Minerva B2
| ← B-Blitvenica | Leksikon Minerva Blizanci - Bystrón |
→ C |
Blizanci (Kastor i Pollux) zviježđe na sjev. nebu. t Ekliptlka. — BllzlAski Jozef (1827-1893) polj. dramatik („Gospodin Damazlje", „Divlja ruža"). — Bllzzard hladna oluja, nosi fini suhi snijeg, u polarnim krajevima, naroč. u Sjev. Americi. — Bloch 1) Ernest (*1880) švajcar. kompozitor, sada u USA. Jedan od glav. pretstavnika moder. jevrej. muzike, nastoji da prikaže duh 1 karakter jevrejstva. Simforiij. djela („Selomo", ,,Troi8 poimes Juifs'*, „Israćl" itđ.), „Jevr. rapsodija" za violoncello i orh., psalmi za glas i orh., komorna muz., popijevke. 2) Iwan (1872-1922) njem. venerolog i pisac djela iz oblasti seksualne etike („Das Sexualleben unserer Zeit", „Die Pro-stltutlon"). — Blockhaus (njem.) f Brvnara. Blorksberg (Brocken) na Harzu, po njem. priči sastajalište vjeStica u Valpurginoj noći. (Goetheov Faust). — Blocksignal (njem.) željeznič. znakovi, koji dijele prugu u kraće otsjeke (blokove). — Bloemaert 1) Abraham (1564-1651) holand. slikar relig., mitol., žanr-slika i pejzaža (jedan u Strossmayer. galer.); 2) Cornelis (1603-84) njegov sin, bakrorezbar. — Bloemfontein gl. gr. prov. Oranje u Južnoafr. uniji (brit.), 45 000 st.; trgov. vunom; univerzitet. — Blok (po franc.) vel. količina (robe itd.); parlamentar. zajednica stranaka, koje inače ostaju samostalne; b. kuća: povezana grupa kuća; en bloc: đuture.
Blok Aleksandar A. (1880-1921) čuv. rus. lir. i dramski pjesnik. Jedan od najsuptll. mod. rus. simbolista („Pjesme o prekrasnoj dami", „Dvanaestorica", „Skićani"; lir. drame: „Ruža 1 krst"). Blokada zatvaranje neprijatelj, luka ili obala pomoću rat. brodova, da se spriječi saobraćaj. — Blok-pismo oznaka za pismo, kod kojega slova imadu jednako široke poteze (bez tankih crta). Blondel de Nesle franc. pjesnik i recitator 12. vij. (menestrel), oslobodio Rikarđa Lavljega srca iz DUrnsteina u Austr. Kralj ga prepoznao po napjevu, koji su samo njih dvojica znala). — Blondinka (po njem.) plavojka. — Bloodhound (engl.) 55-60 cm vis. lovački pas. — Bliicher Gebhard Leberecht, knez od Wahlstatta (1742-1819) njem. konjički general u ratovima protiv Napoleona, pobijedio 1813 kod Katzbacha i MOckerna, vojevao 1814 u Franc., 1815 priskočio Wellingtonu i omogućio njegovu pobjedu kod Waterloo-a. — Bludna djela t Djela protiv javnog morala. — Blue books (engl.) po modrom uvezu nazvani spisi o pitanjima vanjske politike, koje engl. vlada predlaže parlamentu. Po tome i u drugim državama: bijele, žute, zelene, narančaste itd. knjige. — BIuch (engl.) polagani senti-mentalno-melanholični crnački ples u mjeri, društv. ples u USA, kasnije u Evr. (t Jazz). U umjetn. muz. uveli L. Grllnberg, K. Weill i Kfenek (,,Jonny svira"). — Bluff (engl.) blef, zavaravanje, iznenađenje; blefirati: zavaravati, iznenaditi. — Bluff b terase uz sjev. amer. rijeke. Blum Lćon (*1872) franc. politik, vođa socijalista. — Blumenthnl Oskar (1852-1917) njem. dramatik. — Bljedobolja bolest obič. mlad. djevojaka: u crv. krv. tjelešclma ima premalo t hemoglobina; bljedoća kože, slabost, malaksalost. — Bljuftac (Bryonia) rod bilja, otrovnica iz porod, bundeva. — Bljuvara (Russula emetica) otrovna
Fmvalistićarka, — Boa t Udav. — Boabdll (Abu-Abdallah) posljednji granadskl kralj (1481-91), Board (engl.) savjet, vijeće, odbor. — Boardlne nouse panzlon. B. School privatne vis, školo s internatom u Engleskoj. — Boa* Franz (*1868) njem.-amer. etnolog i antropolog, istraživač sjev. amer. Indijanaca. — Bob (engl.) 1) kratica za Robert; 2) f Bobsleigh. — Bob (Vlcla faba) biljka iz okoline Kaspijskog Mora, mnogo se gaji za hranu. — Boba mesnat plod, kod kojega je I usplođe sočno i mesnato. — Bobak I 8 visci, — Bobblo gradić u tal. provinciji Piacenza; 612 osnovao irski misionar sv. Kolumban beneđikt. opatiju. Palimpsesti neprocjenjive vrijednosti iz njezine bi-H blloteke sada u Vatikanu.
Bobčev 1)
Nikola Savo v (*1863) prof. Slobodnog univerziteta u Sofiji, urednik „Slavenskog glasa".
2) Stefan S.
(*1853) bugarski pravni historik i politik; temelj, djela o bug. pravnoj povijesti, pokretač Slobodne škole za držav. i gosp. znanosti u So-1 flji, pisac
enciklopedije „Slavenski svijet", urednik „Juridi-českog pregleda". .. ,
Bober pritok Odre, 260 km. — Bobica (ikrica) razvojni stadij trakulja (Taoniidae). — Boblf Ljubinka (*1897) popularna beograd. glumica, u ulogama naivke. — Bobinet (franc.) lako prozirno pletivo od pamuka; za haljine i zavjese. — Boborikin Petar D. (1836-1921) rus. pisac, kronik rus. društvenog života druge pol. 19. vij. („Na prijelazu", „Kitaj-grad", „Vasilije Tjorkin"). — Bohovac (Drin. b.) u dolini Bosne, blizu Sutje-ske, utvrđen gl. gr. bosan. kraljeva 14. i 15. vij., gdje se čuvala kralj, kruna. — Bobovac kuglice gnjede željezne rude, velič. graška do oraha. Bobrujsk gr. u sovjet. Bijeloj Rus., na Berezinl, 5000 st., trgovina žitom i drvom. — Bobsleigh (engl.) saonice za 3-6 vozača s napravom za kočenje, težina do 200 kg. Poseb. sanjkalište. Brzina do 100 km na sat. — Bocarić špiro (*1878) slikar bosan. tipova i života; ukrasio slikama kraljev, dvorac u Han-Pijesku. — Bocaris Marko (1788-1823) grč. ustaša, ubijen kod Missolunghija. Boccaccio Giovanni (1313-1375) tal. pripovjedač i humanist. Zbirka novela ,,I1 decamerone". Jedan od glavnih osnivača tal. književnosti. Sadržina njegovih novela većim dijelom erotična. Bocclierlnl Luigi (1743-1805) talijanski violonče-list i kompozitor formalno dotjerane i vrijedne komorne muzike (360 djela), 20 simfonija, „Sta-bat mater"-a i koncerata za violoncello. — Boccia (tal.) f Buće. — Bocdoni Umberto (1882-1916) tal. slikar; prvi futurlst. — Borbe pogrdni naziv Francuza za Nijemce. — Bochnia polj. gr. u zap. Galiciji, 12 0C0 st., rudokop kamene soli. Boclium gr. u rajn.-westf. industr. području, 320 000 st.; Željezna, ugljena, tekstil., hemijska industrija. — Hockh August (1786-1867) njem. klas. filolog, osnivač grč. epigrufike.
Bocklin Arnold (1827-1901) njem. slikar; pjesnič. pejzaži, crkv. slike, mitol. freske, vanredan ko-lorist („Otok mrtvih", „Vila na moru", „Igra valova, „Sveti gaj", „Tišina u Šumi"). — Bočne linije (lat. lineuc laterales) u riba sa svake strane tijela po Jedna linija, u đvoživaca tri, kojima teče bočno osietllo za primanje (percepciju) tlaka vodenih struja. — BoČnlea (murit.) oblo drvo bočno izvan broda za vez. čamaca. — Bočni oklop t Oklopnjača. — Bočno osjetilo t Bočne linije.
141
Bočno plivanje — Bogumili
142
Bočno plivanje (over) način plivanja: plivač stalno leži na jednom (istom) boku, s jednom rukom vesla pod vodom, s drugom nad vodom (engl. Over arm-stroke). — Bočno sidro manje s. za manevriranje i za jačanje veza.
Bočata voda (brakična v.) uz ušća rijeka u more, mješavina slatke i slane vode. — Bode 1) Ruđolf (*1881) osnivač moderne izražajne gimnastike; 2) Wilhelm v. (1845-1925) historik umjetnosti svjet. glasa; djela o tal. renesansi i o Rem-brandtu. — Bodega (špan.) vinotočje s delikatesnom radnjom. — Bodeljka t škrpina. Bodensko Jezero izm. Austrije, Njem. i švajc., 538,5 km2. Protječe ga Rajna; južna klima, parobrodarsko — Bodenstedt Frieđrich v. (1819-92)
njem. prevodilac rus. i persij. poezije, pjesnik mn. Čitane, banalne zbirke „Lieđer des Mirza Schaf-fy“. — Bodicky Michal (1852-1919) slovač. crkv. pisac, životopisac Jana Kollara, lit. historik i kritik. Bodin Jean (1530 do 1596) franc. humanist i pravni pisac, utemeljitelj nauke o drž. pravu. — Bodin Konstantin, zetsko-srp. kralj 1081-1101, sin kralja Mihaila. Proširio državu na Rašku, Humsku zemlju i Bosnu, uspio kod protivupape Klementa III. Wiberta, da je barsku biskupiju uzdigao na nadbiskupiju 1089. Po njegovoj se smrti zetska srp. država doskora raspala, a nju naslijedila Raška s dinastijom Nemanjića.
Bodleiana univerz. bibl. u Oxforđu, VA mil. svez., čuv. orijental. rukopisi. — Bodljari (Echinoder-mata) radijamo simetrične životinje; stanovnici mora, u koži vapnenač. ploče s bodljama. Ovamo: mor. krinovi, trpovi, ježinci, mor. zvijezde, zmijokrake mor. zvijezde. — Bodi jaši (Hystri-cidae) glodari; po leđima krute bodlje, koje mogu nadizati i spuštati. Obični bodljaš (Hystrix cristata) rokće kao dom. svinja; juž. Evr., sjev. I Afrika. — Bodmer Jakob Johann (1698-1783) i Joh. Jakob Breitinger, švajc. lit. kritici, isticali važnost fantazije i osjećajnosti u poeziji. Za ugled preporučivali Miltonov „Izgubljeni raj“. Bodoni Giambattista (1740-1813) glasoviti tal. štampar. Izdanja grč., lat. I tal. klasika (bođo-nianae). — Bodriči (Obodriti) slaven. pleme u Mecklenburgu, Pomoranijl; izumrlo (germanizi-rano). — Boduli naziv (podruglj.) za stanovnike Jadran, otoka. — Boethos grč. vajar oko 200 pr. Kr. iz Halkedona. U mn. kopija sačuvala se mramorna grupa „Dječak guši gusku“.
Boetije Anicij Manlije, filozof (komentator Aristotela), ministar got. kralja Teodoriha I., pogubljen 525. Napisao „De consolattone philoso-phiae" (O utjesi filozofije). — Boeuf (franc.) v6; govedina. — Bog prauzrok svega, f Kozmolo-ški, i Moralni, t Ontološki, f Teološki dokaz egzi-stenc. Božje. Bogatlć (Drln. b.) 1931 g. 4648 st., sresko mjesto u Mačvi, sjeverno od Sapca. — Bogdan Joan (1862-1919) rumun, slavist na univerzitetu u Bukureštu. — BogdanovIĆ 1) David (*1869) pisac lit.-hist. rasprava i književ. prikaza. „Pregled hrv. i srp. književnosti"; sastavljao udžbenike; tekstovi hrv. i srp. pisaca (Nje-goš, Mažuranić, Demeter, Dositej Obradović). 2) Franjo (1790-1830) crkv, slikar; oltar, slika u Korniži na Visu. 3) Lukijan (1867-1913) karlovački mitropolit, 1897 budimski vladika, 1908 izabran za patrijarha. Osnovao Sinodalni fond; uredio Strutimirovlćevu zadužbinu („Stefaneum").
4) Milan (*1876) prevodilac šekspira. 5) Mllan V. (*1891) književni kritik. Izdao knjigu eseja „Stari i novi". 6) Milica (*1882) naučna i socijalna radnica. „Julijan Apostatu prema kršćanstvu'*, „Studije o rus. piscima", „Lav Tolstoj".
Bogdšny Jakab (1660-1724) rnađ. slikar mrtve prirode; boravio dugo na engl, kralj, dvoru. Bogdo-Ola brdo u TienAanskorn gorju (kitu jaki Turkestan), 6910 m. — Boginje inulene | Vodene kozice. B. peradi i difterija peradi zaraz. bolest kokoši, golubova, rjeđe pataka i gusaka. Ka-rakterist. promjene na glavi ili sluznicama po- !
Obični bodljaš
glavito glave. — B. velike (lat. variola) Vrlo pri-ljepčiva bolest; prije f Jennerova cijepljenja javljala se u vel. epidemijama. U počet, bolesti teške opće pojave i osip na koži i sluznicama, koji ostavlja karakter, brazgotine. Blagi oblik kod necijepljenih: brazil. „alastrim" (milđsrnallpoxes, paravariola). Iz ove mogu nastati teške b. v. Najlakša forma kod cijepljenih, koji su u toku vremena i?gubili imunitet, je variolois. Moguće posljedice v. b.: osljepljenje ili gluhoća. Uzročnik nepoznat. Moderna dijagnoza sumnjivih slučajeva; Quarnierova tjelešca po Paulovoj metodi. Najbolja profilaksa: f cijepljenje. Malene boginje t Vođene kozice.
Bogišić Valtazar (1834-1902) univerzitet, prof. u Odesi, zakonodavac i neko vr. min. pravde u Crnoj Gori, Temeljno djelo „Zbornik sadašnjih pravnih običaja u juž. Slavena"; uzorna kodifikacija grad. prava za Crnu Goru. — Bogner Josip (*1906) knjiž. kritik, pisac lit.-hist. članaka, prevodilac. — Bogođuhnovenost vjerovanje, da je Bog nadahnuo pisce sv. knjiga, da mogu objaviti istinu o Bogu. — Bogojavljenje f Epifanija. Bogoljubov Efim (*1889) rus. šahovski majstor. Bogomoljka (Mantis religiosa) živi u travi, zelena kao trava §§ Mimikrija), pred. noge drži sklopljene kao na molitvu; juž, Evr. + Pravokrilci. Bogorodičan kod ist. pravosl. pjesma u čast Bogorodice. — Bogorov (Bogoev) Andrejev Ivan (1818-92) bug. pjesnik, autor brojnih djela, enciklopedist i gramatik („Prvička blgarska gramatika"), leksikograf (franc.-bug. rječnik), pravo-pisac, urednik časopisa, štampar (u Carigradu. 1847 „Carigradski vestnik"), prevodilac Robin-sona. — Bogosavljević Adam (1844-80) srp. po-litik, propagator ideja Svet. Markovića. Svršivši vis. nauke, vratio se seljačkom životu, postavio osnove za seljačku stranku. B. se smatra sa S. Markovlćem jednim od tvoraca radikalizma u Srbiji.
Bogoslovije škole za spremanje svećenika. Kod katolika biskup, liceji i teol. fakul.; najstar. fak. u Lepoglavi (1674), danas u Zagrebu (od 1773) i Ljubljani (od kraja 16. vij.). Ist. pravosl. b. u Sr. Karlovcima (1794), Cetinju, Bitolju. Prizrenu i Sarajevu. Viša sprema stječe se na bogosl. fakultetu u Beogradu (1920).
Bogota gl. gr. Kolumbije, 144 000 st., 2610 m nad morem; univerz. (osn. 1572), trgov. kavom, duhanom, pamukom. — Bogović 1) Lovre, sastavljač najpopular. molitvenika za gradišćanske Hrvate „Zlate hiše“ (1884). 2) Mirko (1816-1893) pjesnik i politik; lir. pjesme s ljubav., polit, i patriot, sadržlnom („Ljubice", „Smilje 1 kovilje", „Do-morodni glasi"); satirik („Strelice"). Uredio „Kolo"
IX. i „Neven" I. Za Bacho-va apsolutizma centralna književna ličnost u Hrv.:
Jedan od osnivača hrv. novele („Pripovijesti") i plodan đramatik s polit, i soc. tendencijom („Frankopan",
„Matija Gubec", „Stjepan, posljednji kralj bosanski").
Pisao annkreont. pjesme („Vinjage"). — Bogovinu (Morav. b.) rudnik mrkog ugljena u dolini Crne Reke, pritoke Timoka; godiš, kapacitet oko 80 000 tona. — Bogumili (bogomiii, patareni, babunil gnostičko-manlhejsku kršć. sekta, začetnik bug. pop Jeremija ili Bogumil iz Tracije u 10. vij. Bili osob. rašireni u Bugarskoj, odakle su prešli u Srbiju, gdje ih je Stevan Nemanja kao protivu-đržavni elomenat uništio. Iz Srbije prešli u Bosnu za Kulina bana, pa se u 12. i 13. vij. usprkos borba protiv njih održali. Osnova bogumilstva dualizam: dobro (Bog) i zlo (materija, tijelo); tijelo treba traplti, stoga zabacuju brak, uživa' nje mesa; ne priznaju krštenje, pričest itđ., ustaju protiv liturg. sjaja u crkvi i protiv ikona. Mnogo pristaša u narodu. U Bosni manje radi kalnl, ženili se, slavili krsnu slavu Itđ.. Interes im Jače koncentriran na državno-politička pitanja; zbog Žestokih progona s katol, strane prešli na pravoslavlje, pače na islam. Poglavarstvo b. Činili vrhovni poglavar, djed. viši i niži svećenici, gosti i starci. Stečei, bogumilski nadgrobni
Mirko Bogović
143
Boguslavvski — Boji
144
spomenici u Bosni, nisu još pouzdano istraženi. ŠogUBlnwslri 1) Antoni (*1889) poljski pjesnik, patriot, i dječje pjesme. Preveo Mažuranićevu ,,Smrt Small-age". 2) Wojciech (1757-1829) tvorac polj. dramatike, direktor Nar. kazališta u Varša-vi, napis, oko 80 komada („Krakovljani i gorštaci"). — Boliač Antonin (*1882) češ. statistik. Bohđanovlč Maksim (1892-1918) bjelorus. pjesnik. Boliomi (franc. bohćme =Ciganin) siromašni, lakomisleni stanovnici ,,lat. četvrti" (,,quartler la-(in“) u Parizu (mladi umjetnici, pisci, studenti). Bohemia lat. ime za češku (od njem. „Bolo-heim=domovina kelt. f Boja).
Bohinj (Drav. b.) široka kotlina okružena vijencem vis. brda (Triglav 2863 m, Lisec 1649 m, črna Prst 1484 m, Gradića 1965 m, Bogatln 2008), odlikuje se vanrednim prirodnim ljepotama (Bohinjsko Jezero, slap Savice) i izvrsnim skijaškim terenima, zbog kojih je prozvana ,,ju-gosl. Davosom". Bohinj obiluje mnogim ljetovalištima i zimovalištima (Sv. Janez, Zlatorog, Sv. Duh, Stara Fužina itd.). U rim. vr, rudnici i talionice željeza, koje od 1891 god. nisu više u pogonu. — Bohinjska Bistrica (Drav. b.) 512 m, pogranična stanica prema Ital., središte doline Save Bohinjske, ljetovalište, zimski sport (smučarske skakalnice).
Bohinjsko Jezero 523 m, najveće jezero u Drav. banov, ispod Triglava (6,6 km2, 45 m dub.); ljetovalište, središte zimskog sporta; veličanstveni slap Savice u gornj. kraju Bohinja (izvor Save). — Bohlau Helene (*1859) njem. spisateljica, brani ženska prava u romanima ..Halbtier", „Rangier-bahnhof". Prinovi jesti iz Weimara Goetheov-skog doba: „RatsmSL-delgeschichten", „Som-merbuch".
Botune Jakob (1575-1624) cipelar, teozof i mistik, utjecao na njem. pijetizam i romantiku.
Bohm v. Bawerk Eug.
(1851-1914) austr. ekonomist; teorije o kapitalu. — Bohnel M.
