poč. 20. vij. Val oslobodilačkog pokreta u Rusiji zahvatio je i Bjeloruse tako, da Je bjelorus. samosvijest stvorila vlastitu literaturu. Prvi su lit. spomenici prijevodi Sv. pisma, zatim razl. apokrifa, pripovijedaka, kronika i si. Najistaknutiji pisac 16. vij. učeni Franciscus Skorina. Najstarija lit. vrsta original, rada je kronika i spomenici pravnog i etičko-relig. sadržaja. U 17. i 18. vij. pišu isusovci za Bjeloruse drame, koje su poznate iz poij. zbirki. Najstarije bjelorus. umjetno pjesn. djelo je travestija Bneide. Najplodniji i najomi-IJeliji pisac prve pol. 19. vij. Vincenty Dunin-Marcinkevič (1807-1884), dramatik, romanopisac, pjesnik i prevodilac (Mickiewicza). 80-tih godina 19. vij. Bjelorusi dobivaju izvrsni humorist, epos Bjelovar: Glavna ulica „Taras na Pamasu", koji se nepravom pripisivao Dunin-Marcinkeviču. Za noviji bjeloruski literarni pokret od odlučnog je značenja zbirka pjesama Macieja Buračoka (pseud. Francišek Bohuševič) „Dudka Bieloruskaja". Današnji pretstavnici lijepe književnosti: pjesnik Ivan Niesluchouski, pjesnik i dramatik Ivan Lucevič (pseud. Janko Kupala), Konstantin Mickevič (pseud. Taras Hušča), Samuel Plaunik, Dimitrij žilunovič, Al-bert Pavlovič, Aleksandar Prušynski i najplodniji Francišek Olechnovič. Istaknuti pisci posl. rata: pripovjedač Michaš Kudzelka (pseud. M. čarot), pjesnik Ales Hurlo, Uja Levkovič, pripovjedač i autor „Historije bjelorus. književnosti" Maksim Horecki. Bjelotok sluzav, više ili manje gnojan iscjedak iz žen. genitala; obič. bezazlen, ali dolazi i kod gonoreje. — Bjelouška f Smičaline. — Bjelovar (Sav. b.) 1931 god. 10 252 st., pravilno izgrađen grad podno Bila; nekad krajiš. okružje; gimnazija, industr. mesn. robe, keksa i ratar, oruđa. Bjeliika (bijelj, bakulja) spoljašnji kolut živoga stabla, koji služi hranjenju. Ponekad bojom svjetliji od centralnog dijela debla, zvanog srž. — Bjerknes Vilhelm (*1862) norveški meteorolog, teorija t polarne fronte. Bjesnoća teška zaraz. bolest, širi se naroč. ujedom bijesnih pasa, mačaka i vukova na domaće i dr. životinje i ljude; kod čovjeka izbija 3-6 sedmica nakon ujeda, često i nakon 5 mjeseci. Ne- može se izliječiti, kad izbije. Bijesni pas strašljiv: zbog grčeva mišičja za gutanje plaši se vode; promijenjen mu glas, luta naokolo, grize. Napokon nastaje kljenut srca i nastupa smrt. Ugriženi ljudi moraju se odmah cijepiti u najbliž. Pasteurovu zavodu. Cijepljenje se preporuča i za ugrižene životinje. Bjornson Bjornatjerne (1832-1910) norv. književnik i politik; 1903 Nobelova nagrada. Pripovijesti iz seljač. života, lir. i rodoljubne pjesme i drame („Fallissement", ,.Kralj“,,,Kad cvate mlado vino"). Najpoznat. društveni relig. komad „Preko naših sila". — Blackstone Sir William (1723-80) engl. pravnik, jedan od najvećih pravnih autoriteta. — Blagaj 1) selo s ruševinama starog grada, iznad vrela Bune, blizu Mostara (Primor. b.); 2) selo u Bosni na Sani (Vrb. b.), u blizini ruševine grada Blagaja, zvane Derviš-kula. Po ovom se BI. prozvaše u 15. vij. Babonićl knezovi Blagajski. — Blagajničke doznačnlce držav. papir, novac bez prisilnog tečaja uz obvezu otkupa po državi. — Blagajnik upravlja blagajnom, prima uplate i vrši isplate. — Blagajski f Babonići Blagdan mrtvih kod rimokatolika t dušni dan (2 XI); kod grkokatol. i ist. pravosl. subota prije prve korizmene nedjelje; kod protestanata posljednja nedjelja u crkv. godini. — Blagojević 1) Adam Tadija (Petrijevci 1746- o. 1800) činovnik bečke Ilirske dvorske deputacije, pjesnik i književnik. U djelu „Pjesnik-putnik, nikoji događaji prva i posli puta Josipa II. u Slavoniju" (1771) B. od svih branioca Reljko-vićeva Satira najžešće udara na konzervativnost slavon. franjevaca, zastupajući pri tome