B. (*1886) češ. književnik, koji u romanima analizira erotiku velegradske omladine. — Bohniček Stjepan (*1872) matematik (algebra, teorija brojeva i đr.). — Bohorič Adam, sloven. protestant, školnik i gramatik, rođen u 2. ili 3. deceniju 16. vij. u okolici Rajhenburga, umro posl. 20 nov. 1598, valjda u emigraciji, najhumanističniji od sloven. protestanata, Melanchthonov učenik, o. 1551-63 držao svoju školu na Krškom, o. 1566-82 i 1595-98 dir. protest, gimn. u Ljublj. Kod spremanja Dalmatinove biblije za štampu dobio 1581 nalog, da sastavi upute za sloven. pravopis, izdao gramatiku sloven. jezika, prvu jsl. gram. („Arcticae horulae itd.“, Wittenberg 1584); to djelo, previše zavisno od Melanchthonove lat. gram., djelovalo vjekovima; pravopis, nazv. kasnije „bohoričica", vrijedio kod Sloven. do ili-rizma. Izdao abecednik („Elementale Labacense trium iinguarum"), rječnik lat.-njem.-sloven. Dugo utjecao i svojom šir. slav. sviješću, izraženom u lat. uvodu gramatike. — Bohr Niels (*1885) danski fizik; atomska fizika; stvorio osnove mo-đer. spektralne teorije; 1922 Nobelova nagrada. Bohtlingh Otto v. (1815-1904) poznavalac, sanskrta (staroind.); ,,Sanskrit-W6rterbuch“. — Bohumin (Ođerberg) čehoslov. pogran. postaja na njem. granici (Gor. šleska), 13 500 st.; čelična i hem. inđustr. — Boildieu Adrien Francois (1775-1834) franc. operni kompozitor; dražesna svježa metodika s pučkim prizvukom. ,,La dame blanche" (najznat. djelo). — Boileuu-Despr6aux Nicolas (1636-1711) najugled. kritik franc. klasicizma („Art poćtique“). — Boiler (engl.) kuhalo, parni kotao, kotao za toplu vodu. — Boi-nož dugi sjev. amer. lovački nož. — Bois (franc.) drvo, drvlje; B. đe Boulogne: Bulonjska šumica, park zap. od Pariza. — Boisserće Sulpice (1783-1854) i Melchior (1786-1851) njem. histor. umjet., prvi poznavaoci got, sloga. — Boito Arrigo (1842-1918) tal. pjes. i kompoz. vel, utjecaja na muz. duh Ital. za po-
Bohinjsko Jezero
sijed. 50 god. Opere; „Mefistofele" i „Nerone" %£°.r- vrJJ©o. libreta Verdljeva „Othella" i
„Falstaffa . — Boj 1) sudar većih protivničkih jedinica u ratu, 2) t Boy. — Bojadisala sredstva za bojađis. tekstilija, drva itd, — Bojadlsanje tka nina štampanjem dobivanje bojad, uzoraka na tka nju pomoću strojeva s tlač. valjcima. — Bojadisar-ska drva sirovine za vađenje boja ili dlrekt. za bojadisanje. B. kora k. bojađisar. hrasta. — Bo-jadisarstvo (bojenje) vezanje ili proizvod, boje na tekstilnim proizvodima, f štampanje tkanina. -Bojađijev Ivan, bug. portretist modernih smjernica. — Bojana (Zet. b.) desni krak Drima, plovan od Skadra do ušća u Jadran, More. B, teče djellmlce granicom izm. Jsl. 1 Albanije,
Bojardo Matteo Maria (1434-94) tal. pjesnik, preteča Ariostov. Romantič. viteš. epos „Orlanđo innamorato", — Bojarl od boljari (slav. bolji), u Rusiji pratioci i savjetnici pojedinih knezova, plemići; u Rumun. staro plemstvo.
Boja tona razlika u karakteru zvuka različitih instrumenata ili glasova i razl. registara jednog instr. ili glasa, f Audltion colorće, -f Timbre. t Alikvotni tonovi. — Boja za bojadisanje piva rastop. f karamela za tamnije boje piva.
Boje služe u bojadisarstvu: 1) kisele b. (na pr nitroboje, eozlnl, mono- i pollazoboje, antrohf-nonske) bojadišu vunu i svilu direktno lz kisele kupelji, nisu prikladne za bojadisanje pamuka;
2) bazične b.: bojadišu vunu 1 svilu (Životinj
____________vlakna) direktno, a na
pamuk prelaze posredno pomoću tanina, na pr. difexiilmeta.nl, tri-fenilmetanske boje, bazične azoboje, akridin-ske boje; 3) supstan-tivne b.: ponajčešće
natrij, soli sulfonskih i karbon, kis.; naroč. za bojad. pamuka, ali mnoge i za vunu i svilu; 4) sumporne b. (imedial-b., katigen. kryogen i dr.) u vodi nerastopive, čine s in-dantrenskim i inđi-gviđnim bojama jednu veću skupinu; redukcijom se prevode u topivu formu; 5) b., kojima se bojadiše u močama (njem. Ktipenfarbstoffe), na pr. indigo, tioindi-go, indantrenske, ciba-boje; 6) b. na močila (njem. Beizenfarbstoffe) fenolnog Ili kiselog karaktera, fiksiraju se na vlakno pomoću močila (hrom.-ferum.-aluminij.-soli); ovamo idu aliza-rinske b., mnoge azoboje i najveći dio prirodnih b.: plavo, crveno, žuto drvo, katehini itd.; 7) ne-topive b., koje se razvijaju tek na vlaknu pri bojađisanju, na pr. hromovo žutilo, anilinsko crnilo, berlinsko modrilo, para-crvenilo i dr.; 8) pigmentne ili lak-b. (albuminske b.); za štampanje tkanina, ličenje zidova i bojadisanje tapeta; razlikujemo prir. zemljane b. (umbra, terra di Siena i dr.) i vještačke pigm. b. (olovno bjelilo, litopon, blanc fixe, švajnfurtsko zelenilo i dr. kao i katranske b. istaložene na anorgan. „supstrate" (na pr. aluminij, oksid, barij. sulfat). Boje konja. Riđan ili alat; cijelo tijelo jednolično pokriveno žutom dlakom raznih nijansa. Noge, griva i rep svjetlije ili tamnije boje, ali nikada crni. Vranac: jednolično crni k.; dorat ; jednolič. crvenkasto žute do smeđe dlake, griva i rep uvijek crni; bijelac: čitavo tijelo, noge, griva i rep bij. već kod poroda, koža ružičasta; sivac: kod poroda crn, doratast ili riđ, postaje svakim linjanjem sve sivlji, konačno bijel, nakon 10 i više god. koža tamno pigmentirana; kulaš: žuti ili žućkasto sivi pepeljasti konj sa tamnom prugom uzduž hrptenice, noge, griva i rep crni; šarac: temeljna boja bij., crna dora-tasta ili riđa sa pigmentnim mrljama crne, do-rataste, bijele ili riđe boje.
Bojcr Johan (*1872) norv. romanopisac. Ratni roman „Velika glad", „Naše carstvo", „Iseljenici"; crtao polit, demoralizaciju seljaštva. — Boje za moče nastaju na samom tekstil, proizvodu močenjem sa tvarima, koje tek oksidacijom na zraku stvaraju boju, na pr. f indigo, mnoge katran., neke sumpor, boje. — Boji keltsko pleme
145
Bojić — Boksanje
146
Zaitita od bojnih otrova Gasmaaka
izm. Bodenskog 1 Blatnog Jezera; njegovi ogranci u Italiji (Piacenza, Bologna), u češkoj, Galiji (susjedi Edua). f Bajuvari. — Bojić Milutin (1892-1917) llrik i dramatik. Knjige lirike: ,,Pesme“ 1 „Pesme bola i ponosa"; dram. djela: „Kraljeva jesen" i „Uroševa ženidba”, — Bojkot (po zakupniku Jamesu Boycottu, koji je 1880 bio iz irske zemaljske lige izopćen i upropa-fićen) isključenje iz đruštv. ili gospodar, saobraćaja, naroč. kao sredstvo borbe radnika protiv preduzetnika. Bolni brod vel. rat. brod sa najjač. oklopom i najjačom artiljerijom, tonaža do 40 000 t, 8-10 topova od 36-40 cm I kalibra u okloplj. tornjevi-ma, brzina do 25 uzlova. Kapetan b. b,: oficir rat. mornar, (rang pukovnika); poručnik b. b.: of. r. m. (rang kapetana), t Ratna mornarica. — Bojnlčić 1) Ivan (1856-1926) drž. arhivar u Zagrebu i hrv. histonk, bavio se najviše genealoškim i sfragističkim pitanjima.
Pokrenuo 1899 časopis „Vjesnik kr. zem. arhiva"; sin 2) Stjepan (1884-1927) član zagreb. drame; pretežno komične uloge; kćerka 3) Vjera (*1883) slikarica, izrađuje ponajviše grafiku. —
Bojni jarbol na boj. brodovima: kratki debeli j. sa brzomet. topovima, platformama za reflektore i signalnim križevima.
B. krstaš vel. okloplj. rat. brod sa vel. brzinom 1 najjačim topovima u okloplj. tornjevima; tonaža do 40 000 t, 8 topova od 36-40 cm kalibra, brzina do 35 uzlova.
Bojni otrovi razni o., koji se upotrebljavaju u ratu protiv neprijatelja, kao plin, tekućina ili prah. Prema djelovanju: suzavci, kijavci, pli-kavci, zagušljivci i smrtonosni b, o. Bacaju se na neprijatelja u granatama ili u malim posudama; puštaju se iz vel. posuda, a vjetar ih nosi neprijatelju. Gl. b. o.: hlor, brom, fosgen (zeleni icrst), iperit, nazvan „rosa smrti" (žuti k.), cijanovodična kiselina, herizit, arsini (plavi k.) itd. Zaštita od b. o. lična: gasmaska ili izolu-jući aparati, zaštitno odijelo; kolektivna: her-metički zatvorena skloništa sa ventilatorima i kisikom u rezervi.
Bojović Petar vojvoda (*1858) podrijetlom iz plemena Vasojevlća. Postao oficir 1880. U Balkan, ratovima načelnik štaba I. armije. U Svjet. ratu jedno vr. komandant I. armije, zatim kom. trupa novih oblasti. U Albaniji načelnik štaba Vrhovne komande, na kojem je položaju ostao do juna 1918, kada je primio komandu I. armije i njom nakon proboja Solun, fronte oslobodio Srbiju. — Boka Kotorska (Zet. b.) dubok 1 prostran fjord na juž. dijelu jsl. Jadrana, opkoljen vis. planinama, sa 4 veća (Topla, Tivatski, Risanski, Kotorski) i više manjih za-liva; ima najviše oborina u Evr. Ulaz u Boku omeđen rtom Arzom s desne, tvrđavom Mamulom na otočiću i rtom Oštrim s lijeve strane. Na obalama brojna kupališta sa suptropskom klimom i mjesta burne prošlosti sa arhitekt, vrijednim građevinama. Ratna luka, pomorski arsenal. Bokelji imali nekad slavnu i bogatu mornaricu pod patronatom sv.
Bolu Kotorska t Pogled na Kotorski Zaliv
f Ratna mornarica.
Vojvoda Petar Uojovtč
Tri puna, čija se uspomena još i danas slavi. — Bokal (po tal.) krčag, pehar. — Bokaniti Tripun, dalm. arhitekt renesanse, 1598 dovršio monumentalni zvonik trogir. katedrale.
BokanjaĆko Blato (Primor. b.)
5 km2 vel, periodičko jezero, sjev. od Zadra; za suše pre« s&hne. — Bćkav J. (*1868) mađ. pedijatar. Uveo f lntu-baciju u Mađ., otkrio uzroć. veze Izm. herpesa 1 vodenih kozica. — Bok broda oznaka obiju strana broda: lijevi b.J noću ozn. crv., desni b. zelenim svijetlom. — Bokeljska Mornarica. Zanatlijska udruženja pograničnih vizantljskih gradova preuzimala bi prilikom potvrde statuta dužnost, da naoružaju odred domaće ■■■■■■■■ milicije za odbranu dotičnog 04 kraja. Kotorska legenda tvr- ®Pr,v* *“ Maikom dl, da je prilikom prijenosa moći sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor vlzant. pomorska vlast, potvr-divši statut b. pomoraca, stavila njima u dužnost ■stražarenje Boke Kotor. Taj stalni odred bokelj. mornara zvao se Mornarica i stajao pod zapovjedništvom admirala i nekoliko časnika. Mlet. republika potvrdi 1462 povlasticu udruženja pomoraca, bratovštine sv, Nikole, 1 Mornarica je vršila pristanišnu vlast u cijeloj Boki do Rosa we do pada Mlet, repu-bl. 1797. Prva austr. vla-lavina ostavila netaknutu vlast M., ali sve nje-dne povlastice ukinute 1807 pod Francus.; druga austr. vladav. (1814-:.918) tek 1860 dopustila lastupanje M. u obliku počasne straže. Za ovih promjena propade vel. imovina udruženja pomoraca, koje je vršilo ulogu potpor. društva, odn. predujmovne blagajne za svoje članove. Svečanost M. slavi se svake godine 3. februara. — Bokobran (engl. fender) valjak ili lopta iz drva ili uževlja, obješena uz bok broda za zaštitu od udara kod pristajanja uz gat, kej ili uz drugi brod.
Boks (po engl.) prvobitno mali ograđ. prostor za držanje po jedne nevezane životinje ; u širem smislu mali ograđ. prostor u razne svrhe.
Boksačici niski udarac Ispod pojasa, strogo zabranjen, kažnjava se diskvalifikacijom počinitelja. — Boksanje (engl. box) šakanje, pesni-čanje, borba šakama, posebne rukavice; amatersko 1 profesionalno; bandaže za čuvanje ruku; zabranjeni udarci (u šiju, slabine kod bubrega, isp. pojasa), upper-cut, clinch, swinger, break, crochet. Borilište (ring)
4X4 m. Runde (kola) po 2 ili 3 minute. Borbe na 2-15 runda. F. 1. B. A., krat. za Fćdćration Internationale de Boxe Amateur, osn. 1920, uči. 33 naroda (i Jsl.). —
I. B. U. krat. za International Boxing Union, profesionalci, osn. 1911, uči. 22 nacije.« Jsl. boksački savez osn. 1934 u Zgbu, 14 klubova, 200 boraca, 1200 članova.
3
Najvažnija mjesta udarca (bijele kružnice) i mjesta, na koja je ndarac zabranjen (irafirano) kod boksača: 1 vratna žila kucavica; 2 splet živaca u trbuhu (t. zv. sunčani splet); 3 jetra; 4 sljepo-čiča; 5 brada i čeljnsni kut; 6 mjesto iznad srca ; 7 vržak srca; 8 želudac i slezena
^ beh*Ut«,u Uiitrrvi
i
%
147
Boksburg — Bonaparte
BokNburg brit. gr. u Trans-•aalu, 40 000 st.; zlato. — lokser 1) njem. buldogl sllč. .'asa pasa; donja čeljust lulja od gor.; neotkrltl zubi ; vis. 54-58 cm. f Tabela: Psi; 2) kitaj. tajno vjer iko udruženje za suzbija
1825 samostalna. — Bolland Jean Acta
Isusovac, prvi obradio životopise riasta-
sanctorunr*), Bolandlstl: isusovci, koji su nasca vili taj rad. — Bollč Hermann (1845-1926) rod. u Kolnu, na poziv zgb. Kaptola 1 nadbiskupije ■do laži u Zagreb, gdje pod konac .19. vlj. kroz 20 god. razvija vel. djelatnost. Najvaž. radovi, re-staurac. zgb. katedrale, gradnja ii^anj, i evang.
iKU uaruzenje za, »uzuijh,- »lo-uia.u. *v«*w^v** .
nje evr. utjecaja. Ustanak crkve, obrt. škola, arkade Mirogoja (t •
Siuion Bolivar
b. (seljački) 1900 uzrokovao oruž. akciju Evr. velesila. Boksit mineral, važan za dobivanje metal, aluminija; rudišta u jugosl. vapnenom kršu. — Bokskalf (po engl.) većinom hromom Stavljena teleća koža za obuću. — Bokor Ignjo (*1883) pedagog. Radi na nar. prosvjećivanju. („Razvitak srp. vjeroisp. osnov. i učitelj, škola u Ugar. i Hrv. od 1848-1906", „0 vaspitnim nazorima Petra Petrovića Njegoša"). — Bol (Primor. b.) 1931 god. 1350 st., mjesto ispod Sv. Vida (776 m) na otoku Braču; konz. riba, vino, samostan dominikanaca sa numizmat. zbirkom; župna crkva s Tintorettovom slikom na oltaru; gimnazija.
Bol Ferdinand (1616-80) nizozem. slikar i grafik (Rembrandtov đak). — Bola (Špan. = kugla) lov. sprava (Juž. Amer.) od 2 ili više užeta s kuglama na kraju, baca se na lovinu (s konja). — Bolero 1) živahni špan. nar. ples u % mjeri, uz pjevanje, udaranje u kastanjete i gitaru. Ušao u umjetnič. muz. (Chopin); 2) kratki ženski ka-putić špan. nar. nošnje.
Boleslav nekoliko češ., poljskih i šleskih vladara.
U češ. su tri B. vladala od 935-1003. U Poljskoj se spominju B. I. Hrabri (992-1025), koji je osvojio Lužičku, prolazno češku, širio kršćanstvo i postao kraljem 1024. B. II. Smioni (1058-1081) osvojio Kijev, potisnuo Nijemce iz Mađarske, ratovao s Pomorancima, okrunio se 1076, ali protjeran umro 1083. B. III. Krivousti (1102-1139) potčinio i pokrstio Pomorance, ali se po-
Jsl. umjet. VII.). — Bolnica zavod za liječ. bo-. lesnika; obič. jav. (đržav., grad. itđ.). Oradi se na zatvoreni način: višespratne zgrade (sist. Ko-i ridora) ili otvoreno: pojed. paviljoni s vrtowmai terasama. — Bologna gr. u sred. Ital., 246 000 St.; akadem. umjet.; najst. univerz. u Evr. (1119); katedrala St. Petronio. Kosi tornj. Garlsenda i Asinello. Svil., šećer., mes. industr. — Bologna Giovani da (Jean de Boulogne) 1524-1608) flam, (barokni) kipar, stvarao u Italiji. — Bolometar (po grč.) osjetljiv (elektr.) termometar za mjerenje vrlo malenih razlika temperature. Bolonjska kreda muljena talij. kreda za čišćenje zlatne i srebrne robe; bolonj. svijetleći kamen: masa od tešca (barita) i ugljena, koja svijetli u tami, nakon što je bila izložena jačem osvjetljenju. — Bolsche Wilhelm (*1861) njem. spisatelj, popularizator prirod, nauka u Haeckelovu duhu. („Das Liebesleben in der Natur"). — Bolšić Mihajlo (pseud. šilobod, 1724-1787) kat. svećenik, pisac prve hrv. računice („Aritmetika horvatska") i rasprave o gregorijanskom koralu. Boltarjeva Mileva (*1906) sloven. glumica, članica Narodnog gledališča u Ljubljani.
Bolton gr. na sjev. zap. Engl.,
180 000 st.; ugljenokopi, mašinska i tekstil, industr. — Boltzmann Ludvvig (1844-1906) austr. fizik; kinetička teorija plinova, termodinamika. — Bolus vrsta masne gline, žuta, crv. smeđa, služi kao boja; prečišćena (b. alba), protiv smetnja želuca i crijeva.
korio njem. kraljevima Henriku V. 1110 i Lotaru Bolyai Farkas (1802-1860) mađ.
1134. B. IV. „Kenđeržavi" vladao samo Maso-vijom i Kujavijom, protjerao brata Vladislava, pokorio se Friđriku I„ vladao 1146-73. B. V. Stidljivi (1228-79) podlegao 1241 Mongolima; u šleskoj B. I. Dugi (1163-1201), B. II. (1241-78), B. III. (1296-1352).
Bolest promjena obič. stanja (zdravlja) živog bića, izazvana uzrocima izvana ili u unutrašnjosti tijela, a na koje organizam reagira. Akutne b. nast naglo i prolaze brzo ili prelaze u hro-nične b., koje se osim toga mogu razviti i polagano, a traju dugo. B. letača f Brdska bolest. B. spavanja osob. među crncima u trop. Afr.; znakovi: klonulost, glavobolja, sanenost, iznemoglost. Svršava obič. smrću nakon 4 mj. do 4 god. Liječenje: Bayer 205. — Boletri-drvo crv. drvo iz Juž. Amer. (Guyane); služi poglavito za violin. gudala, rjeđe za oruđe.
Boleyn Ana engl. kraljica. fAna. — Bolgari (Uspenskoje selo) blizu Kazana, u blizini razvalina drevnog Bolgar-Grada (kule, zidine, grobne ploče), koji je opljačkan od Timurlenka, a smatra se prapostojbinom Bugara. — Bolintineanu Dimitru (zapravo Cosma D., 1826-73) rumunski politik i književnik. — Bolivar Simon (1783-1830) oslobodio Juž. Amer. od Španjolaca, digao ustanak 1810 u Caracasu (Venezuela), zatim u Kolumbiji 1812, 1816-19, 1821-24, u Peru-u 1826 i u kasnijoj Boliviji. Optužen, da se želi domoći diktature, povukao se 1830.
Bolivija unutrašnja južnoamer. repu bi., 1 332 808
_______ km2, 2 912 000 st. (od toga
90% Indijanaca i mješana-ca); gl. gr. Sucre sa 34 500 st. Nizina Amazonke i gorovite Kordiljere. U Tierra fria (hladnoj zem., Puna, do 3000 m na niže) rudarstvo i stočarstvo (ljame), u Tierra templada (umjerenoj zemlji, 2000-1500 m) ratarstvo, kininovci, loza, kava; na Kordiljerama niže od 1500 m kava, kakao, kini-novci. Rudno bogat, (srebro); ratarstvo oskudno zbog sušnosti. 1538 špan.,
% ilbelm iftUaehe
■-ii«««!. Veli** kviuuju bomba
matematik; riješio problem dokazivosti Euklidova postulata; uz Rusa Lobačevskog i Nijemca Gaussa jedna od vel. ličnosti klasič. matematike. — Bolzano f Bozen. — Bolzano Bernardo (1781-1848) katol. teolog, filozof i matematik u Pragu (pod utjecajem Kanta i Leibnitza). —-Boljevac (Morav. b.) 1931 god.
885 st., sresko mjesto pod planinom Rtnjem; napredno stočarstvo. — Boljševici (po rus.) većina na london. kongresu rus radničke stranke (1903); za razl. od manline (menjševici) zastupali revolucionarne metode koje su proveli 1917. f Socijalizam, tKomunt zam. — Bom švedska preča. — Borna 1) el luka Bielg; ?^gsa; 2) kružne utvrde urođenika u ekvat. Africi.
Bomba baca se rukom na 20-40 m, tež 0 200-1 ke-ofenzivna ruč. b. ima učinak na 20 m, defenzivni na 200 m; puščana b. baca se puškom iz f trom-blona, tež. do 1,5 kg, na daljinu do 250 nr avionske b. bacaju se iz aviona, tež. 10-2000 kg’ zapaljive b., b. sa bojnim otrovima. Bombardon (bas- f tuba) krupna limena duvalj-ka u vojničkim bandama. — Bombast (od lat bombax=pamuk) 1) pamučna postava; 2) gomilanje govor, nakita, pjesn. slikama prenatrpan govor (kao što se pamuč. postavom može čovjek učiniti impozantnijim). — Bombay najvažnija luka i najveći grad Brit. Indije (na zap. obali), 1 161 383 st.; vunena i pamučna industr.; univerz. Bombejska konoplja (gambon) vlakno jedne vrste sljeza. — Bon (franc.) 1) uputnica na svotu novca, trgovačka obveznica na novac; 2) privremena blagajnička potvrda, koju valja kasnije opravdati. — Bona f Bonne. — Bona fjde (*®w u dobroj vjeri, pošteno. Zakon štiti dobru vjero i traži od dužnika, da pošteno ispuni svoju od
zu. Protivno: f mala fide. ______ „ . j
Bonaparte korzička porodica, ki kraij
Leticije. Djeca: Napoleon L.Is (1808-14). Lucijan. Macana ^ciocch^ ““g|)ese landski kralj (1806-13), parija jerflme, west-napuljska kraljica Karolina Murat, Jerom
149
Bonar Law — Boran je
150
Bombay: Urođenička gradska četvrt
falski kralj (1807-14). — Bonar Law Andrew
(1858-1923) engleski državnik, pretsjeđnik vlade 1922-23. — Bonaventura (1221-74) sv. (dan 15 VII) erkv. učitelj, general i reformator franjev. reda; jedan od najvećih skolastika. — Bonboni (po franc.) slatkiši iz otopljenog, često obojenog šećera, s dodatkom čokolade, slada itd.; bonbon-ničre; luksuzno opremljena kutija s b.
Bonco (bonac) od 1750 naziv za budđhist. sveč. u Japanu, Kitaju i Koreji. — Bonconr f Paul-Boncour. — Bond (engl.) držav. zadužnica, obli-gacija. — Bone alžir. luka, 51 000 st. — Bonebed (engl.) sloj gornjeg silura, sastav, od krhotina ljusaka i zubi riba i raka. t Geol. formacije. — Bonefačić Kvirin Klement (*1870) biskup splitski i makarski. Uređivao „Acta curiae" i list „Pučki prijatelj", sarađivao u „Staroslavenskoj akademiji". — Bonfini Vitorije (1441-1502) humanist i historik Matijaša I. i Vlađislava II. Jagelovića. „Rerum Hungaricarum decađes quattuor cum đi-midia" (Basel 1543, hist. Ugarske do 1495). Bonhenr (franc.) sreća. — Bonhenr Rosa (1822-1899) franc. slik.; slike životinja. — Bonhomme (franc.) dobričina, pošten jačina; bonhommie: prostodušnost, iskrenost. — Bonifacij Natal (oko 1540-1600) šibenčanin, bakrorezbar, radio ponajviše u Rimu. Uresio bakrorezima knjigu arhitekta D. Fontane (1590) i izradio vel. geograf, kartu jugosl. zemalja s lijepim slikama za Sv. Jeru „Ilira" u Rimu.
Bonifacije 1) prije Winfried, Anglosas (675-755) sv. (dan 5 VI) benediktinac, apostol Njem.; priveo kršćanstvu sred. i zap. Njem., osnovao mn. samostana i uredio crkv. upravu, osnovavši više biskupija i nadbiskupiju u Mainzu, gdje je i sam bio prvi nadbiskup; umro mučenič. smrću među Frizima; 2) ime 9 papa; B. VIII., vi. 1294-1303, znam. zbog borbe s franc. kraljem Filipom IV. Lijepim. — Bonifačić Ante (*1901) lirske „Pjesme", knjiž. prikazi i eseji („Ljudi zapada"), pripovijetke i romani. — Bonifikacija (po lat.) odobrenje (na računu), naknada, otšteta. Bonikot rastopina feroamonij. sulfata u alkoholu, zadržava škodljive tvari iz duhan, dima (nikotin, piridin), stavlja se u pisak za cigare i cigarete. — Bonin otoci jap. vulkan, otočje izm. Japana i Marianft. šećer, banane, ananas. — Bonino da Milano, kipar 1. pol. 15. vij., kasni odvjetak gornjoital. vajar. obitelji CampionesA Podigao 1427 u split. katedrali kapelu i oltar sv. Dujma u kasnogot. lombard. slogu; njegov se rad pominje takođ. u Dubrovniku i Šibeniku. Bonitet unutarnja vrijednost nekog objekta, dobar kredit firme ili dužnika; kod mjenice: kreditna sposobnost mjen. obvezanika. — Bonitiranje prosuđivanje kvaliteta zemljiš. parcela radi unošenja u unaprijed odred, sistem klasifikacije ili u interesu racionalnijeg iskorišćiv. tla. U svrhu b. uzimaju se na više mjesta uzorci iz navrtaka, ili se, gdje je moguće, prosuđuju profili, ocjenjuje sadržaj vapna, struktura, vododržljivost, propusnost, flora i dr. Bonltiranje služi kao podlo-
ga za ocjenu vrijednosti i unosnosti tla. — Bonjour (franc.) Dobar dan! — Bomnot (franc.) duhovita dosjetka. — Bonn gr. u Rajn. provinc., 91 800 st.; univerz., roman, katedrala; industrija, i Bonne (franc.) bona, njegovateljica, odgojiteljica za malu djecu. — Bonnet rouge + Jakobinska ' kapa. — Bons đu tresor (franc.) i Exchequer bills. — Bonsels Waldemar (*1881) njem. spisatelj. Knjige svjet. glasa „Die Biene Maja u. ihre Abenteuer", „Indienfahrt". — Bontempelli Massi-mo (*1880) jedan od najboljih savrem. tal. humo-j rista. — Bonton (franc.) dobro, lijepo vladanje;
| propis dobrog vladanja. — Bonus (engl.) veća dobit od normalne, kod pojedinih finansij. operacija ; kod dionica f superdiviđenda. — Bonvivant (franc.) raskošnik; elegantni junak u kazališnim I društv. komadima. — Booker Washington, savre-meni uzgajatelj crnaca u USA. Radnom školom postigao mn. uspjeha. — Bookmaker (engl.) obr-timice posreduje oklade kod javnih trka.
Book of Common Prayer 1548 po nadbiskupu Cranmeru sastavlj. norma (obrednik) anglikanske crkve. Vrijedi i u sjev. amer. biskupskoj protestantskoj crkvi. — Boom (engl.) nenadani, veliki, često i prijevarni poslovni uspjeh. — Bootes (grč. =vo!ar) zviježđe na sjev. nebu, s Arkuturu-som (po grč. priči sin Demetrin, pronalazač pluga, pretvoren u zvijezdu). — Booth William (1829-1912) propovjednik sekte metodista, osnivač t „Vojske spasa" i prvi njezin general.
Boothia Felix sjev. poluotok Sjeverne Amerike s magnet, polom; sjev. rt Sjeverne Amer. C. Murchison. — Bootle predgrađe Liverpoola, 77 000 st.; škverovi. — Bopp Franz (1791-1867) osnov. poredbenu filologiju indoevr. jezika.
Bor (Pinus) rod četinjača. Mnogo vrsta: Pinus mughus (klekovina; čini u planinama kosodrvi-nu), P. silvestris (crveni b.), P. nigra (crni b.), P. halepensis (primorski b.), P. pinea (pinija; sa jestivim sjemenkama), P. reuce (molika) i P. leucodermis (munika). Od stranih b. gaji se vej-mutovac (P. strobus). — Bor hem. element, smeđi prah. Borna kisel.: služi za glazure, emalj, staklo i u ljek.; natrij, tetraborat (boraks): kod lemljenja, pranja, za staklo, emalj, kao kozmet. sredstvo, lijek; perborati (soli perborne kisel.): kao sredstvo za pranje i bijeljenje. — Bora Katarina (1499-1552) cistercitkinja, od 1525 žena Lutherova. — Boracit mineral, borat sa hlorom. Borac 1) oblast u visokoj Hercegovini (Zet. b.), obuhvata izvorište Neretve sa gl. mj. Ulogom; 2) selo i stari grad u Gruži (Dunav. b.).
Borah William (*1865) američki politik, Wil-sonov protivnik u pitanju jamstva Unije za Ver-sailleski ugovor, sada protivnik politike pret-sjednika Franklina Roosevelta. — Boraks t Bor. Boranić Dragutin (*1870) slavist, urednik „Zbornika za narod, život i običaje južnih Slavena".
Pisao o refleks, glagolima, o o-nomatopoet. riječima za životinje, izdao i dotjerao Brozov pravopis; prevodi sa češkoga. — Boranja (Drin. b.) 890 m, planina zap. od Krupnja.
Boranje (geol.).
Ako je kamen u onim dijelovima kamene kore, gdje je izvršen jakom tlaku, plastičan, pobočni će ga tlak razno saviti i naborati. Ako su u tim prilikama kam. slojevi zahvaćeni bočnim tlakom, to će se oni naborati, a
od vodorav. slo- „ . _ „ , ......
jeva nastaju bo- Nawl Bonifac,J •' Naslovni list knjige
rani. Ovo se za- arhitekta Fontane
6*
151
152
Borati — Borodin
paža kod pojed. kamenja kao I kod cijelih gorskih nizova. Borano gorje: Alpe, Karpati, Dinarske Alpe itd. Borati soli borne kiseline; t Bor. Borba sudar manjih jedinica protivničkih strana U ratu. — ,,Borba“ marksistički časopis. Urednik Triša Kaclerović. Bgd. 1923. — Borbas Vincze (1844-1905) mađ. botanik; istraživao floru zap. dijela Jsi. — Borba s bikovima kod mnogih starih naroda. U Bvr. zadržala se u Španijl (cor-rida de toros). Grupe boraca: picadores draže bika ubodima koplja; bandcrilleros zabadaju mu u leda kratke sulice (banđerilla); ehulos (ca-peadores) draže Dika crvenim plaštevima; espada (matađor) zadaje biku posljednji udarac 90 cm dugim bodežem (espadom). Gotovo svaki špan. grad ima svoju arenu (plaža de toros); najveća u Sevilll (20 000 sjedišta).
Borbena sredstva sva s., koja se upotreblj. za uništavanje neprijatelja: oružje, ratni brodovi, vazduhoplovstvo, borna kola, oklopni vozovi, bojni otrovi itd. B. Čamci vrlo brzi motorni čamci naoružani torpedima; dužina 16-20 m, motori preko 1000 k. s., brzina do 45 uzlova. f Ratna mornarica. — Borčić Berislav (*1891) jedan od organizatora higijenske službe u Jsl., uredio školu nar. zdravlja u Zgbu i kao izaslanik Lige Naroda zdravlja u
Ako u nar. Nanktngu. | fr&nc. luka 263 000 st.;
kostima (kolorirani crteži iz Dalm. Zagore). — Borenić Martin (*1850) prosvjet. radnik gradišćan. Hrvata. Borghese tal. kneževska porodica! B. Vila, palača u Rimu iz 17. vij. s perivojem I i poznata zbirka umjetnina, koja Je sada djelomice smještena u Parizu, gdje se nalazi i „mačevalac", kip iz rim. carskog doba. — Borgla špan. porodica. Njoj pripadaju pape Kalikst III, i Aleksandar VI.; njegova djeca Cesare, kardinal (mislio protjerati strane dinastije i ujediniti Ital. pod svjetov. vladarom; nasilan i okrutan) i Lu-crezia (kneginja od Ferrare, genijalna žena, koju su protivnici nepravom objeđivali); Franjo B. (1610-72) potkralj Katalonije 1540-48, isusovac 1548, kao treći general isusovačkog reda 1565 pokrenuo misije u Indiju, Kitaj, Japan.
Borgis (po tal.) veličina pisma, grafička mjera 9 točaka (f Štamparska pismena). — Borić ban bosanski, prvi po imenu poznati b. (o. 1150-63). Porodica njegova imala stare posjede oko Gra-barja kod Broda na Savi. Bio vazal ug.-hrv. kralja i protivnik Vizanta. Potomci su njegovi Kotromanići u Bosni 1 Berislavlći Grabarski u Slavoniji. — Borilište mjesto za borbu (sport, takmičilište, stadion, trkalište, ring), za boksanje, rvanje, mačevanje. — Boris bug. i rus. vladari;
1) B. I. (f907) bugar.
Bordeaux u Gironđi, brodo građi
nja, topionica željeza; trgov. vinom; univerz., radiostanica.
Bord«aux Henri (rod.
1870) franc. kritik (,,La vie au thćAtre") i romanopisac. Romani moralne tendence: „Strah od života1*, „Tragovi u snijegu*4. — Bordel (po franc. od njem. Bord —daska) isprva dašča-ra, .Javna kuća**; bor. ukinuti u Jsl. definitivno zakonom o suzbijanju prostitucije (1934 god.). — Bordeleška čorba (po Borđelaisu, kraju oko Bordeauxa) modra galica u vapnenom mlijeku, za štrcanje bilja, naroč. vinove loze, protiv oboljenja od šteto-činja. — Bordighera tal. lječilište na Rivijeri. 7600 st. — Bordira f Bordure. — Bordone Pariš (1500-71) tal. slikar venecij. škole; sjajna tehnika. — Bordoška vina (franc. Bordeaux) franc. v. većim dijelom iz f Gironde. Crv. b. v. I Mćdoc, L&fitte, Margaux i dr., bijela: Sauternes, Graves. Bordure (franc.) bordira, opšivanje gajtanima, po rub. — Borecky Jaromir (*1869) ćeš. pjesnik („Rosa mystica“); proza: „Na tuđem“. Prevodio A. Mickiewicza, Firdusija, St. Wyspiahskog, Zolu, D* Annunzija, O. Wilđea.
Borej (grč. Boreas, odatle ,,bura“) bog vjetrova ; sjevernjak; sjedište mu je po grč. priči Hem (Balkan). — Borel Petrus (1809-59) franc. pisac, romantik; roman „Madame Putiphar**. — Borelli Vranska Zoe (*1889) slikarica dalmatin. folklor, prikaza nar. običaja, legrenđa, «
Bore •lojeva vapnenca i pješčenjaka Šarenih Paaova na Darmitorn
Borna • bikom i! EapaUn pred cavrinim udarcem
I knez, prešao s plemstvom na kršćanstvo; proglašen svetim; 2) B. III. (*1894) sin Ferdinanda Sachsen-Ko-burškog i Marije Lujze Bourbon-Parma, car bugar. od okt. 1918; vjenčan s Joanom, kćeri tal. kralja Viktora Emanuela III. (Slika t Bugarska).
Boris Godnnov Fjodo-rovič (1552-1605) bojar tatar, roda, vladao za slabog cara Fjodora I., oslobodio, osnovavši patrijaršiju, rusku crkvu od Carigrada, I učinio seljake 1597 kmetovima, uklonio 1591 careva polubrata Dmitri-ja (time prestaje dinast. Rjurikovaca) i sam sjeo na prijesto. Umro za vr. grad. rata, nastalog zbog prirod, nedaća i ustanka lažnog Dmitrlja. život B. G. obradili Puškin u drami, a Musorgski u operi. — Borja (Vrb. b.) 1107 m, planina izm. Usore i Vrbanje. — Borko Božidar (*1896) sloven. publicist i esejist. Sarađuje u sloven., hrv. srp. i ćeš. revijama. — Borković Martin (1597-1687) biskup zagreb. i osnivač zgb. orfanotrofija s kapelom sv. Martina. — Bornajska bolest zaraz. upala mozga, moždan, opna i hrptenič. moždine kod konja. Vel. postotak konja ugiba. Teško se liječi. — Borna kiselina t Bor. — Borna kola (tank, nazv. po engl. konstrukteru, pukovniku Tanku) oklopna motor, kola, naoružana mitraljezima ili topovima, s beskrajnim platnom mjesto točkova; kreće se van puteva po nagibu do 450; laka b. k. do 10 tona, srednja do 30 t., teška do 100 t.; brzina kretanja 5-40 km na sat.
Borna mast vazelin s bor. kiselinom, kod kož. bolesti, opeklina itd. — Borne Luđwig (L8b Ba-ruch, 1786-1837) začetnik njem. žurnalizma, protivnik njem. dinastičke politike. „Briefe aus Pa-ris“. f Mlada Njemačka. — Borneo Sunda-otok, (48 500 km2, 2,5 mil. st.; sjev. je brit., ist. i fug holand. Guste šume,
.rop. klima. Šećerna trska, luhan, manilska konoplja.
Sornholm dan. otok, juž.
>d švedske, 45 000 st.; morska kupališta. — Borniran ipo franc.) ograničen, priglup. — Bornu brit. kraj u ired. Sudanu, stepa, 250 000 cm2, 5 mil. stan.; gl. mj.
Ćuka. — Borobudur najveći i najsjajniji hram budđhi-cma uopće; na otoku Javi z 8. vij. — Borodin Alek-;andr Porfirijevič (1834-87)
.•us. kompozitor, član grupe
t „Petorice"; lični karakte- Aiokaandr P. Borodin
153
Boro’dino — Bosna
154
ristlčni izražaj na osnovu rus. nar. muz.; naj-znatnije djelo danas svuda izvođena opora „Knez Igor", 3 simfonije, komor. i orhostr. muz. („Skica iz srednjoazijske stepe") 1 značajne popijevke sa nm. stilskim elementima kasnijeg impresloni-zma. — Borodino selo blizu Moskve, Napoleonova pobjeda 1812. —■ Borojević Svetozar pl. (1856-1920) Ličanin, austro-ug. vojskovođa na Karpatima (1914-15) i na tal. fronti (1915-18). lloromejtiki Karlo (Carlo conte Borromeo, 1538-1584) sv. (dan 4 XI) nadbiskup u Milanu, zaslužan za provedbu dekreta Trident. koncila i sastav Rim. katehizma, veliki dobročinitelj siromaha, osnivač žen. reda boromejkl. — Borovica t Smreka. — Borović Rade, srp. sred. vjek. arhitekt, poznat po natpisu iz Ljubostinje (1402-06); identičan sa Radom-neimarom u nar. pjesmi. Borovikovskl Vladimir (1757-1826) rus. portretist, preteča rus. romantike (portreti grof inja Kurakin i rus. vladara). — Borov Ijo (njem. Ferlach) mjesto u austr. Koruškoj; puškarski zanat i željez. industrija. — Borovnica 305 m, željezn. stanica na pruzi Ljublj.-Trst, poznata zbog vijadukta 470 m duga i 40 m visoka; nedaleko klanac Pekel sa 5 vel. slapova Ljubljanice; tvora, pokućstva. Borovo (Sav. b.) 1931 god. 2066 st., mjesto na| Dunavu kod Vukovara, tvornice ■ cipela i gumenih proizv.; aerodrom. — Borov prelac (Dendro-limus pini) noćni leptir iz porod.