otvoreno jozefinističke ideje. Još Je štampao i pri-jev.: „Khinkl" (1771), „Pre-dika od jedinstva u krstjan- Bjttnutjezne Bjftnuoa 137 Blagoslovena voda — Blendovanje 138 atvu" (1773) i „Iskušani nauk*' o ovčarstvu (1774). I u koji se poradi nedjeljne ve-2) Deslrair (*1904) pjesnik i kritik; „Karneval selice ne radi. Isprva „pokladni ĐBlagosli BI a^ove sela St anđela". - Blagoslovena voda u krfić. crkvi posebnim obredom posvećena voda za škropljenje ili blagosiljanje; upotrebljava se za krštenje. — Biagoslovine t Sacramentalia. Blagoveštenje 1) manast. kod Stragara, ispod Rudnika ■(šturca), po svoj prilici iz 14. Bianja vij.; 2) manast. ispod Kablara, na Moravi, iz 13. v.; 3) manast. u Gornjačkoj klisuri, u Požarevačkom kraju, iz kraja 14. vij. — Blagoveštenski sabor. Posl. ukidanja Vojvodine i njenog prisajedinjenja Mađ. 1860, patrijarh Rajačić izjavio caru Franji Josipu, da o Vojv. ima da raspravlja jedino crkva i nar. sabor. Na osnovu te izjave sazvan sabor u Karlovce, 1861 doneseni važni zaključci o polit, položaju Vojv., podneseni caru na odobrenje, ali ga nisu dobili. — Blagovjefičensk gl. gr. i luka u sibirskoj oblasti Amur, 57 000 st. Blagva (Amanita caesarea) jestiva gljiva lističarka. — Blaho Pavel (*1867) slovač. narodni i gospodarski preporo-' đitelj, bivši uređn. na- ■ prednog „Hlasa". Blahoslav Jan (1523-1571) biskup češke braće, češ. religiozni književnik. „Pjesme Božjih hvala" (1561), „Muzi-ka, to jest knjiga, koja sadržava u sebi pjevačima potrebne upute", „Novi zakon" (1564), „Kralickš, bible" (1579-1588), „Gramatika češka" (1571) i dr. Blake William (1757 do 1827) engl. pjesnik i slikar, romantik. Lirika i „proročke knjige" (MiltOn, Jerusalem). — Bledako Jezero Blamage (franc.) blamaža, osramoćen je, sramota; blamirati: izvrgnuti ruglu, učiniti smiješnim. Blanc Louis J. J. (1811-82) franc. utopistički socijalist, politik i historik. „Organisation du tra-vail", „Histoire de la rćvolution francaise". — Blanco, Cap najsjev. točka Afr. (Tunis), 37° 20’ sj. širine. — Blanketa (po franc.) 1) isprava pro-viđena samo potpisom izdavača, na pr. blanko punomoć, blanko mjenica; 2) tiskanica, još neispunjeni formular. — Blanko f Bianco. Blankvers stih bez sroka, naroč. jampski penta-metar, redov. metar u engl. drami i eposu. Prvi ga upotrebio grof Surrey. — Bianja oruđe za skidanje strugotina kod obrađivanja drveta. Sast. se od: drvenog ili željez. vodila, u kojem leži pričvršćeno čelično rezilo. Blanjalice: strojni uređaj za blanjanje; noževi (rezila) učvršćeni su u horizontal. valjku, koji se brzo okreće (do 20 000 okretaja u minuti). — Blasfemija (po grč.) svetogrđe, psovka, kletva, pogrd. riječ ili čin protiv Boga. — Blastogeneza (po grč.) postanje novih jedinki pupanjem. — Blastula (lat.) jedan od razvojnih stadija svih mnogoćelij. životinja: kuglast mjehur, nastao diobom (brazdanjem) od jajne ćelije tako, da su se ćelije brazdanja (bla-stomeri) poredale u 1 sloju (blastođerm) oko 1 šupljine (blastocel, šupljina brazdanja). $ Razvoj zametka. — Blata (Sav. b.) 487 m, jezero na ličkoj željezn. u Maloj Kapeli. — Slatina 1) vrsta vinove loze i vina, naroč. u okolini Mostara; 2) jezerce na otoku Mljetu (Zet. b.). Blatna kiša obojena primjesom prašine (zemlje), crvenkastožute ili sivkaste boje. Prašina je pustinjskog (stepskog), katkad vulkanskog podrijetla, rijetko od meteorlta. I u Jsl. (i kao obojeni snijeg), naroč. u Primorju; ta prašina potječe iz Sahare. Zna padati i suha prašina. — Blatno Jezero (Balaton) najveće mađ. jezero, 650 km2; plitko, bogato ribom; kupališta. — Blatni Lev (1894-1930) češ. pisac. Drama: „Troje" (o bračnom trokutu), groteska: „Kokokodak", „Vjetar u £Kradi“. „Pripovijesti s gora". — Blato (Primor. K°cL 7884 st., najveće