Lasiocampidae; gusjenice vrlo škodljive, uzrokuju posvemašnje goleti borovih Šuma. — Borovski Aleksandr Kirilovifi (*1889) istaknuti rus. pijanist, odličan interpret. — Borovvski Wl. (*1885) polj. slikar, nastoji spojiti klasicistička nastojanja s elegantnim bukolizmom. — Borromaus (Borromeo) t Boromejski. B. encycli-ca: enc. pape Pija X. 1910, u kojoj osuđuje modernističke zablude. — Borromejski otoci u Lago Maggiore (gor. Italija).
Isola Bella, otok s palačom.
Borrominl Francesco (1599-1667) tal. (rim.) graditelj baroka; pod vodstvom Berninijevim radio na Petrovoj crkvi; izgradio prenatrpan, nastran slog. — Borsig Johann F. (1804-54) osnivač čuvene njem. industr. strojeva, talionica i dr. (lokomotive).
Borski rudnik (Morav. b.) najveći rudnik bakra u Jsl., kod Zaje-čara. Ima svoju školu, bolnicu, bratin. blagajnu. Bakar se vadi iz pirita (6% bakra i nešto zlata); prije rata godiš, produkcija 7000 tona crnog bakra. — Boršč rus. narodno jelo, kisela čorba od raznog povrća 1 komadića mesa.
Borštnik 1) Ignjat (1859-1919) realist, glumac i redatelj, rodom Slovenac, 1894-1918 značajni rad na zagreb. kazalištu; 2 )njegova supruga Zoflja B.-Zvonarjeva (*1868) jedna od najmarkantnijih sloven. glumica starije generacije. — Bortnjanski Dimitrij Stefanovič (1751-1825) rus. crkv. kompozitor, carski kapelnik u Petrogradu, reformirao dvorski pjev. hor, napisao preko 160 liturglj. popjevaka; ove još danas čine važni sastavni dio rus. liturg. muzike. — Borussia Pruska; Borussi: Prusi. — Borut vojvoda karantanskih (koruških) Slovenaca u 8. vij.; priznavao suverenitet franač. kraljeva. — BorysIaw vel. polj. selo u Galiciji, 85 761 st.; petrolej.
Bosanac Stjepan (*1870) priredio Matičino izdanje „Hrv. nar. pjesama", „čitanku iz knjiž. starina" i preveo „Stope Kristove". Mn. filol. i pedagog. članci rasijani po raz. časopisima. S Nazorom sastavio čitanke za osnov. škole. Bosanska Bubica (Vrb. b.) 1931 god. 4175 st., sresko mjesto na des. obali Une; s druge strane Dubica (hrv.). B. Gradiška (Vrb. b.) (Ber-bir) grad na Savi, 1931 god. 4765 st., sresko na-čelstvo, s druge strane Save Stara Gradiška. Bosanska katoi. biskupija postojala u B. već u 6. vij. sa sjedištem kod današ. Zenice. Propala za provala Avara i Slavena, ali je jamačno u 10. Hl 11. vij. obnovljena. Ispred premoći patarena (bogumila) u zemlji bos. se biskup sklonio u
Đakovo (u tadašnjoj vukovarskoj županiji), gdje ga nalazimo 1252. U Đakovu sagrađena u 2. pol. 18. vij. katedrala sv. Petra i biskup, dvor, no u Bosni napuštena sva pastva, koja je prešla u 16. vij. u ruke franjevaca. U 14. ili 15. vij, bos. je biskup ug. velikaš, koji nema više, osim imena, nikakve druge veze s Bosnom. Bos. biskupija je potpuno propala posl. bitke kod Mohača (1526), a obnovljena u Đakovu posl. izgona Turaka iz Slavonije na poč. 18. vij. Sada je dobila ime bo-sansko-đakovačke, a kad je 1773 ukinuta srljem. biskupija 1 njen teritorij sjedinjen s bos.-đak., biskupija dobila ime bosansko-đakovačka i srijemska. Biskupi obnovljene bos.-đak. biskupije bili su: Juraj Patačić od Zajezde (1703-16), Petar Bakić (1716-49), Franjo Thauzy (1749-51), Josip čolnić (1751-73), Mato Krtica (1774-1805), Ante Mandlć (1806-15), Emerik Raffay (1816-30), Pavle Sućlć (1830-34), Josip Kuković (1834-49), Josip Juraj Strossmayer (1849-1905), Ivan Krapac <1910-16) i Ante Akšamović (od 1920).
Bosanska Krajina oblast u Bosni, zauzima cijelu sjev. zap. Bosnu, naziva se još i „Turska Hrvat-iska". Pod Turcima je činila zaseban sandžak (bihaćki). B. Krupa (Vrb. b.) 1931 god. 3311 st., |sresko mjesto na Uni; industr. drva. B. Rača (Drin. b.) mjesto na desnoj obali Save, spojeno industr. željezn. preko Bijeljine s rudnikom ugljena u Ugljeviku, mostom preko Save s Račom u Srijemu.
,.Bosanska vila" lit. časopis, izlazio u Sarajevu, pod uredništvom Nikole Kašikovića, od 1886. Prestao početkom Svjetskog rata. — Bosanski Brod (Vrb. b.) mjesto na Savi, nasuprot Slavon. Brodu, važno željezn. raskršće sa željezn. stanicom u maurskom stilu; 1931 god. 4439 st.; vel. rafinerija nafte, industr. pekmeza. — B. konj konjik, bušak (Equus gmelini Ant.) mali, kasnozreli orijental. tovarni soj balkan. k. tarpan tipa. t Konjogojstvo. — B. Novi (Vrb. b.) 1931 god. 4024 st., sresko mjesto na Uni, trgov. škola, željezn. raskršće. — B. Petrovac (Vrb. b.) 1931 god. 3102 st., mjesto pod Grmeč-Planinom, na nekadanjoj cesti iz Panonije na more. U Sred. vij. zvao se Pset, još od 10. vij. hrv. županija. U 16. vij. pada pod tur. vlast. Turci zvali P. Novasil (Hadži Halfa u 17. v.). B. Samac (Drin. b.) 1931 god. 2291 st., mjesto na utoku Bosne u Savu; osnovali ga muslimani iz Srbije 1863; izvoz šljiva. — Bosaža f Bosirati. — Bosch 1) Hleronymus (1462-1516) nlzozem. slikar; pučke i demonsko-gro-teskne slike s mn. humora. 2) Karl (*1874) njem. hemik, industrijalizirao Haberov postupak dobivanja dušika iz uzduha za proizvodnju amonijaka. Bosco Don Giovanni (1815-88) sv. (dan 311) svećenik u Turinu, osnivač salezijanaca, koji se brinu oko odgoja zapuštene muš. mladeži. — Bosendorfer 1) čuvena bečka tvornica klavira znatnog kvaliteta, osn. 1828 Ignac B., radi i danas. 2) Josip (*1877) hrv. historik Slavonije 17. i 18. vij. — Bosiljak (Ocimum basllica) mnogo kultivir. mirisava biljka iz porod, usnača. Domov. Prednja Ind. — Bosiljevac šandor (1869-1918) hrv. kompozitor, horovođa i orguljaš; sa-birao nar. popijevke („Album bosan.-herceg, pjesama") ; kompozicije za tambure, mise i dr. crkv. popijevke. — Bosiljgrad (Vard. b.) 1931 g. 1179 st., mjesto uz bugar. granicu. Ovdje se vodila borba s Bugarima 1913. Pripao Srbiji po mirovnom ugovoru u Neullly-u (1919).
Bosirati (po franc.) pripremati kamen za izradbu konać. modela; sirova izradba kamena, f Rustika. Bosket (po franc.) prirodni ili umjet, nasad raznovrsnog drveća i grmlja u grupama.
Bosna (Drin. b.) 1) 275 km duga rijeka, izvire ispod Igman-Planine (mrijestilište za pastrve); desni pritoci: željeznica, Miljacka, Krivaja,
Spreča, lijevi: Fojnica, Lašva i Usora; jednim dijelom teče kroz Vrb. b., utječe u Savu kod Bos. Samca. — 2) Kraj u Jsl. Razvitak geograf, pojma: Bosna Je u 10. vij. bila porječje gornje
Bos. Brodi Portal željezničke stanico
55
[>o»na
Bošk
ovic
156
Hutl« Ju«ip ISii-,knvui
rijokfi Bočine od i stvora do Vrn/iđuka I od Travnika do Drine oko Vlšegrađa. Vjekovima so uz maticu okupilo više raži. krajeva, na koje je onda I prenese* no ime B. Ti su krajevi; a) Soli, kraj izm. Save, Drine I gor. Spreće (Tuzla. Bijeljina, Zvornik). I>) Usora a obiju obala donje I sred. Bosne I njene desne pritoke Ukrine (Gra-dačac, Do boj, TeAanJ). | Soli l Usora bile su najprije dio Panou. Hrvatske (u 9. viJ.), u sred. 10. vlj. Srbije, a u 12 vij. banovine B. (Borić ban), c) Donji Kraj! oko gor. Vrbasa, gor. Sane, Vrbanje i Plive (Kotorvaroi, Kljuć, Jajce), do sred. 12. vij, dio Hrv., za bana Kutina (1180) dio B. d) Zapadne strane, tri ] •tarohrv. župo: Glamoć, Livno i Duvno; dio B. postale su sred« 14. vij, e) Humska zemlja od vrelikta Neretve do Jaaran. Mora (Konjic, Mostar, Nevealnje. Ston s Pelješcom), najprije nezavisna kneftevtna (Mihajlo, 925), od druge pol. 10.-14. vij. uz kratkotrajne prekide — dio Srbije (Duklle ili Haike), od sred. 14. vij. dio B. Oko 1450 Humska se zemlja za vel. vojvode Stjepana Vukktća Kosaće, pripojivši sebi joi I neke dr. susjedne krajeve (ispod Durmitora Podgorje i Trebtuje), prozove Hercegovinom, a StJ. V. Ko-sača hercegom od sv. Save; £) Podrinje (čaj-niće. Foča, PljevIJa), prvotno dio Srbije, ušlo u B, sa Stj. Tvrtka (o. 1875). Preostali krajevi na sjev. sap. (Bihać, Petrovac, Krupa) pridošli u 2. pol. 16. vlj., kad su ih Turci preoteli Hrvatskoj. U paftal. B. računala se u 16. i 17. vlj. čitava stara hrv. zemlja, osvojena od Turaka, na zap.: Knin, Sinj, Skradin, Lika, na ist.: Čazma, Virovitica i čitava Slavonija sa zap. dijelom Srijema. To je bio najširi geograf, pojam Bosne (u 17. vij.). Kad su Turci istjerani iz* Slavonije, južne Hrv. i D&lm., B. je u 18. vij. dobila one granice, koje je imala do 1918. — Historija: B. se prvi puta javlja o. 950 kao dio Srbije u porječju gor. Bosne, a svi ostali kasn. krajevi B. na zap. hrv., na ist. srp. 971-1089 B. je dio drž. hrv., 1089-1102 dio srp. zetske drž.. o. 1102 postaje nezavis. i pridružuje se o. 1120 od svoje volje Ugar. (kao Hrv. 1102). Poslije kratkotrajne vizant. vlasti (o. 1167-80), B. izlazi kao banovina s banom Kutinom (1180-1204) pod vrhovnom vlasti ug.-hrv. kralja. I nasljednici njegovi, Matej Ninoslav 11233-50), Prijezda I. (1233-55)), Prijezda II. (1267-90). Stjepan Kotroman (1290-1314), Stjepan Ko-tromantć (1314-53) i Stjepan Tvrtko (1353-77) bili vazali ug. hrv. kralja. Ban Stjepan Tvrtko okruni se 1377 za kralja „Srbljem 1 Bosni" i učini od B. privremenu nezavisnu kraljevinu; raširio vlast svoju na svu zemlju do Drine i Vrbasa, od izvora Neretve do Jadran. Mora. 1390 stekao i čitavu južnu Hrv. i Dalmaciju (osim Zadra) i uzeo naslov „kralja Hrvatske i Dalmacije". Za njegovih slabih i nestalnih nasljednika moć je bos. kraljevine sve više padala, što je dalo Mađarima prilike, da opet vrate vrhovnu vlast svoju u B., a u prvoj polov. 15. vij. Turcima, da su sve više utjecali na B. Ovi su bos. kraljevi bili: Stjepan Dabiša (1391-95, brat Tvrtkov), Jelena Gruba <1395-98, žena Dabišina), Stj. Ostoja (1398-1404 prvi puta), Stj. Tvrtko II. (1404-08 prvi puta, sin Tvrtka I.), Stj. Ostoja (1408-18 drugi puta), Stj. Ostojić (1419-21), Stj. Tvrtko II. (1421-43 drugi puta). Stj. Toma (1444-61) i Stj. Tomaševlć (1461-1463). 1463 osvojio je kraljevinu B. sultan Mehmed II. Fatih. a Stj. Tomašević bi pogubljen kod Jajca. Papa Pio II. (Piccolomini) poslao je krunu Stj. Tomaševiću, koju je sultan 1463 zaplijenio. Kasnije je sultan Anmeđ I. ovu krunu 1604 darovao mađ. velikašu Stj. Bocskaju, kad se digao protiv kralja Ruđolfa Habsburgovca. Ova se kruna danas čuva u bečkoj držav. (nekoć carskoj) riznici. B. bila najprije pod rumelijskim begler-be gatom. pašaluk od 1580, najprije sa sjedištem u Ban joj Luci, onda u Travniku. Reforme sultana Mahmuda II. izazvale su u B. bune kod musliman, plemstva. Od ovih je najznačajnija buna Husein kapetana Gradašćevića 1831-32. koja Je posl. prvog uspjeha svladana, a Huseln kap.
j morao poći na zaioćenje u Carigrad, gdie 1a i umro 1833, Posljednji otpor muslim. u B. svladao I Omer pašu Latas 1860-51* Kad su posl. musliman buna buknuli ustanci krič. raje, podupirani u B. od kneževine Srbije, a u Herceg, od kneževine Crne Gore, našla Je Austrija priliku, da deblje od Rusije privolu, da zauzme B, i H. kao nagradu za njenu neutralnost u Rus.-tur. ratu j (1877-78). Budući da je San Stefanakl mir B. i 1 H. učinio autonomnom provincijom, uložila je I Austro-Ug. protest, našto je Berlinska konferen*
[ čija (1878) Austro-Ug. dala mandat, da okupira B. i H. u svrhu, da primiri ove pobunjene zemlje. Turska pristala na taj mandat samo uz us lov, da bude privremen i da se sultan i dalje smatra pravnim suverenom u B. i H. Austro-Ug. pogazila taj ugovor aneksijom (1908). Da spriječi Atet. utjecaj tuđin, vlasti u crkvi i školi, narod u B. i II. pokrenuo borbu za crkv.-5kol. samoupravu (1896, 1897 i 1901 memorandumi caru). Iz ove vjemko-prosvjetne borbe razvio se i pokret za polit, autonomiju B. i H. Aneksija je najposlije urodila Sarajevskim atentatom (28 VI 1914) i Svjet. ratom. Od kraja 1918 B. i H. postale dio Jugoslavije.
Bosonogi redovnici i redovnice, hodaju bosi ili nose samo sandale, na pr. augusti ncL karmeli-ćani, franjevci itd. — Bosnlć Lovro (*1886) veterinarski naučni radnik; zaveo liječenje Šuge plinovima. — Bospor morski tjesnac izm. Crnog i Mramornog Mora, 28,6 km; 1920 internacionali-ziran. — Bossage t Bosirati. — Bossuet Jacques Bćnigne (1627-1704) franc. biskup, propovjednik na dvoru Louisa XIV. čelik-znaćaj, ali netrpeljiv. Hlstor. i teol. djela, f Fćnelon. — Bostan (tur.) 1) skupno ime za dinje i lubenice; 2) vrt, naroč. za dinje 1 lubenice. — Boston gt. gr. Maa-sachusettsa (USA), 795 000 st.; znatna luka 1 tržište; industr., ribarstvo; najstariji USA univerzitet. — Boston (zapr. waltz b.) polagani, lir, amer, valcer bez ritmič. zamaha bečkog v., poznat od 1850, u modi od 1918. — Bosnt (Sav. b.) 187 km duga nizin. rijeka, izvire na ist. Brodu, teče kroz Vinkovce, utječe u Savu kod mjesta Bosuta u Srijemu (Dunav. b.). — BoŠ t Boche. Bošava (Vard. b.) 1) desna pritoka Vardara: 37 km duga; 2) manastir na istoimenoj rijeci, pred Demir-Kapijom. — Bošča (tur.) 1) platn. kecelja išarana vun. ili pam. pređom; 2) rubac s vezenim ili prišitim ukrasom za glavu udatih u Bos. (slič. i u dalm. Zagori), i Peča.
Bošković 1) Đurđe (*1904) arhitekt-arheolog. Kao kustos Ist. umj. muzeja u Bgdu radi na ispitivanju i restaurac. srp. sred. vjek. spomenika. Naučno obnovio crkvu manastira Kalenića (1929-31) i Pećsku patrijarš. (1931-33). 2) Ruđer Josip (* 1711 u Dubrovniku, f 1787 u Milanu) matematik, fizik, astronom, geodet, filozof; isusovac; djelovao u Rimu, Paviji (prof. matem.), Milanu (prof. matem., ravnatelj zvjezdarne Brera), Parizu (nakon ukinuća isus. reda direktor franc. pomorske optike). Putovanja po Evr. sa boravcima u Beču, Londonu, Varšavi, Carigradu. 1750-53 izvršio premjer merid. luka Rim-Rimini za proučavanje oblika zemlje i rektifikaciju karte papinske države. Svojom atomistikom i teorijom fizike (Phi-losophiae naturalis theoria, Beč 1758, drž. jsl. izdanje 1922) postao preteča najnovijeg razvoja teor. fizike; B.-ev atom nematerijalan, dinamički, centar sile, koja je prema udaljenosti odbojna ili privlačna. Zvjezd. Breri u Milanu dao uređaj i genijalan program rada; njegova metoda određivanja pogrešaka astronom, instrumenata kom-binovanjem astronom, opažanja umjesto mehan. operacija postala trajnom tekovinom prakt. astronomije; B.-ev plan pokusa za ispitivanje prirode svjetlosti sa durbinom punjenim vodom ostvaren tek 1871 (Airy, Greenwich); geodezija mu zahvaljuje ideju rač. izravnavanja. Brojne astronom, i optičke radove izdao B. u 5 sv. U matematici ističe se njegov rad u sfemoj trigonometriji i konusnim presjekama. Kao filozof prirode ato-mist, pluralist; relativističko shvaćanje gibanja. Radi svestr. obrazovanosti prizvan u raznim ak-tuelnim pitanjima (stabilnost kupole Petrove crkve, pontinske močvare, diplomatske misije i dr.). Didaktična pjesma ,,De solis et lunae de-feetibus". Po univerzalnosti i originalnosti jedna od najslavnijih ličnosti u znanosti 18. vij. U I Jsl. o B.-u pisali: Rački, Fr. Marković, Dvofak,
Gelcich, Torbar, Majcen, Petronljević, Stojanović » dr., a narod. V. Varićak. 8) Stevan (*1868) geodetski general, dir, vojno-geograf. instituta Bgd; premjer i kartografija Jsl. 4) Stojan (1833-1908) srp. politik i historik. Dva puta ministar prosvj., osnovao „Glavni prosvjetni savez" i uveo polaganje srednjeAkol. profesor, drž. ispita. Glavni mu se rad kretao oko polit., lit. i oko opće povijesti.
Boftkovići dubrovački rod, u samoj jednoj generaciji imao je 4 književnika: Bare (1700-70) isusovac, pjevao lat. 1 tnl. pjesme, Petar B. (1705-27) prevodilac Ovidljevih herolda, tragedije .,Cld“ (P. Cornellle), Ruđer (1711-88) isusovac, filozof, matematik i prirodoslovac, i napokon njihova sestra Anica (1714-1804) pjesnikinja „Razgovora pastirskoga vrhu porođenja Gospodinova" (1768) i pobožnih 1 prigodnih pjesama. — Botnjakovlć Ljubomir (*1896) srp. kompozitor i vojni kapelnik. Muzika za „Pokonđirenu tikvu", obrade nar. melodija iz juž. Srb. (za hor, klavir), potpuriji. Botanički vrt nasad raznovrs. bilja i drvlja radi unapređivanja nauke o bilju. — Botanika (od grč. botane = trava) nauka o bilju. Dijeli se u morfologiju (anatomija i organografija), biologiju (fiziologija i ekologija), sistematiku s filogeni-jom, fitogeografiju, fitosociologiju, genetiku i paleobotaniku. — Botev Hristo (1847-76) bug. revoluc. publicist, pjesnik, pao u borbi protiv Turaka. — Botha Louis (1862-1919) burski vojskovođa u ratu 1899-1901, priključio se kasnije Engl. Prvi pretsj. južnoafričke vlade, za Svjet. rata osvojio 1915 Njem. jugozap. Afriku. Bothwell James Hepburn Earl of (1536-78) član Skot. tajnog vijeća; 1567 dao ubiti drugog muža Marije Stuart, Darnley-a, i vjenčao se s njom. Botić Luka (1830-63) ep. pjesnik i pripovjedač, u stilu nar. pjesme 1 s tendencijom vjer. smirenja između kršć. i muhamed. dijela našeg naroda („Pobratimstvo", „Bijedna Mare", „Petar Bačić", „Dilber Hasan"). — Botner f Kar. — Botnlčki Zaljev najsjev. dio Baltič. Mora. — Botokudi indijan. pleme grupe žćs u ist. Brazilu (ime po nakitu u obliku čepa bureta, portug. = botoque). — Bottelier (franc.) računar. podoficir, koji izdaje hranu. — Bottger Johann Friedrich (1685-1719) alhemik, Izumio crv. Bdttgerovu majoliku; učestvovao pri pronalasku „meissenskog porculana". — Botticelli Sandro (1445-1510) glav. zastupnik tal. renesanse. Bolećiv, nježan sanjar („Proljeće" i dr.; tri freske u sikstinskoj kapeli, ilustracije Dantea); djelovao na neke novije slikarske struje, f Prerafaeliti. t Tabela: Renesansa II. — Bdttinger H. (*1880) čsl. slikar i grafik (karikature). — Botto Jan (1829-81) slovač. nar. pjesnik, majstor balade („Smrt Janošikova"). Botnlizam allantlasis, otrovanje od pokvarenih kobasica, katkada i od konzervir. variva; u 40% smrtan; inače teške povrede (sljepoća, uzetost). Boucher Frangois (1703-70) jedan od najznatnijih franc. slikara rokoko-a; lagana invencija, vedre boje; „Dijana posl. kupelji", „Leda", „Triumf Venerin". — Bouclć-sag od vunene pređe, baršunast, krut, čvrst. — Boudoir (fr. od bouđer= duriti se) budoar, kut za durenje, salon za damu. Bouć Ami (1794-1881) austr. geolog i etnograf. Boug&inville Salomonski otok u Juž. Moru, 8800 km2, 40 000 st. — Bougie (franc.) 1) svijeća; 2) mekana, polutvrđa ili kruta cijev iz kaučuka za proširenje suženih vodova u tijelu, naroč. mokraćnog iza kapavca ili za uštrcavanje lijekova. Bouillon nekad vojvodstvo u Ardennima, posjed f Gođefroiđa Bouillonskoga. — Bouillon (franc.) juha od mesa, čorba.
Boulanger Georges (1837-91) franc. general i ratni minist. 1886-87, htio je, tvrdi se, da kao diktator izvojšti pobjedu nad Njemačkom. — Boule Charles Andrć (1642-1732) franc. majstor umjetničkog pokućstva (ure). Dragocjene intarzije. — Boulette (franc.) valjušak od mesa. — Boulevard (franc. od njem. Bollwerk) naziv širokih ulica u Parizu na mjestu prijašnjih utvrda; od toga: bulvar: elegantna široka velegrad, ulica. Boulogne-Billancourt gr. u sjev. Franc. (predgrađe Pariza), 86 234 st.; u blizini čuveni park Bois de Boulogne. B.-sur-Mer luka u sjev. Franc. na Kanalu la Manche; 52 840 st.; prijelaz u Engl. (u Folkestone i Dower). — Bouquet (franc.) kita cvijeća; miris vina („cvijet" v.). — Bourbaki Charles (1816-97) zapovjed. franc. ist.
F. Boncher i Akt
vojske 1871. — Bourbon mjesto u Franc. (dep. Allier), sumpor, rim. kupatilo (Aquae Borvonis), zamak burbon. kuće, koja potječe od Roberta, šestog sina Louis-a IX. Iz nje su connćtable Karlo Bourbon (1490-1527) i Henrik IV. Kuća B. vladala Francuskom 1589-1792 i 1814-48, fipanijom 1714-1833, u ženskoj lozi 1833-1932; u Parmi i u Napulju do 1860 i 1861.
Bourbonnais kraj u sred. Franc. bogat ljekovitim vrelima, djelomično vrlo plodan; 1327-1523 vojvodina Bourbon. — Bourdelle Emile (*1861) franc. kipar i slikar, impresionist; statue, biste i keramički radovi. — Bourdon (franc.) 1) na orguljama: reski registar u basu; 2) otegnuta kvinta u basu gajda (po Kuhaču „berde"); 3) na lutnji: skupina krupnih žica pokraj hvataljke.
Boturgeois Lćon (1851-1921) franc. državnik, ministar, pretsj. senata; 1920 Nobelova nagrada za mir. — Bourgeoisie (franc.) u doba Franc. revolucije i u prvoj pol. 19. vij. građanstvo; stalež u suprotnosti prema plemstvu, zastupnik slobodoumnih misli (treći stalež); kasnije u suprotnosti prema radništvu, nosilac kapitalizma. Bur-žuj: građanin, pripadnik kapitalist, staleža. — Bourges stari gr. u sred. Franc., 44 250 st.; got. katedrala; trg. žitom, industr. metala, tkanina. Bonrget Paul (*1852) franc. romanopisac-psiholog i kritik. Pretstavnik konzerv. građanstva (katolicizam); ,,Le disciple", „Lazarine". — Bourgogne (franc.) f Burgundija. — Bonrgoin Jean (*1897) franc. književnik, jedan od najvećih prijatelja jsl. naroda; izdao knjigu „La Tougoslavie". — Bourrće gavoti srodan starofranc. ples živa karaktera, u parnoj mjeri; sastavni dio suite. — Bonrtanger Moor vel. močvara na obje strane holand.-njem. granice, 3000 km2. — Bouteille (franc.) butilja, boca. — Boutlque (franc.) dućančić, krčma. — Bontons (franc.) naušnice u obi. puceta, puceta od briljanta. — Bouts Dirk (1420-75) staronizozem. slikar; oltarne slike. Bouvet otok u juž. Atlant. Oceanu, 540 26’ juž. širine, od 1927 norveški; lov na kitove.
Bovec (tal. Plezzo) grad na gornj. Soči; Bov-čanska kluža, na cesti Predilskoj od Tolmina u Rabelj. 1931 god. 4400 st. (3800 Slovenaca). — Bovet Pierre (*1878) švajc. pedagog; „La Psycho-analyse et 1’ ćducation" i mn. psihol. i pedag. studije. — Bowle (engl.) zemlj. posuda; piće od vina, šećera i voća. — Boy (engl.) mladić, dječak, momče; livrirani mladi sluga. Boy-scout t Skaut. 01d-boy=stari momak.
Boycott t Bojkot. — Boy-Ed Ida (1852-1928) njem. spisateljica. Novele; biograf, studije o znamen, ženama. — Boyer Paul (*1864) franc. slavist (ru-sicist). — Boyle Robert (1627-91) engl. fizik. Otkrio Boyle-Mariotte-ov zakon: kod stalne temperature je produkt voluma i pritiska plina stalan. — Boylesve Renć (*1867) franc. romanopisac, povezuje realist, prikazivanje s poezijom („La becquće", ,,Le meilleur ami", „Miris Bororaejskih otoka"). — Boza (tur.) bezalkoholno piće, načinjeno od kukur. brašna i vode; bozadžija: prodavalac boze. — Bozdčch Emanuel (1841-99) češ. kazal. radnik, novelist Tragedija „Baron Goertz", komedije „Iz vremena kotiljona", „Ispit državni-
>KK
/Ul
2
JssSsžš, fgjs3g
TJ&
Hm#(i
'fftl
><m*ni m'ji vii|
< finim***> mi ttt« u luft Ti
fr
HRjfM i •«)
- » lp
T ii JF rjBHpb*"ga iU«* (Ki .KilOuiii iMfMl
m ■»#* mm Im* EaUbisM" ■_lktđ«klb ■lasstv#-( „MvIm Ntlitl M> .li <žNmW— I«w|ii>m K| umili, plfte hrv | tat M nu Iuuhobu »Vnitm b»| ..Biografija M M«rBlM^*, «. »tpv* itMMjl II XII (U Ml crkvi 7 Ili omiljeli motiv •Ukiiatvii utr obitt], um* 4m odi tv. toranj« AaiAkog M |*4. 18, VIJ., d« m nre* muk BtiMim | jaslice; M Njom. u 17. trlji. pot«kw oblAiJ pOBUvlJuJa MM. dntt 1 dij*lkwlB božičnih darova. — itotfć Klsment (1*41 99) hftr. publicist, Kinv-ni urednik ..Objw.ua"' i*an 99. «*- MMm i|ra u Br«d viJ, aa lat.. kasnija m nar Jaslctma. obrađuju drama!« ski porođMjt lauaovo, kla-ajaaj« matira I av. Tri kralja, fntdovo. blki u B#tpat. Be/ildaravt« Nikola, najjači pratstavnlk domaća uol« ali kam u Dubrovniku, po* mat ranija kao Nloolaua Ragusinua (apom. aa u do* komantlma od 1470-1617): u sačuvanim allkama kod do* minlkanara i u Ooacrl na tllgd 1MB) l M priručnika, aa kamadlja’ rommMtM « H klada, f Nika, MMatll j INainHe) FrM Bplićanin ti. |wl ii flj ) lirv, pravna Patcar* rba dl f*i rarttii* Ikiiil blagdan Kri tt? | kri Strm GS u li >W|L ' da mu kaaovah M tffrm U vit aa nP«««ra Mu« <*tkfl Nrs4 Mrakaat u (i 'f j tttttt kal Mi i priW 'šega# *lanra osniva* kulHaJji I li " ariMT)’rWIJ'rt tt rt hmr lili , ,i Ltuf i,,1 »7 Hl at , najvaćl ImH m hmIihu aaaranfo'M zgrada Maje) ilrS^Vll^LV***' vri* Hv. VI-HVVB \ jfe SrarsJBsi r’"'
- »rl l«mp*r fta T
g> m Dubuna u Dubrovni Su B. originalno prerađuje utjecaja mlat. majstora vtvartnlja 1 Crivellija. — Beilkovlaa (Ha aaulfoiium) drvo aa almaal. bodljikavim listovi-ma. Cvjetovi bijeli, plodovi crveni. — Božlaov AMka, najpoznatiji bugmr. karika-turist, — Boi jekovi na uzorno dobro Savske banovine. Nekada samostan boijaka (templara). — Bolja Žabica t labe kreketuia. — Bolje ovliee (Ooecinellldae) porod. _. JHVišusmić, HnMiMfioMji i *?*4nfa Znatnija mj##ts dupMaT But i van, Pktmmim, Haj, Mlina | J prvi put Javna u drugoj pol 4. vij- pr Mir kan ari. aa. mimM BrattMi riče tM od f- vij, pr. Kr, do i, pd Kr„ i«t pd u prvo) pt| vlsaol. di.
BuiUjrt.il i Triptih • crkvi m 1)mI(mi (Dubrovnik) kukaca tvrdo krila- ca, po luk u glada tijela, crv. i crno punkt Irana po-krilia; žive o lisnim užencima. Najobič. vrata: božja ovčica (bubamara, Cooclnella aeptem- punctata). — Bolji mir (lat. Treuga Del, a ovo ____________________od gotskog triggws=vjernost) u Sred. vij, zabrana ratovanja i upotrebe oružja radi tvoraog obračunavanja llč. nesuglasica od srijede navečer do ponedjeljka ujutro, uvedena od katol. crkve (opat Od lio u Cluny-u) najprije u Franc. 0038), zatim u Njem., Engl., Apan. I Ital., da se obuzda ratoborni duh. — B. prijatelji vjer, struja katol. svećenika i laika u pokrajini gor. I donje Rajne u 14. vij.; te* žila za kržć. savršenstvom i mističkim sdruženjem s Bogom. B. sud 1 Ordalia, Boljom milolčo f Del grada Hotović Urlgorlje w*«Mss» btrija «tNm ('1880) pripovjedač. Motivi (hehemers) • Uni, b It/tk* Iz lul. Srbije, (..PripOVet* (prirodu niiitM) ke" i „Uzgredni zapisi". li, Di HHH Hrvatisu 8 ramIII) u 4r*t miti piti. 7, trti, U f, i tij. rij. Ti s neretljanski, u 11 i 13, vll, hi’v.j zatim ad fflii do 19M mletački, Od UM /).<, 143b opet hrv., naipalij« ad i430 do 1787 mletački, I7V7 Ikon austr , lPMi-14 fraaa, 1114-1811 Burnir <t*\ lfll bS Jal. (Izuzev kratito vrij. tai okupacija 191i-3b>. - Brat lj iskvaren naziv (od ta) t viola da hraeeiit ručna viola) za violu; 3) 1 Tambur« Brala# prsta propisi, koji m odnosa na brak u vaftsl država uređeno drž, zakool« ma; u nekima (i Jsl.) postoji uz drž. b. p. 1 one priznatih vjeroispovijesti ti Jal, većinom crkveni brak (I Građanski brak). O valjanosti 1 o razvodu braka, ta o rastavi od stola t postelje suda katolicima I prava-slavnima duhovni, muslimanima žari jatak 1, a ostalim vieroMpov, građanski sudovi ; potonii svima u Blov,, Dalm. 1 vojv. t ženidba — Braća Hrv. Zmaja osnov. 1906 na temelju tradicije đružtva Zmajeva kralja Slgtsmunda (1409). Bvrha: održavanje spomena na narodnu proilost, podupiranje humanlUr. I proavjet. družtava. Osuo vaii Grad. knjižnicu rad. muzej u Zagrebu (1907), Družtvo za apaaavanje u Zgbu (1909). nalili 1 ekshumirali zametnute kosti Zrlnakog I Frankapana u Wiener Neuatadtu (1907) i dopremili u Zgb. (1919): 1928 uredili u gradu Oziju Zri neko-Frankopanskl muzej i druge zbirke; za uzdržava HMBHHpHUt ■■■■■■■ nje grada I muzela uredili ljetovališta. B. H. Z. I podupiru Izobrazbu dom. umjetnika, priređuju predavanja, dižu spomen-ploča u Zgbu, pokrajini I inostranstvu (u Beču za Vitezoviča I MeteioviM, u Celovcu za Zoru Veroniku Zrin'kn). Bjedlžte B. H. Z , koji broja preko 600 ćl., u Zgbu (Kamenita vrata), radni ogranak u Dubrovniku. —j I Brača zajednlćkog života (lat. fratre# vitae communls) katol. bra-toviti na osnov. u 14. vij. od Nizozemca Gerarda Groota, zaslužna za odgoj mladeži. —• Brada (Nar-đua atrlcta) trava cretnlh livada aa Čekinjastim tvrdim lličem. — Brsdać Fran (*1886) aloven. prevodilac I leksikograf. Prevodi u-glav. s Češkog. Izdao knjigu o grč. drami. — Bradan dubrov talir s bradatom glavom av. Vlaha. —• Hradaft žutoglsvl (Gypačtus bar- Žaioglari b«ri*j
batua) ptica grabljivica iz ridae); dug 130 cm, rnsk; nastava najviše planine Bo: Glav, hrana; kosturi I IH (otud nar, lm tvrda, kao pn hr7. makova 298 000 st »r Ilrad\ af porod lijen i . Hei »tol irnt supovi ’.*n cm teg , Ci siuipaUh Bi ml »\ i< »
Up III ltf fidlurt] Sit Hrnddij uđt za (V U ne Gor*' fclvotinja mrka ili tna kote >nfi jer. industr. tesan Je. • • • • a • • • • • • • • • • • •
• • • • • • široki no tanki ćeli ćnl 1 list na dugom ravnorn usadit. Hrniaiir* pori ug dinastija 16-10-1910. ltragi- )) illimi Hf-nr - (* 1862 ? engl. matonui- tik I f: > ' k, sa ooftiri Will liam Uarrrenee B (rod • • • • • ■ - • 18&05 l 915 Nobelovu »<lu (isf raž i* anj& struk- - • • • • • ture k tištala rvnlger lov iiv i zrakama >. • • • • • Bragi najsiar non, skald <•> SOOi ar>ote- P • • • • • • • • • • • • • • • • oziran t. j Bragvr r li jedra, pr-p glavnog. tiom, njej nauci o p gr 4. bra*i kratka. Ah postao 1 ar«ka J* Injt jari BraHr ova ona Kralo Hr*l •fali ja . ko< kod a. i i. K| ma) i tu i kao ! »I n ac U Jh na pr kod n l.*k*s (Kita Ilrahi od tir ri»rno % t ■ 1% i f . ( . »i i»do k r iit-k • ‘ i * * < D. v r* 1 * 1 i .41 » 1 I A dam < t ■ > * J* »'• « *ui rv 7 HrahiiitUn laktic i. lat. b ra>’hiv im' . brahl tvoju; a i si.), koja i upotr ili o* igura i; c\s d« r i U1 llf-kog: (pnuies.) htu ba Ml m. Brali mor. z\ ijezd i. — llrahiopm) silno mor. ž i\ ot in Je sa ško (dorz, alnom 1 \ eliti *alnom). d šima i BivaJv a), al i ih pribi žaca (Mollu1* i'Ouh'f i). Bra njem Ht. hl: st Ol ik , kazat *11 itra* Jar u In do na n Brak orski % n i n ta p »ga 1 mi Udari je e (Bra v, \r 3tean abd i i; fi Hl i p»-kle ."di aju kol n Otto I i mlat| ntk Ibsena i Hauptmanna. ostvario naturabstu'kul scenu, — Btahma glav. božanstvo Indijaca, svemoćna »lla, duša svijeta (trojstvo tTrtmurtl: Brahma, Vršnu, Siva). - Brahman u imi, religiji isprva čarobojačka riječ. kasnije ..nešto beskrajno", „duša svijeta", ali neosobno, isprva raži. od boga Brahme. napokon istovetno s njim. Brahmani (Rr&hmini) najviša kasta (svećenici) fcrahrn religije. — Brahmanizam sustav ind. panteist. religije (600 pr. Kr.). štuje božanstvo Brahma u trojstvu Trimurti (Brahma. Višnu, Siva), od koga sve proizlazi emanacijom. u koga se opet sve vraća; vjerovanje u seobu duša; razlikovanje kasta; u 7. vij. potisnut od budđhizma, a u 13, vij. prelazi u novob. ili hinduizam; 225 mit pristaša. — Brahmapntra rijeka u Tibetu i Indiji, 280© km, sastaje se s Gangesom. — Brahniini t Brahmani. — Brahms Johannes (1833-1897) njem. kompozitor i pijanist, djelovao u Beču, tipični umjetnik na svršetku jedne epohe, nastoji da još jednom ispuni živim sadržajem klasične forme, sonatu i varijaciju. Posve osamljen u doba rađikal. novih pute-va, često iz iđejno-estet, razloga nepravom postavljen kao antipod Wagnera. Premda bez utjecaja na đaljni razvoj. veL majstor, iskrenoga lir. i ep. izražaja. Te-žište stvaranja na intimnoj jt>h*Aa#» Br*h«ju* koraor. muz.; njen stil prelazi 1 na 4 simfonije, koncerte za violinu, klavir i orh.. te vel. ..Eia đeutsches Requiem“ za sole, zbor i orh. Iza Schuberta i Sehumanna najveći majstor popijevke. Brini* rumun. gr.. 68 300 st.; dunavska luka. — Braille-ov sistem pismo za slijepce. Slova se sastoje od najviše 6 tač&ka različito poredanih, a udubljuju se pomoću metalnoga šiljka u papir, koje onda slijepac s protivne strane pipajući čita. Izumio ga slijepac učitelj Louis Bratile «1809-52). — Brajša-Rašan Matko (1859-1934) sabrao hrv, nar, popijevke iz Istre (oko 250), napisao nekol. manjih kompoz. (Svjetov. i crkv. popijevke, koračnice i đr.>. •ve mri' ogih ma u i run nm 3j.K»da) se- stoVI u cv a 11 2 htiš tu re obič. li I5tcj va ć. škol jka- Angelo, li i M- a pam eku- n<‘-tans> i (< rk (1R56 1 [912 > | lanu) Njf •go elj. po bor- | liji Iz; rad io u ili IMI) va Sa sjednlčke muzo-»ne. koje su se-* pol I and r i ja (u i> ili kao poligi-Asiraca, Persija-»nu, St raž. ji brakovi r.-rtl.) nastaje, kada i»vi nanosu pijesak, Rrmkteat (po lat.) trt o na jednoj b služili samo za likovima i natpisi-(pricvjotnl list) li koji svi drugačiji (zapravo Ekttifilo , vij Kov ki zlatni ntasttčkirn P Brak (ej a H uz cvijet, koji su drugačiji od Bramatiic (zapravo Dona to d‘ vjznat. tal. arhitekt vis. re- __k Marin dolio (»razie u Mi- , šče štil raširio po cijeloj gor Ita-______________|nacrt za pregrađuju Vatikana. Zapo ć*’0 1506 gradnju crkve sv, Petra u Rimu. Njegovu grandioznu zamisao izveli drugi. Bramarfeag hvn lišavao, lažitorba, glavno liee jod ne drame danskog komediografa Hoibergn — Brana 1) (pregrada, jaz) kojom se usporuje (zaustavlja) voda; izvodi se od betona, armiranog betona, kamena, zemlje, đrveta; s otvorima za prelijev. oda. ispuštanje v. (u slučaju kada Je imade previše); služi za rezerviranje vel. množina vode, za umjetno natapanje, za očuvanje ze-I mljišta od poplave (visoke vode), za opskrbljlva-I nje pitkom vodom, za dobivanje pogonske snage, i iskorišćavanje vodene snage (hidrocentrale); 2) važno ratilo za usitnjavanje, rahljenje i Izjed-načivanje gor. sloja oranice, uništavanje koro-| va, pokrivanje širom zasijanog sjemenja i dr.; i sastoji iz okvira, zubaca i naprave za vučenje, i Brana - udica željez. naprava sa 3 šiljka u zemlji, j dok četvrti strši uvis, za obranu od tatova. . Branche (franc.) struka, poslov. grana, branža. | Branehes zapravo odlomci, sred. vjetc. franc, j kratke pjesme (sadržaj iz životinj. priče). —