mjesto na otoku Korčuli, nalazi se u sred. otoka; ima svoju luku gradiće na sjev. obali. Blato isušeno odvodom u more. „Blauer Montag" (njem.) ponedjeljak, Janez Bleiweis$ Tr* teniski ponedjeljak", kada se nije radilo, a oltar zbog pokore bio zastrt modrim velom. Blauov gas tekući, rasvjetni, uljni plin, sposoban za trans-portiranje u čeličnim bocama; dobiva se iz plinskog ulja. — Blavatsky Helena (1831-91) rus. spisateljica, osnivačica teozof-skog društva. — Blavor \ Sije-1 pić. — Blazicek Oldrich (rođ. 1887) čsl. slikar savrem. smjernica. — Blaziran (po franc.) zasićen, živčano oronuo, otupio. -Blaznavac Milivoje Petrović (1824-73) general i državnik, od 1869-72 namjesnik maloljetnom knezu Milanu Obrenoviću. — Blaznik Josip (1800-72) ljubljanski štampar i nakladnik. Blažek Tomo (1807-46) ilirski pjesnik, volterija-nac („Političke pjesme" 1848, izd. A. Nemčić). Blažeković Milivoj (pseud. M. B. Janković, rođ. 1886) pisac književ. i kazališ. referata; đramatik („Prva ljubav"). Urednik i izdavač „Narodne ____________________________knjižnice". — Blažević Ivan (*1888) hrv. pisac u Gradišću. — Blechen Karl (1798-1840) njem. slikar; romant. pejzaži. Bled (Drav. b.) 478 m. ljetovalište na istoimenom jezeru, ljetna re-zidenzija jugosl. kralj, dvora; godišnje 18 000 gostiju; elegantni hoteli, vile i kupališta: na juž. obali kraljevski dvor „Suvobor"; zimski sportovi; u blizini romantični klanac Vintgar. 1931 g. 842 st. Bled od 1004-1803 i od 1833-58 vlasništvo biskupije Brixen. Na stijeni iznad jezera stari biskupski grad. — Bledsko Jezero (Drav. b.) glaci jalno jezero na ist. Triglavu. Protječe ga Mlinca, pritok Save Bohinjke, 478 m vis., 1,5 km2 veliko, 30 m dub. Na jezeru otočić s malom crkvom. — Blef t Bluff. Blei Franz (*1871) austr. književnik i glumac: satir, prikaz mod. literature. — Bleibtreu Karl (*1859) njem. naturalist, pjesnik i kritik: dokazuje, da je grof Rutland pisac šekspirovih drama. — Bleiweis Trsteniški Janez (1808-1881) sloven. žurnalist i politik, urednik „Novica". Historija mu dala nasl. „otac sloven. naroda". Bio čovjek realan i praktičan. Polazna mu tačka položaj prostoga naroda, seljaka i zanatlije. Kao prakt. čovjek bio konzervat. Odlike i mane B.-ova rada vide se u njegovim „Kme-tijskim in roko-đelsklm Novica-ma“. Prešeren im nije bio saradnik. Svojom amuzičnom prirodom i konzer-vativnošću B. izazvao otpor „Mla-doslovenaca" (iza 1867 - 68), ali je protiv njih on, „prvak", do kraja svoga života zadržao svoju moć. poziciju. Ljublj. čitaonici, osnovanoj 1861, bio pret-sjednik (1875-81) „Sloven. Matici", osn. 1863-64, pret-sjednik 1875-81. Napisao na slov. i njem. jeziku više spisa gospodar, karaktera. Stručnjak u veterinarstvu. — Blendovanje (od njem. blenđen=zaslijepiti) premazivanje krzna Bled u maja t Pogled na stari, grad 139 Blenoreja — Bočno osjetilo 140 razrijeđenom bojom. — Blenoreja (po grč.) f Go-noreja. — Blćrlot Louls (*1873) franc. konstruk-ter i pilot, preletlo prvi 1909 kanal La Manche. Blesavljenje stečena slaboumnost vel. stupnja, naroč. kod težih bolesti mozga (progresivna paraliza, staračka sumanutost, epileptlčka slaboumnost). — Blesiratl (po franc.) raniti, povrijediti. Blesura: rana. — Bleu (franc.) vrsta sukna modre boje. — Blitva (Beta) rod bilja iz porod, lobodnjača. Najvažnija obična b. (B. vulgarls), potječe iz juž. Evr. Danas vrlo važna i mnogo kultivirana. Odlike: mangold (B. v. var. cicla), cikla (B. v. var. rubra) 1 sladorna b. (B. v. var. altlssima). Prva služi kao krmivo, druga za salatu, a treća kao sirovina za proizvodnju slađora. Sve 3 blitve označuju se u obič. govoru pogreš. imenom „repa". Blitvenlca (Luci je ta) (Primor. b.) jedan od najudaljenijih otoka; vel. svjetionik na putu u Šibenik. —