- Brand Max, njem. pisac avanturist, romana. —> Brandel Petr (1668-1739) ćeš. slikar baroka. Sli—
1 ke u praškim crkvama (katedrala, 8v. Josip, Sv. i Jakov, Sv. Mihovil). — Brandenburg (Mark B.), prus. provinc., 39 033 km*, 2 593 000 st. (bez Ber-j lina); gl. gr. Potsdam. Brojna naselja Lužičkih I Srba (Spreewalđ). —• Brandes Georg (1842-1927) dan. kritik i lit. historik. Popularizator moder. struja strane (naroč. franc. i skandinav.) literature („Glavna strujanja lit. u 19. vij.“, ,JPra-kršćanstvo**, vel. studija o šekspiru itd.). Brandt Jozef de (1841-1915) polj. slikar; vojnič. ratne (iz 17. vij.) i žanr - slike s odlič. karakte-rizacijom svojih zemljaka. — Brandy (engl.) rakija, konjak. — Branhijati (Branchiata) sve životinje, koje đišu škrgama. t Traheati, * Pulmo-nati. — Braniče* o stara rudar, oblast i sred. vjek. župa u Srbiji. Gl. mj. Kostolovac i Maj-đanpek. — „Branik44 polit, list, izlazio u Novom Sađu od 1885-1&14 kao organ „Srp. nar. slobodoumne stranke u Ugarskoj Branilac pravu vješto lice, koje zastupa okrivljenika pred sudom radi obrane; branioca mora okrivljenik imati kod zločinstava kažnjivih robijom ili zatočenjem preko 5 god.; ako ga nema, postavlja ga sud po službenoj dužnosti. Braniocem mogu biti odvjetnici, jav. bilježnici, univerzitetski profesori prava i osobe, osposobljene Brak »govorom os nov. potpuna život, zajednica muža i žene. žena se uzima iz istoga (enđogami- HNM JHHSPIMMiPViPlIlilll Ja) Ili i* drugoga plemena (egzogamija). Grupni za odvjet., Jav. bilj. i suci, ako nisu u đržav. brakovt na Tahitiju. Havajskim otocima (braća I službi. — Branimir prvi potpuno nezavisni dalm. 163 Bronković - Brazilija ^ hrv. kfttjss (870-02), Pridružio Hrvatsku đflflnitlv« no iilrttli i katol. crkvi. Brankovlć 1) /Irugo-IJ«l> (*1881) pcđng, pililo („Opita ppđ&g, jočoiijft nn psihopatologijom , „Psihologija"). Pedagog, članci |m> stručnim časopisima, 2) Đorđo (J(Hfi-1711) pseudođespot, Dvor Kn bečki '/.ti mtiluga, §to ih Je dl okno y.n nj, Imenovao barunom 1 poni, grofom. PosumnjavAl nu nj Uno nn zatvoriti u češki gr. Ileb, gujo jo i umro, n tijelo mu kumi, pronosimo u manastir Krulsđol, Naplatio *rp. historiju „Slavenom-puka hronlka", koju je ostala u rukop,; u njoj nastojao dokazati« da je on pravi srp, despot l potomak srp. despot. poro-iilco Hrnnkovića. Prijo ono JironlKO napisao jednu manju i krticu mi rumun. Jeziku, koja fđe do 1680, dok voća ide do 1705. 3) Ooorglje (1880-1007) knrlov. mitropolit 1 patrijarh srp., vol. nar. dobrotvor. Podigao mn, prosvjot. građevina o svom trošku, Onhovao „Fond 8v, Savo" i „Propovjednički fond". Urankovlći 1) najodllčnija srp. velikaška porodica u Svod. vij., srediSt« njihovo vlasti bilo Kosovo (Vucltrn); izgleda, da Je rođonačelnik vojvoda Mladen (o. 1830) bio član Jedno mlađe grane No-munjlća. Mladen imao dina Branka, 1846 seva-stokratora u Ohridu, a Branko dina Vuka Br., zeta kneza Lazara 1 sudionika u bici na Kosovu (1380). Vuk Br, umro u tunikom ropstvu oko 1398. Sin njegov, despot Đorđo Vukovlć (obično zvan Br.), nasljednik despota Stefana Lazarevića (+1427), umro u vis. starosti 1456 poslije opsade Beograda. Despot Đorđo znao mudrom politikom da se održi izm. Turaka l Ugurske, ali već treće godine po njegovoj smrti (1459) postade Srbija turskim pašalukom. Br. izumrli u 16. vijeku; 2) ciklus Jsl. narod, epike. 8 imenom te despotske porodice združen udes srp. naroda posl. Kosovsko pogibije. Hrabri Vuk postao Izdajicom, a Jer inu, ženu Đurđa Smeđerevca, zove pjesma „prokletom J.“, Sto je dala kćer sultanu za ženu. t Zmaj-Ognjent Vuk. Brankovina (Drin. b.) selo u valjevskom kraju, rodno mjesto porod. Nenadovića (vojvode Aleksa 1 Jakov, prota Matija 1 Ljubomir Nenađović). — JBrankovo Kolo" vojvođanski časopis za zabavu, pouku i literaturu. Vlasnik i urednik Paja Mar-ković-Ađamov. Sr. Karlovci 1895-1914. — Branič (muz.) starofranc. ples poput kola, s pjevanjem, u umjer. tempu i parnoj mjeri, —♦ Brant Se-bastlan (1458-1521) njem. satlrlk; Šiba poroke svih staleža u eposu „Narrenschlff". — Branting i Hjalmar (1860-1925) Šved. astronom i državnik (socijalist), minist, pretsjednik; 1921 Nobelova nagrada za mir. — Brantdme Plerre de Bourđelles (1535-1614) ratnik, kasnije opat; napisao životopise odličnih vojskovođa i galantnih žena (,,MĆ-moires"). — Branža t Branche. Branjevina mladi Sum. nasadi, u kojima je zabranjeno napasivanje. — Branjog Juraj pl. (1677-1748) od 1723 biskup zgb., sagradio sadanjl biskupski dvor na dva sprata. Prijašnji jednokatni nastradao prigodom vel. požara 28 III 1645, pa ga biskup Martin Bogdan tek toliko popravio, da se u njemu moglo stanovati. — Braslav posljednji panonsko-hrv. knez (880-900). Njegovu su državu razvalili Mađari. B. bio po svoj prilici sin kneza Kocelja (f o. 876). Braslovče (Drav. b.) 309 m, trgovište i ljetovalište u Savinj. dolini s mnogim starim gradinama; ime mjesta vodi podrijetlo od plemića Bratislava, koji je u 9. vij. tu imao zamak. 1931 g. 258 stan. — Brasnerle (franc.) pivara, pivarstvo. Brastvo u C. Gori 1 Boki Kotorskoj; skup obitelji istoga glav. prezimena, u pravilu i iste krs. slave; više b. tvori pleme. Brastvenicl se među sobom ne žene; obvezani su na krv. osvetu. — „Brastvo" period, časopis „Društva Sv. Save", objavljuje vel. broj studija i član. iz lit., hist., geograf, i folklora. — Brašančevo Tljelovo, kat. blagdan Oltarskog sakramenta (ustan. Urban IV. 1264), kad se vrši tjelovski ophod. Brašanica, brašance, pričest bolesnika. U Čast Oltar, sakramenta sastavio Calđeron duhovne drame Autos sacramentales. — Brašna* (Tenebrionldes mauri-tnnlcus) kukac tvrdokrllac iz porod. Ostomidae; rašlr. po čit. svijetu, živi u brašnu, brašnatim produktima, žitu, pod korom bjelogorice, naroč. u pekarama, žitnicama, ljekarnicatna. Brašnenl crv t Mlinar. — Brašnlć Mijo (1849-83) hrv. historik. Glavno djelo o župama u Hrvat- «koJ prije 12 vij, — Hratnjata (Paxillus trn, & upadljivim mirX>m^o brašnu. Jestiva (/rane, mousseron), —- Kn/St* /Jlu’J!' KromUvit) groti u Rumun*koj (ErdeljT 06 000 *t. ~ JtrašovMn Konta (*1887) graditi-11 IlrAtescu-Volneatl J. (*1868) rumun. aavrem noveli«. — Bratianu porodica rum. državnika li-boralno struje; l) Dimitrlu (1810-92); 2) Joan st. (1821-01) mirilst, pretsjednik 1867-68 1 l£76-1888; 3) Joan ml. (J&ml) siri od 1), (1864-10271 ministar pretaj, 1909-11, 1914-18, 1018-19, 1922-26 1027; 4) Vintila, sin od 1) ('1867) minist. rata' minist. tinanslja; 1927 minist, pretsjednik. Bratinske blagajne samoupr. ustanove pod dri. nodzorom za osiguranje radnika 1 osoblja rudar, produzeća te njihovih porodica. Upravu mjes. i giav. b. b, vode organi (gi. skup., upr. i nadz. odbor), sastavljeni od zastupnika poslodavaca i radnika. Osig. se odnosi na bolest (liječenje, hra-narina za vr. bolesti, pogrebnlna), nesretne slučajeve (liječenje, hranarma, invalid, pomoć osi-guranomu, odn, porodici u slučaju smrti, pogreb-nina) te iznemoglost i starost (penzija iliotprav-nlna osiguraniku ili porodici). Sporove rješava sud rudar, osiguranja. Bratislava (mađ. Pozsony, njem. Pressburg) najveći gr. na Dunavu u ĆSR, 123 800 st.; trgov. 1 industr.; univerz,; 1491 potpisan ugovor, koji je Habsburgovcima zajamčio pravo na mađ. prijestolje; tu je u đec. 1805 Napoleonu I. otstupila Austrija cijelu Veneciju, mlet. Istru i Dalmaciju. Bratonožićl pleme u crnogor. Brdima u Zet. banovini. — Bratovština (u starohrv. izvorima „bratština") udruženje svjetov. ljudi na vjer. osnovi sa pobož., dobrotvor, i soci jal. svrhom (međusobno pomaganje). — Bratsko jedinstvo ogranak Herrnhutovaca, pijetistička protestant sekta u Engl. i Amer.; jezgra vjere; čuvstvo spasenja, bezuvjetna ljubav prema Kr., svagdanje čitanje Sv. pisma. Od 1899 ima samostal. upravu. Bratstvo t Brastvo. — Bratućed (stričević) ku-zen; (sin jednoga brata je bratućed djeci drugoga brata). Bratučeda: stričeva kćerka, kuzina (kći jednog brata je bratučeda djeci drugog brata). — Bratulović Viče (17. vij.) dubrov. orijentalist; u diplomat, službi špan. kralja Filipa IV. — Braun 1) Karl Ferd. (1850-1918) njem. fizik; bežična telegrafija. 2) Lilly (1865-1916) njem. spisateljica („Memoiren einer Sozialistin"). 3) Matija (1684-1738) Ćeš. kipar baroka; dekorat skulpture u praškim palačama i crkvama. Braune Rudolf, savrem. njem. pisac („Djevojka za pisaćom mašinom"). — Brannerova Zđenka (*1864) čsl. slikarica i grafičarka. — Brannhemden (njem,=smeđe košulje) naziv za njem. nacional-socijaliste, kojih stranačka vojska (SA) ima sm. košulje. — Brauning f Browning. Braunschweig 1 )njem. slob. država, 3672 km2, 518 736 st.; industr.; gl. gr. Braunschweig 137 000 st.; razvijena industr. i trgov., lijepe građevine. H Tabela: Gotska umjetnost). — Brava (lat. cardo) u školjaka: tvorevina, pomoću koje se ljušture drže na led. strani među sobom u vezi. Bravničar Matija (*1897) sloven. kompozitor i violinist, autodidaki; muz. radikal. moder. smjera (atonalna). Orhestr. djela („Sloven. plesna burleska", ,,Hymnus slavicus", uvertira „Kralj Matjaž", „Sonata"), opera „Pohujšanje v dolini šentflorijanski" (po Cankaru), operetna revija „Stoji, stoji L.jubljanca“, komor. i klavir, muz., borovi, popijevke. — Bravo 1) tal. dobro! izvrsno! usklik odobravanja; (bravissimo!: odlično!); 2) plaćeni ubica. — Bravura hrabrost, smionost; u muz. sjajni način predavanja, koji lakoćom svladava najteže tehničke poteškoće; bravurozne kompoz., brav. arija: djela s naglašenim tehnič. poteškoćama. — Brazda (marit.) 1) uskomešana voda u tragu broda za vožnje; 2) formacija brodova u vožnji jedan iza drugoga. — Brazdanje (lat. segmentatio) dioba jajne ćelije, f Razvoj zametka. Brazilija (Brasil) južnoamer. savezna vlast od 20 drž., sa saveznim distriktom i teritorijem Acre; 8 511189 kma i 42 721 000 st. Gl. gr. Rio de Ja-neiro; u sjev. dijelu Guyansko pobrđe, a u juž. Brazilsko g., na jugozap. velika nizina Selvas (kaučuk), kojom teče Rio Amazonas. Klima tropska, na jugu tropa suptropska sa zimskim kišama; na suhim visoravnima stepa. Izvoz: kava, kaučuk, kakao, matć (čaj), meso, uljeni pro- 165 Brazilska struja—Breyer 166 đukti, duhan; st. su mješanci, bijelci, Indijanci i iz Afrike naseljeni crnci; malo ima čistih Portugalaca. G. 1550 kolonizirana B. Portugalcima, 1822 samostalna carevina (kuća Bra-Brnailski grb ganza), 1889 sa- vezna republika. Brazilska struja topla s. u juž. Atlantiku na braz. obali, prema jugu, zatim prema istoku. — Brazleta (po franc.) narukvica. — Brazzaville gl. grad franc. ekvatorijalne Afrike i kolonije Sred. Kongo, 4000 st.; luka i aerodrom. Brčko (Drin. b.) 1) desni pritok Save, izvire pod Trebovcem, utječe kod Brčkoga; 2) sresko mjesto u Semberiji uz Savu; tvora, žeste, trgov. i konzerviranje Šljiva; 1931 god. 7780 stan. — Brda (Zet. b.) najviši planinski skupovi u Dinarskom sistemu, pružaju se od doline Zete do Tare i Lima; najviši skupovi: Durmitor (2534 m) i Komovi (2460 m); na visoravnima živi crnog, pleme Kuči. — Brdo (na tkalačkom stanu) okvir od letvica s gusto poredanim napetim vert. čel. žicama (ili drenovim zupcima) izm. kojih prolaze niti osnove. Brdom se steže (utiskuje) poprečna nit, koja je čas prije čunjkom provedena kroz zijev, t Tkanje. — Brdska bolest vrtoglavica, oteščano disanje, krvarenje iz nosa; dolazi i kod letača (iznad 1500 m). — Brđani stanovnici crnogorskih Brda (za razl. od Crnogoraca uopće). Breakfast (engl.) doručak. — Breche (franc. od njem. brechen) prodor, praznina u položaju ili u preprekama, stvorena borbom. Breča t Kršnik. — Breeches (engl.) kratke ili polukratke široke, ispod koljena sužene sport, hlače. — Bregalnica (Varđ. b.) 163 km duga lijeva pritoka Vardara. — Bitka na Bregalnici izm. Srba i Bugara (30 VI—8 VII 1913). Radi poznatog diplomatskog spora izm. saveznika došlo do koncentracije srp. i bug. snaga jednih prema drugima na rijeci B. i Krivoj Lakavici. Srp. III. armija držala pozicije na lijevoj obali Kr. Laka-vice i desnoj obali B. Imala 3 divizije. I. armija bila lijevo od nje, na desnoj obali Zletovske Reke na Drenku, Crnom Vrhu i Car. Vrhu. Bugari prema njima stajali sa pojačanom IV. armijom (13 000 boraca sa 230 topova) pod komandom generala Kovačeva. Noću 29-30 VI Bugari iznenada i bez objave rata napali svoje saveznike. Udar bio silan i borba krvava. Srbi svuda odbili navalu osim na desnom krilu, gdje Bugari izbiše na Vardar kod Krivolaka. Sutradan 1 VII srp. I. armija, inicijativom nasljed. prijestolja Aleksandra, prelazi u ofenzivu i, zauzećem važnih položaja Drenika i Rajčanskog Ruda, dovodi IV. bug. armiju u kritič. situaciju. Pokušaj traženja primirja od strane Bugara odbijen. Iako uspjeh nije dovoljno iskorišćen, operacije se i dalje razvijale u korist srp. vojske. Za cijelo vrij. ove bitke u srp. vojsci harala azij. kolera, unesena od Bugara. BregalniČkl kraj najvaž. strateški i najznat. granični kraj prema Bugar. u Vardar, banovini. — Bregava (Primor. b.) 31 km dugi lijevi pritok Neretve, u koju utječe kod čapljine. — Bregenz gl. gr. Vorarlberga, na Boden. Jezeru, 13 100 st. Bregnnica f Laste. — Brehm Alfred Edmund (1829-84) njem. zoolog svjet. glasa; „Brehms Tierleben". — Breisgau kraj u juž. Badenu. — Breiten-feld selo blizu Leipziga. Dvije bitke u 30-gođ. ratu: 1631 potukao Gustav Adolf Tilly-a, 1642 Šved. general Torstenson nađv. Leopolda. Breitkopf i Hartel njem. naklada muzikalija u Leip-zigu (1719); s njom povezan razvoj notnog tiska 18. i 19. vij., i vel. dio razvoja njem. muzike tih vjekova. Brejc Josip (1869-1934) po-litik, 1901-03 nar. zastupnik (Sloven. ljud. stranka) u kranjskom zemalj. saboru, 1903-18 jedan od vođa koruš. Slovenaca, 1919-20 pretsjeđnik zemalj. vlade za Sloveniju. — Bremen (slob. hanzeatski gr.) njem. slob. država, 256 km?, 366 425 st., gl. gr. B., 318 384 st. (zajedno sa svjetskom lukom Bremerhavenom), prekomor. trgov. pamukom, vunom, duhanom, rižom, kavom; 1250 u Hanzi; 1815 slob. grad. — Bremenitost bređost (lat. gra-viditas) stanje, u kojemu se nalazi ženka životinje, dok nosi mlado (mlade); kod kobile 331-l 350, krave 240-320, ovce i koze 152, krmače 115, kuje 58-62, mačke preko 50, kuniće 28-30 dana, deve 12, slonice 21 mjes. Krmača okoti 6-12, kuja i mačka 3-6, kunića (6 put u g.) po 4-12 mladih. Bremza t Kočnica. — Brennabor (od slav. Bra-nibor) Brandenburg. — Brenner prijelaz (1370 m) izm. Stubajskih i Zillertalskih Alpa (tal.-austr. granica). Čuvena alpska cesta (od 1722). Breno galski vojskovođa, potukao Rimljane kod rijeke Alije (390 pr. Kr.) i spalio Rim. Brenta rijeka u gor. Italiji (174 km), utječe u venecijansku lagunu. — Brenta drveni sud za nošenje grožđa kod berbe. — Brentano 1) Bettina (1785-1859) dražesni roman; „Goethes Brief-wechsel mit einem Kinde". 2) Clemens, njezin brat (1778-1842) romant. pripovjedač, lirik, katol. asket, f Arnim. 3) Lujo (1844-1931) njem. ekonomist. — Brera palača iz 16. vij. u Milanu s bibliotekom i galerijom slika. — Brescia grad u sjev. Italiji, uz Milano najbogatiji i najvažniji grad Lombardije, 118 839 stan.; franc. pobjede 1509, 1512, 1799, 1813. — Breskva (Prunus persica) voćka iz porod. ruža. Domovina valjda Persija. Gaji. se. — Breslaa gl. gr. prus. prov. Donje šlezije, 623 754 st.; strojevi, tkanine; univerz.; radiostanica. — Brest franc. ratna, luka na Atlant. Oceanu, 69 849 stan.; brodogradnja. — Brest-Liitowsk (Brzešć Litew-ski) poljska tvrđava na rus. granici, 48 435 st.; primirje ^ JU izm. Rusije i centralnih vla-sti 1917; mir s Ukrajinom i [ u U Rusijom 1918. — Brestovac fcv \ J t Medvednica. — Brestovačka n Banja (Morav. b.) 330 m, drž. lječilište na vulkan, terenu sjev. zap. od Zaječara; izvori sumporovitih radioaktiv. voda \ sa temper. od 37-410 C. Liječi oboljenja zglobova, kostiju, reumatizam, neuralgflju i dr.; Hr želj. stanica Borski Rudnik. _ , Bresztyenszky Šandor pl. (1843- Breskva: Grančica 1904) pravnik i politik, vođa B Plodom opozicije u hrvat, saboru, dobrotvor univerz.; pravnopo vi jesne rasprave o Turopolju. — Breša t Brčche. — Bretagne poluotok na sjeverozap. Franc., prevladavaju puste ledine; ribarstvo. Bret Harte Francis (1839-1902) anglo-amer. humorist. Opisuje Divlji Zapad („Kalifornijske crtice"). — Breton Andrć (*1896) franc. pjesnik i esejist, glavni pretstavnik i teoretik francuskog t nadrealizma („Manifeste du Surrćalisme“ i ,,Se-cond Manifeste du Surrćalisme"). — Bretonci stanov. Bretagne, keltskog podrijetla, jezika i folklora. Bretonski (armorički) jez. govori preko 1 mil. ljudi, čini sa valeškim (u Walesu) britan. grupu kelt. jezika. Bretonci nisu potomci kontinentalnih Gala nego Britanaca, koji su pred Anglosasima u 5. i 6. vij. prebjegli iz Britan. u Francusku. — Breu 1) J8rg st. (1480-1537) njem. slikar crkv. slika („Bogorodica s malim Isusom" u Strossmayer. galer.); crteži, drvorezi; sin 2) J5rg ml. (1510-47) slikar i drvorezbar. Breuci ilirsko pleme zap. od današnje Sr. Mitro-vice. — Breughel f Brueghel. — Breve (lat. ~ kratko) papinsko služb. pismo u manje sveč. formi. — Breviarium 1) kratak izvadak iz većih djela. Rim. b. imperii sadrži statist, podatke o carskoj vojsci, dohocima, izdacima itd.; lat. ča-soslov, svagdaš. molitva časova kod katol. svećenika, sastavlj. od psalama, Čitanja, himna i molitava, podijeljena u 8 časova. — Brevi manu (lat.) kratkim putem, izravno, bez običnih formalnosti. Brevijar f Breviarium. — Breyer Mirko (*1863) kult. historik i bibliograf. Osnovao 1903 u Zgbu I. hrv. naučni antikvarijat na slav. jugu. Izdao znatan broj stručno uvaženih kataloga iz područja starije književnosti. Pisac rasprava i djela iz hrv. kult. i lit. povijesti: „Pokus bibliografije 167 Breza — Britska Somali-Ze o pobjedi kod Slaka 1593"; „Prilozi hrv, knjiž. kult. povijesti"; „Antun Conte Zanović i njegovi sinovi"; „Prilozi povijesti dubrov. štnmpar-stva"; „Tragom života I rada Frana Kurelca". Breza rod iz istoimene porod.; u Jal.: žlijezda* sta b. (općenito rasprostranjena) i dlakava b. (cretovi). — Breza (Drin. b.) 1931 g, 748 at., mjesto na gornj. Bosni blizu Krivaje; ugljen lk (godiš, preko 1 mil. q). Brezina Otokar (zapr. Vaclav Jebav?, 1368-1932) jedinstvena pojava u Ćeš. poeziji; pjesnik, mistik i simbolik. Zbirke stihova i pjesama u prozi; „Tajeme dalky", „Svitanl na zapade", ,,Vetry od polu", ..Sta vi tele kramu". Zbirka eseja; „Muzika vrela". — Brezje (Drav. b.) 485 m, blizu Rado* vljice. prijatno ljetovališ. pod Karavankama; ho-doćasna crkva sa samostanom ,,K Mariji poma- j gaj'*. — Breznik Anton (*1881) slovenist („Slovenska slovnica za srednje šole", 1934 itd.). Brezovačkl Tito Zagrepčanin (1757-1805) ekspa-vlin, lat. i hrv. pjesnik l komediograf. „Sveti Aleksi" (1786), „Matijaš Grabancijaš dijak" (1804, 1821) i neobično žestoka protivumađarska polit, pjesma „Dalm. Croat. Sclav. trium šoromm re-cursus ad novum proregem ..." B. bio dramski talenat, iako je čak i fabulu „Matijaša" pozajmio iz jedne njem. drame (iz 1789), koja je (1807 u hrv. prijevodu) bila prikazivana u sjemenlšnom teatru. Autorstvo „Diogeneša" pripisuje se njemu, ali i M. Jandriću. — Brezov katrun dobiva se zagrijavanjem b. kore bez pristupa uzduha. Isparivanjem destilata: b. ulje (juhtino u.) za priređivanje Juhtovine i kao sredstvo protiv kožnih bolesti. — Brezovo Polje 1) najviši vrh Psunja 984 m (Sav. b.); 2) selo na Savi na putu Brčko-Bijeljira (Drin. b.); osnovali ga 1864 muslimani iz Srb. — lirezovšek Ivan (*1888) dirig. bgd. opere. — Brežice (Drav. b.) 1931 g. 1229 st., ____ sresko mjesto bli-J ArialKin Briaml Bratiće! Stari grad zu sastavka Save i Krke; stari grad i bolnica. Prvi put se pominje 1241. 1353 gradska prava; do 1494 posjed talzburških nadbiskupa. Brgljezl (Sitta) [ rod ptica puzavi-ca srod. sjenici; u Jsl. 2 vrste: plavi brgljez (Sitta eu-ropaea caesia); u primor. krdu zamjenjuje ga brgljez kamenjak (S. Neumayeri). Briand Aristide (1862-1932) franc. državnik, ministar pretsjednik 1909-11, 1913, 1915-17, 1920-22 i 1925-26. ministar inostranih poslova 1927-32; najprije socijalist; poslije rata pobornik pomirenja s Njem. Sklopivši Locarnski pakt dobio No-belovu nagradu za mir. Bribir (Primor. b.) mjesto kod Skradina u Dal-J maciji, u rim. vrij. Varvaria. Iskopine Starinar-I skog društva u Kninu iz raznih doba. U hrv. vrij. središte župe bribirske s gradom B. na uzvisini. župani brib. pominju se od 11. vij. dalje i oko 1193 potvrdio Je ug. hrv. kralj Bela III. županu Miroslavu župu b. kao leno. Potomci njegovi su knezovi bribirski (od plemena šubića), među kojima se najviše ističu Stjepo (1239-74), sinovi njegovi Pavao, ban hrv. i „gospodar Bosne" (1274-1312), Juraj i Mladen, knezovi dalm. gradova. Ban Pavao i njegova braća doveli su u Hrv., a odavle u Ugarsku Karla I. Anžuvinca. Kao hrv. ban naslijedio je Pavla po smrti najstariji sin Mladen (1312-22), ali se protiv njega digoše hrv. gospoda i potukoše ga u bici kod Bliske (1322), našto ug. hrv. kralj Karlo I. svrže Mladena s banskoga položaja i odvede u Ugar. Sin Mladenova brata Pavla, Juraj, 1347 ustupio ug. hrv. kralju Luđoviku I. grad Ostrovicu I primio u zamjenu Zrinj (u zgb. žup). Taj Je Juraj praotac porodice grofova Zrinskih. Bričez $ Breeches. — Bridge (engl. —• most) igra » 62 karte za 4 igraća. — Brldgeport luka, Con-necticut (USA), 146 716 st.; industr. šivaćih strojeva, oružja. - Bridges Robcrt (1844-1930) engl. llrik I majstor stiha, suptilan 1 strog, apeiuje na uski krug čitalaca. Glav. djelo: filozofski spjev „The Testament of Bouuty . — Bridgetown gl. okusa"), briljant: brušen f dija-izvrsno; briljirati; odli-| Briljant f Brillant. — za njegu kose i brade. IfTađ britan. kol. Barbađos, 14 000 st., utvrđena luka univerzitet. — Brie (tro-mage đe b.) meki, tečni franc. sir, — Brienne Jean 1(1148-1237) franc, grof; 1229 | izabran za Jerusalim. kralja i latinskog cara. -- ■ Brigadi jedan od Izvora Dunava. ____ Brigada najveća taktička vojna jedinica Jednog roda vojske; 2-3 puka. pod zapovjedništvom brigadnog generala. Prvi put u vojsci Gustava Adolfa u 30-godiš. ratu. — Brigunt (ta!.) raz- I bojnik (drumski).-— Brlggs IIenry (1556-1630) engl. matematik; prve dekadske logarit. tablice, Brighton južnoengl. gr,, 147 000 st.; luka; najveće engl. morsko kupalište. — Brightova bolest vrsta upale bubrega, prozv. po H. Richardu (1789-1858) engl. pntol. anatomu, koji Je pisao važne rasprave o bubrež. bolestima. — lirijnrej (u grč. mitologiji) sin Neba 1 Zemlje, Imao 50 glava j 100 ruku, Zovs ga zatvorio pod Etnu. Brijest (Ulmus) drveće 111 grmlje s asimetrlj-skim dnom lista. Plodovi okriljeni. Obični b. (U. campestris), gorski b, (U. montana) i vez (U. effusa). — Brik Jedrenjak s 2 puna jarbola, oba s krlževima. — Briket u izvjesne oblike trajno stisnut uglj. prah. — Briketlranje spajanje (sijepljivanje) otpadaka i prašine ugljena, ruda i kovina prešanjem. — Brillat-Havarin Anthelme (1755-1826) franc. pisac; duhoviti udžbenik ga-l stronomije („Fiziologija Brillant (tranc.) sjajan; mant; briljantno: sjajno, kovati se, isticati se. —J Briljantin mirisna mast Brimborion (franc. podruglj. iz lat. brevlarium) Isprazno blebetanje; brimborium: okolišanje, Izmotavanje. — Brinar Josip (*1874) pedagog 1 omladinski pisac („Siomšek kot pedagog", „Po-horske bajke in povesti"). — Brindisl ratna i trgov. luka u jugoist. Italiji, 41000 st. Brineta f Brunette. — Urinirati (od franc. brun— smeđ) providjeti metale (Željezo, Čelik, mjed) tankom zaštitnom smeđom prevlakom rđe, koja usporava koroziju; puščane se cijevi na pr. brl-niraju rastopinom od 2 dlj. Željez. hlorida, 2 d. antimonova hlorida, 1 d. galusove kis. i 5 dijelova vode. — Brinje (Sav. b.) 1931 god. 1126 st., sresko mjesto na raskršću Jozefinske 1 Dalmat. ceste. — Brio (tal.) vatra; u muz. oznaka tempa i predavanja: con b. = živahno, vatreno; i sastavljeno; allegro c. b. — Brion Friederike (1752-1813) kći protestantskog pastora u Sesenheimu kraj Strassburga. f Goethe. — Brionski otoci (tal. Brioni) na zap. Pule; 1900 uređeni od Kuppel-wiesera kao ljetovalište i kupalište. I Briozoe (Bryozoe) male vod. životinje, parne-| kušci (većinom u moru); stvaraju zadruge (kolonije), nalik na mahovine ili drveta; hermafro-diti. — Brisbane gl. gr. 1 luka austral. države Queensland, 318 630 st., središte mesne industr,, izvoz žita 1 vune; univerzitet. — Briše!da robi-njica i ljubavnica Ahilejeva. — Brisk f Brusque. Brlst (Primor. b.) selo na juž. dijelu makarskoga primorja; rodno mjesto fra Andrije Kaćića-Miošića. — Brlstol glavna luka jugozap. Engl. (uvoz Iz juž. Amerike), 397 000 st.; univerzitet, uglien, znatna industr. — Bristolsld kanal dubok zaljev u juž. Engl. na obali Atlant. Oceana. Britanija (lat.) staro ime za Engl. i škotsku. — Britanik Neronov polubrat, otrovan 55. — Brl-tannia-metul legura kalaja, antimona i bakra, plavkasto bijele boje; kao antifrlkciona legura. Briti nekada keltski stanovnici Britanije; sada se B. nazivlju 1 Englezi. — British Mnseum osnovan u Londonu 1753. Sadrži grč. (friz sa Partenona), egipat. (Rosetta Stone) i asirske starine, te Jednu od najvećih knjižnica na svijetu (4 120 000 svez. i dragocjeni rukopisi). Britska Columbla zap. provinc. Kanade, 921600 km2, 696 000 st.; gl. gr. Vlctoria. B. Gnayana (Demerara) b. kolonija na sjev. ist. Juž. Amer., 231 744 km2, 810 000 st.; gl. gr. Georgetown; zlato, dijamanti, šećer. B. Malaka f Stralts Sett-lements. B. Som uli-/.om Iju b. zašt. poUr1’ je u sjev. ist. Africi, 176 000 km2, 347 0:0 st.; gl. gr. Britski Honduras — Brodzinski 170 169 Berbera. B. Honduras b. kolon. u Sred. Amćr., I 21535 km-, 5122% at.; gl, gr. Belize; izvoz drva. B. Imperij (prije; Britiah em pire, sada; Com- \ monwe*Uh of Britiah N at iona) od 1926 (Konfe- i rencija u Kanadi) savez država: t VeL Britanija i zajedno s kolon., zaštitnim područjima, a Indijskim carstvom; dalje 6 t dominiona i manđatna ! područja Lige naroda. B. i. najveći je svjet. i., ) koji je ikada postojao, te obuhvaća a 39 769 770 j km* i 497 917 200 at. 27% površine zemlje i 25% i cijeloga čovječanstva; svaki četvrti čovjek je dakle direktno IH indirektno b. podanik. Gl. gr. London. B. Kamerun b. mandat Lige naroda u zap. Afr. pripojen Nigeriji, 88 800 km*. 774 585 at.; gl. gr. Buea; kakao, kaučuk. B.otocl Vel. Britanija i Irska. B. Toro (Zap. Togo) b. mandat Lige naroda, zap. Air., 33 772 km?, 293 714 at.; gl. gr, Ho; riža, kakao. B. indijsko carstvo (B. ili lst, Indija) skupina razno upravljanih teritorija tzm. Gangesa. Me nam a i Himalaje pod b. j vrhovništvom (oko 6 mil. km*). Brisane (od fr&nc. briser—kidati) razorna snaga eksploziva. — Brisoiete pečeni valjušci od mesa. i Britinski spomenici } SlovenaĆka književnost. — Brjuliov Karl Paviović (1799-1862) rus. akadem. I slikar; njegovu sliku „Posljednji dani Pompe ja" Je veličao Gogolj. dok je Puškln ovjekovječio njegovu Madonu svojim stihovima. — Brjusov Va- , lerijan J. (1873-1924) rus. lirik i kritik, pripadao grupi moder. rus. simbol ista. Zbirke pjesama: „Tertia vlgilia", „Urbi et orbl", „Stefanos", Pripovijetke'. „Platneni anđeo" i dr. Brkavnc (Nemachilus barbatulus) vrsta čikova, oko usta 6 brkova; u brzim, bistrim potocima ka- j menita ili pjeskovita tla. — Brklje (rampe) na- j prave kod putnih prijelaza na željez. pruzi, koje se spuštaju, kada ima da prođe vlak. Željez. ču- j vari ih pravodobno zatvaraju prema signalima, što ih dobivaju iz stanica. Ima ručnih brklja, kojima se upravlja na licu mjesta, i b. na pogon, kojima se upravlja iz stanovite udaljenosti; te imađu signalna zvona. Brlić 1) Andrija Torkvat (1826-68) sin Ignjata Alojza, hrv. po-litik i kult. radnik. 1848 učesnik na sveslaven. kongresu u Pragu, 1849 sekretar bana Jelači-ća, zatim Jelačićev polit, emisar u Parizu, radio za sveslav. i jsl. *»rt»ć gtvar. Od 1848 prijatelj i suradnik biskupa Strossmayera. 1853 pošao u Beč, da uči pravo. 1858 do smrti odvjetnik u Brodu, štampao u Beču 1854 zbirku svjedočanstava o učestvovanju Hrvata i Srba u tur. ratovima 17. i 18. vijeka, onda njem. prijevod tur. pisaca o boju na Kosovu (1857). Anonimno izdao; „Kratka uspomena 1848-49. — Nijemština i Slavjanstvo", radi koje progonjen po austr. vlastima. Njegov „Dnevnik" 1844-68 izdaje Ivana B. Mažuranić u ulomcima Izdao „Grammatik der illyr. Sprache" (1854), djelo od manjeg značenja nego očevo. 2) Ignjat Alojz (1795-1855) trgovac i književnik, dopisivao a Vukom St. Karadžićem i drugovao s vođama ilir. pokreta, podupirao nar. knjigu, sindik bos. Franjev., napisao vrijednu „Grammatik der illyrischen Sprache" (Budim 1833, Zgb 1842 i 1850). 3) Ignjat (1834-92) sin Ignjata Alojza, odvjetnik i hrv. politik, borac za nar. stvar kao delegat u hrv. ug. parlamentu. 4) Jagoda (1824-1897) ilirska pjesnikinja (Pjesme. 1919 izd. Vodnik). 6) Ivana B.-Mažuranić (*1874) književnica. Piše beletrist. i filozof.-uzgojna djela. Krasan jezik u duhu nar. pripovijedaka: osobito „Priče Iz davnine" (prevedeno na mnogo jezika), zatim „škola i praznici", „čudnovate zgode šegrta Hla-ptća", „Knjiga omladini", „Mir u duši"; pjesme: „Slike" 1 dr. Brl j f Brvak. — Brno gr. u ČSR, 264 000 st„ univerz., radiostanica; središte suknarstva i strojarstva; nad gr. tvrđava Spielberg, nekad tamnica (barun Trenk). — Brnja (agr.) t Znakovi. Brosdeiisting (engl. = uširoko bacajući) radioemisija, bežično davanje signala, govora, glazbe na Bv® strane. — Broudway (engl. = Široka cesta) najveća ulica ■ dućanima i poslovnicama u New-Torku (duž. 25 km). Brodi Olaf (*1867) prof. iavenske filologije u Oslu (Norveška). Andrija Torkvnt Brtie Broche (franc.) oveća kopča kao nakit na ženskim haljinama. — Brochnre (franc.) t Brošira. — Brockdorf-Bantzau UIrich grof (1869-1928) njem. drž. sekretar za inostrane posl. 1918-19, pretsjeđ-nik njemačke delegacije u Ver-sailles-u do 21 VI 1919, ambasador u Moskvi 1922. — Brocken najviše brdo u Harzu (Njem.), 1142 m, — Brockhans Friedrlch Arnoid (1772-1823) osnovao (1805) tvrtku B., koja izdaje enciklopedijska (.JKonversationslesikon") i putopisna djela. — Broćevina ko~ I rijen broča iz mediteraa. krajeva i bližeg Istoka; kao boja u bojenju t. zv. tur. crvenilo (f »11-zarin, purpurin. garancin). — Broćika (Galium) brojan rod iz istoim. porod. Listovi u pršljeni-ma; cvjetovi bij. ili žuti. Mnoge b. na livadama i u šumama. Brod (lađa) podloga za prijevoz ljudi i robe na vodi. Po svrsi razlikujemo trgovačke i ratne brodove te jahte za sport ili zabav. putovanja, po mjestu upotrebe riječne, obalne i pomorske br., po načinu pogona jedrenjak, parobr. i motorni brod. Kod brodogradnje položi se najprije kobi-lica kao hrbat br., na ovu se nastavi pr&mčeva i krmena t statva, zatim se pričvrste rebra, pro-tivurebra, rebrenice i provezi; izvanjska oplata od dasaka ili limenih ploča, pričvršćenih na rebrima. Unutrašnjost br. dijeli se na više prostorija pomoću nepropust. okomit, pregrada. Na brod se dolazi preko f siza na glav. palubu, iznad koje su gornja i promenađna pal., zapovjednički most i pal. za čamce; ispod gl. pal. nalaze se podpalubne prostorije razn. broja i opsega, prema velić. br. Drvena građa upotrebljava se još za jedrenjake, obal. i sport, jedrilice i motor, čamce, drugi se br, grade većinom iz čelika. Moderni br. opremljeni su parnim turbinama ili dizelmotorima, stariji par. mašin. na stapala; manji br. često imaju motore sa benzin, pogonom, u najnovije vrijeme drv. i uglj. plinom. Radiotelegraf. uređaj ima gotovo na svakom br. sa mašinskim pogonom. Brod (Vard. b.) sresko mjesto u Poreču u dolini Treske; poznato porečko voće. — Brod Max j (*1884) njem. lirik i pripovjedač u Pragu, cionist. Teozofsko-mist. roman iz uoba baroka: ,,Tycho Braches Weg zu Gott", dr. djela „Die Frau, nach der man sich sehnt", „Die Frau, die nicht ent-t&uscht". — Brodarić Stjepan (1490-1539) hrv. historik, kancelar ug. hrv. kralja Ludovika U. i srijemski biskup. Učestvovao u mohač. bici (1526) i napisao ,,De conflictu Hungarorum cum Turcis ad Mohacs verissima historia", Krakov 1527. Brodarska splavnica uređaj za dizanje i spuštanje brodova na rijekama i kanalima, s nižeg na viši nivo vode i obratno. — Brodarski na trg. brodu pomoćnik 1. oficira, na rat. br. najstariji podoficir za palubnu i manevarsku službu. — j Brodet (po tal.) riblja juha, obično s palentom, tal. i primor. nar. jelo. — Brod na Kapi (Sav. b.) 222 m, ljetovalište u Gorskom Kotaru na granici prema Sloveniji, 1931 god. 166 stanov. — I Brod na Savi sada f Slavonski Brod. — Srodnik Matija (1814-45) zgb. crkv. slikar. { Brodogradilište skup uređaja za gradnju i popravak br., sast. se iz škvera, radionicš, dokova, centrale za pogon, snagu itd. — Brodograđevno I drvo tesano d. za građenje drv. trupine brodova. ! Brodotočac t školjke bušilice. — Brodska divizija dio rat. flote pod zapovjedništvom jednog komandanta sastava, obično 3-4 broda istog tipa. i B. hipoteka založno pravo na brod, koje se osniva upisom tražbine u brod. registar. B. svijetla fenjeri, koje svaki br. noću mora stalno imati; u vožnji: bijelo na prednjem jarbolu, zeleno na desnoj, crv. na lijevoj strani; usidreni br.: na pramčanom i krmenom koplju po jedno bijelo svijetlo. B. dnevnik knjiga, u koju se dnevno unose navigacijski podaci i svi važni događaji, koji se tiču broda i posade. B. dizalo 1) uređaj za istovarivanje i natovarivanje brodova; 2) uređaj za dizanje brodova u kanalima s nižeg na visi nivo kanala. Brodzinski Kazimierz (1791-1835) polj. pisac. Idila ,,Wiesiaw“, članci o klasicizmu i romantici, o estetici i stilu. Poljska će se umjetna poez. pre- 171 Đrdger — Brudcner 172 V P,u<Vm*> cijevi, kros koje prolazi usoun u li pluća; bronhitis: katar bronhija. tiroancn Arnott (*1896) austr. pisac. Poratnom poroditi na vrelu narodne. Preveo hrv, nar. pl« smu „Hasnnaglnleu". — Bršger Karl (*1866 njem. pjesnik, proisakao Is radničkih r«dova^HBM| HroJ 1) pojam koJi_ nastaje sažimanjem mnoštva ! dramo istovrsnih stvari, janje. Jednina (sli (plural) u Imenic va, glagola. V hr glagola, ali ga Ima na pr. slovenski; 3) (maU matićki) odgovor na pitanja koliko, volići na, si koju su određene 4 osnovne račun, operacija Gram at najvat. glavni (kardinalni), na pr. Jedan I redni (oroinalniK na pr. prvi. Glavni odgova _ ____________________________ raju na pitanje ..koliko", redni na pitanje ..koji ratu 1 crta realist, bojama, po redu". Mat najvai.: prirodni b. Ili poaltlvni New-Yorka, 3 800 400 stH »,"£•& JS' dSSUCTMrS jgSfcfiSS'S glakujućl seksualno peihol. moment. Novele *1 m"o4‘n> ; roman: „Film u. DetJen. BarbaraL* Marr"J “• l>> Kijeva* broje- BreaM Cbarlotte (1816-66), Kmlly (1818-48) i A mu* danas nema duala kod I (1830-49) tii sestre, engl. knjlievnlce. ___„___knjiic Broatoasnra* gojema guiterlca donjo-kređn« formacije, 10-30 m duga; hranila se biljem 1 ribama. t Geol. formacije. — Brooke Kupe rt (1887-1915) engl. lirlk metafizičkih nastrojenja. U rat pjesmama odbacuje stari romantić. stav prema Brooklys Jui. dio Broslmum drveća cijeli (1, 3, 3 Itd.); relativni oljell b. (pozitivni srodno murvama Is centralna Amer. Ćentr. amer. cijeli, nula, negativni cijeli); racionalni b. (rela- b. Imade Jestive plodove nalik na lješnjak; ve-tlvni cijeli 1 relativni raslomcl); realni b. (ra- necuelakl b. Ima u kori hranljiv sok nalik na clonalnl I iracionalni); kompleksni b. (agregat kravlje mlijeko. — Broskva (Brasslca olaracea realnog 1 Imaginarnog b.). Nula Je razlika 3 , var. acephala) odlika zelja, koja ne tvori glava. Jednakih b.; znak za nulu; 0. Negativni broj ra- Povrće. — Brol t Brocha. — Brolira 1) meko ve« slika 3 b., u kojoj Je suptrahend veći od minu- sana manja knjiga; 3) sveščić. letak. Broftiratl enda, na pr. 3-5 a »I. Razlomak; kvocijent 3 b„ tiskopis meko vozati. — Broalllon (franc.) prvi koji nisu dijeljlvi Jedan drugim, na pr. š/t. Ova nacrt, skica Hronwer Adrlen (1606-38) nlzo- crtica medu 5 17 sove se razlomkova crta, vri- ; semskl slikar; prizori Iz krčme. — Brows Ford Jedi kao i znak dijeljenja <fyj=6:7). Iracionalan Madoz (1831-98) engl. slikar, preteča t prers-t>. Je 3. (u opće parni) korijen iz b., koji nije i faellta: religiozne (,*Krist pere noge Petru ) I kvadrat raclonal. or, na pr. Va. Imaginaran b. hist. slike. — Browne Sir Tpiomas (1606'82) engl. Je produkt realnog b. ■ Imaginarnom Jedinicom, književnik, zanimanjem liječnik. U djelu »Re-Imagtnama jedinica V.i. piše ae obično slovom liglo Medici" obavlja poezijom 1 mistikom svoje l. Kompleksan B. Ja agregat (»zbroj Ili razlika) nastojanje da Izmiri kršćanstvo s medicinskom resi. I tmagin. br. na pr. 8-f 51. Konjug.-kompl. naukom. — Broernlng Robert (1813-89) engl. broj . 3 b. a Jednakim real. Cl., i s protivno označe- pjesnik. Obnovio stil i predmet engl. lirike. U ntm imaginarnim članom, na pr. 4+-71, 4—71. „dramat. monolozima daje njM Izmišljenim Brojčani (brojni) sastav način prikazivanja bro- karakterima, da sami Izraze svoje misli! osjećaje. Jeva kao sume potencija nekog stalnog broja Gl. djelo: „Prsten i knjiga , propovijeda evan-(oanovni broj, basa sustava). Kod današnjih kul- đelje rada. Najbolja drama: »Pipa prolazi . — tumih naroda upotreb. se dekadski 111 decimalni Brownlng (engl.) mali automatski pištolj, (tTabela: Ručno vatreno oružje). Broornovo gibanje (po botaniku Robert Brownu) mikroskopom opaženo gibanje stranih Čestica u nekoj tekućini, na pr. zrnaca tuda u vodi; čestice lete u raznim smjerovima 1 raznim brzinama na sve strane, jer lh molekule tekućine bacaju amo tamo. —- Bros Ivan (1852-93) lit. historik i lingvist, pisac lit.-hist. rasprava I prikaza („Crtice iz hrv. književnosti"), leksikograf („Broz-Ivekovićev rječnik"), sastavljač priručnika 4r'^vTvr,J"' običnije motorno br. za hrv. pravopis. — Brsjacl (Brzlti) slaven. pleme T | vr j a Električ. struja po- u juž. dijelu Makedonije (Ohridsko. Prespansko i| ________-J *1 - ii kreće mali električni Jezero); u 10. vij. obrazovala se u njihovoj sre- motor, koji se koči I dini država S&muilova. — Brskavei (Mergus) Brojilo pomoću kotvast. mag- ptice srod. patkama, nazubljena kljuna: u JsL i",otr* neta. Stanoviti broj 8 vrste (samo zimi), okretaja odgovara određenoj količini električne , Brskovo (Zet. b.) razvaline sred. vjek. trgovišta struje. Gibanje motora prenosi se pomoću satnog i 1 rudar, mjesta izm. KolaŠtna 1 Bijelog Polja, mehanizma na brojčanu ploču, gdje se vidi za- nedaleko Tare. U njemu su Dubrovčani otvorili bllješen potroAak struje, Izražen u kllovat-sa- svoj prvi konzulat u sred. vjek. Srbiji. Kralj Uma (Kwh). —• Brojka znamenka, cifra, znak ! Uroš doveo ovamo saske rudare Iz Erdelja i za broj; arapske b. 0, 1, 2, 3 itd.; rimske b. kovao prvi novac sa srp. natpisom. Zbog nepri-l, V, X, L, C. D. M za 1, 5, 10. 50, 100, 500, 1000 stupačnosti mjesto brzo napušteno. — Bršadin l'njihovi sloiaji na pr. XXVI=26; Grci i Slaveni ! (Sav. b.) selo nedaleko Vukovara; za vrij. Svjet. (prije) upotrebljavali slova za brojke. rata velika vojna bolnica. Brokat (po tal.) svila isprepletena zlatnim i sre- BrtučeviĆa hrv. vlasteoski rod u hrv. književno- sa basom 10, Na pr. 354 = 3.10*+5.10 + 4. Brojilo instrument za mehaničko brojenje bilo kakovih gibanja: stapaja, okretaja na strojevima, koraka, provaljenog puta itd. B. električno za mjerenje potrošene električne struje. Najobičnije motorno br. Električ. struja po- imu bralm žicama; metal, prah za brončane boje. sti 16. vij. zastupaju Jeronim (1. pol. 16. vij.) i B roke a Hill austral. gr. u N. J. Walesu, 24 000 | Hortenzije (2. pol. 16. vij.). Dok je prvi kao st ; rudnici srebra, olova i cinka. — Broker pjesnik poznat samo iz pjesničkih poslanica svo-(emgl.) f Mešetar, j Senzal. —Brokoff Jan (1652-I jih, od Hortenzija su se sačuvale 2 pjesme. 1718) ćeš. kipar, majstor baroka (Ivan Nepomuk Brtvenica (zaptivačica) strojni dio, koji služi za i PietA na praškom Karlovom mostu). brtvenje, zaptivanje (učiniti nepropusnim) otvo- Brom hem. element, u izvorima mineral, vode, rft, kroz koje prolaze pomične poluge (stapajica, stassfurtskim solima, mor. vodi itd.; teška, crven- | ojnica). — Brtvilo (brtva) sredstvo (koža, kasto smeđa dimljiva tekućina, vri kod 63® C. j kaučuk, azbest itd.), koje se meće na spojna ili B. aikalija (natrij, kalij, amonij. bromld): sred- ! prelazna mjesta (na pr.: na spojevima cijevi), stva za umirenje živaca. — Bromati soli bromne da se spriječi izlaženje plinova, pare ili tekućine, kiseline. — Bromelijaeeje (Bromeliaceae) porod. I Brucin alkaloid (đimetoksistrihnin) slič. f strih-tropskih jednosupnica; mnoge epifiti. Ananas j ninu; nalazi se uvijek zajedno s ovim u plo-(Ananas sat iva) mn. se gaji u Centr. Americi. I dovima vrsta strychnosa; jak otrov, uzrokuje Bromoulieni tisak fotograf, postupak za dobiv. grčeve mišičja, služi u med. (t Kurare). umjetničkog izgleda fotografije. Posebnim se po- Bruck (na Muri) gr. u Štajerskoj, 11 300 st.; in-stupkom fotogr. izbiijedi, zatim se učini reljef- : dustrija. — Bruck Arnoldus de (1480-1545) ljubij. nom (Izbočenom) i prelazi valjkom s uljenom i kanonik, kompozitor crkvenih a-capella horova, bojom. — Bromural sredstvo za umirenje i uspa- 1 znatnog glasa; piše u stilu nizozem. polifonlje 15. vljlvanje. — Bronca legura bakra s promjenljivim | vij. sa primjesom elemenata nar. popijevke alp-aadrlajem kalala (kositra). Brončane boje su i skih krajeva. — Bručki Leonija (*1860) bivša proste od kalaja. u prah smrvljeni metali (na primadona zagreb. opere. V*- Hi legure. Bronciranje: premazlva- Bruckner 1) Anton (1815-96) uz Schuberta najtl- ? * »irnisom I bronč. bojama. — Brončano doba pičnijl pretstavnik austr. muzike, orguljaš svjet. {mjedeno d.) f Prehlstorlja. — Brongos (grč.) glasa. Radio tek od 41. g.P gotovo isključivo rijeka u Mezljl, danas Sava. — Bronh lje ogranci I monumentalne forme (9 slmf., Psalam. Te deum 173 Briickner — Jlrzometku 174 1 5 misa za solo, hor i orh.). U simf. muz. prenio tekovine Wagnerova stila, ali ostaje apsolutni muzičar, živući na koncu epohe, zdrava ga selj. narav i iskonska muz. nadarenost osposo-bljuje, da se očuva rastvornih tendencija vrem.; jedan od posljednjih vel. majstora 19. vijeka. 2) Ferdinand (zapravo Th. Tagger, rod. 1891) njem. dramatlk: „Elisabeth v. England", „Krank-1 helt d« Jugend", ,,Rassen“; roman „Mussia". Brilckncr Aleksandar (*1856) amer.-poljski lit. historik i filolog u Berlinu, historik polj., rus. i ostalih »lav, literatura, autor poljskog etimol. rječnika i djela o povijesti poljske kulture. — llrueghel porodica nizozem. slikara: 1) Pietr st., t. zv. „seljački B.“ (1525-69): 2) sinovi: a) Pietr ml., t, zv. „paklenski B.“ (1564-1637 ili 88), b) Jan, t. zv. „baršunasti B.“ (1568-1626). BrueroviĆ (Bručre Desrlvauz) Marko (rođ. Lyon 1774, umro Alep, Sirija ili otok Cipar 1823 ili 25) franc. konzularni činovnik odgojen u Dubrovniku, službovao ranije u Travniku i Skadru, bio u Dubrovniku najaktivniji hrv. pjesnik, obrađujući uglavnom prigod. poeziju. Najpoznat. radovi: Tamašne pjesni, 1805. — Brues Otto (*1897) njem. dramatik. — Bruges (franc.) Brtlgge (flam.) zap. flandrij. gr., 51 500 st., nekad najveće tržište vunom. — Brugmann Karl 1 Berthold Delbrtlck, komparat. filolozi, napisali „Grund-riss der vei'gleichenden Grammatik der indoger-manischen Sprachen“ 1886-1900. Brugnoli Secundo (* posl. 1527, f poč. 17. vij.) dubrov. svećenik i crkv. kompozitor (popijevke i himne): pouke o koral, i figural. pjevanju. — Bragsch-/paša/ Heinrich Karl (1827-94) njem. istraživač i opisivač staroga Egipta. Brajon f Brouillon. — Brukterl german. pleme zap. od rijeke Emsa, spom. se oko 100 posl. Kr. Bruma u Rimljana najkraći dan, zimski solsticij. Odatle franc. ,,brume“ = gusta magla. — Brumaire drugi mjesec u franc. revolucionarnom kalendaru (22 X - 20 XI), „mjesec magla". — Brumata-lje-pivo lj. Iz lanenog ulja, katrana, terpentina i svinj. masti, kojim se premažu papirnati pojasi na deblu voćke radi hvatanja zareznika i šteto-činja (naroč. malog mrazovca, lat. Cheimatobia brumata, t grbe). Brunda 1) (drombulje) dječji muz. instrum. od čelič. pera, koji se trza među zubima. Među primitivnim narodima Tihog Oceana veoma raširena. Iz b. se razvila usna harmonika; 2) pomoćno sredstvo od užeta ili željeza za umirenje vel. životinja. — Brundizij staro ime za Brindisi. — Brunellesco (Brunelleschi) Filippo (1377-1446) firentinski osnivač renesan. graditeljstva (kupola firentin. katedrale). — Brunette (franc.) smeđo-kosa. tamnoputna. — Brunhtlde u Nibelungenliedu divovska kraljica na Isensteinu, pobijeđena u bojnim igrama od Siegfrieda pošla za burgund. kralja Gunthera. (Sličan motiv u hrv. srp. narod, pjesmi „ženidba Dušanova"). — Brtimng Heinrich (*1885) njem. državnik, pretstavnik katol. cen-truma, kancelar Reicha 1930-32. Brunner 1) Heinrich (1840-1915) njem. historik („Deutsche Rechtsgeschichte"). 2) V. H. (*1886) ćsl. slikar, grafik i scenograf (Rađuz i Mahu-lena). — Bruno Giordano (* 1548, spaljen kao bezvjerac na lomači 1600) tal. filozof renesanse („De la causa, principio eđ uno", „Del lnflnito, universo e mondi"); panteist. — Brunolin tamni lak za pokućstvo; sastavljen od 75 dijel, voska, 325 d. smeđeg sikativa i 600 d. terpentin ulja. Brunschmidt Josip (1858-1929) hrv. arheolog, dir. arh. muzeja u Zagrebu. Urednik „Vjesnika hrv. arheol. dr." 1895-1919, gdje su otštampani glavni mu nauč. radovi („Kameni spomenici Hrv. nar. muz.", „Die Inschriften u. MUnzen der griech. St&dte Dalmatiens"). — Brus (Morav. b.) 1931 g. 453 st., sresko mjesto na desnoj obali rječice Rasine pod Kopaonikom. — Brusa gr. na sjev. zap. Turske, 61 690 st.; industr. svile: grob Jel. Zrinske. — Brusilov Aleksjej Aleksjejevič (1853-1926) rus, vojskovođa, poznat zbog svojih dviju ofenziva protiv Austr. i Njem. u Svjetskom ratu 1916 i 1917. Brusina Spiro (1845-1908) vrlo zasluž. ispitivač Jsl. faune; osnivač Hrv, prirodoslov. društva; radio naroč. na malakologiji („Naravoslov. crtice sa sjev. ist. obale Jadran. Mora", „Građa za neogensku malakološku faunu", „Morski psi Sredozemnoga i Crljenoga Mora", „Ptice hrv. srp. I 8 obzirom na ostali slav. Jug", „Sisavci Jadran, | Mora", „Naše jeaetre", ,,K ornltologiji Kotora i Crne Gore", „Zoologija I Hrvali"), « Brusiti 1) oštrltl rezila pomoću brus. kamenja; 2) Izgla-! đ i vati razne površine pomoću brus. sredstava, — J Brusio (Primor. b.) selo na otoku Hvaru; proizvodi ružni ari novo ulje (oko 7 tona godiš,). — Brusnica (Vacclnlum vitla idae) zlmzeL biljaa Iz porod, vresova. Cvjetovi bij. ili rumeni. Bobe crv., jestive. —- Brusnlk (Primor, b.) nenaseljeni otočić od eruptiv. kamenja (na kartama Bred. vij. Melisello). — Iirusque (franc.) opor; brfskl-rati: osorno postupati. — Brusi Alfred (*1891) njem. ekspreslon. 11 Hk I pisac simbol, drama. — Brut 1) Luci je Juni je B,, svrgnuo Tarkvinlja Oholog, rlm. Kralja (610 pr. Ki\); 2) Marko Ju-nije B. (86-42) sestrić mlađeg Katona, zavjeri© se protiv Cezara, podlegao na ćelu republikan. vojske kod Filipa. — Brutalan (po franc.) surov, grub, naprasit. — Bruto (krat. bto, btto) nečist; b. težina, ukupna težina robe s omotom, Brutoprostornina I Tonaža. — Bruto težina novca težina plemen. kovine i primjese. Bruun Lauri đs (*1864) dan, pisac; hlst. i mođer, romani („Sretni dani van Zantenovl", „Pjesma smrti" itd.), —- Bruxelies (flam. Brussels) gl, gr. l>ruxe,*e»i glavni trg sa gradskom vijeonicom Belgije, 887 623 st.; na kanalu sa Scheldom; tkanje sagova, luksuz, industr., Palais de Justice, univerz. — Bruyšre-drvo od korijena drvenaste crnice (Brica arborea). — Brvak (Coenurus cere-bralis) bobica (ikrica) ovčje trakulje u mozgu dom. ovce; uzrokuje tešku bolest „brlj"; na stijene! bobice razvije se mnogo glava (scoiex). | Trakulje. — Brvenik 1) razvaline sred. vjek. grada sjev. zap. od Raške (Zet. b.); 2) staro rudar, naselje na sastavu Laba i Brvenice, izm. Kuršumlije i Prištine (Morav. b.) — Brvnara kuća sa stijenama od balvana (trupaca) (f Tabela: Seljačke kuće). — Brvno greda, gimnast. sprava; vježbe ravnoteže; Šved. brvno; nošenje i bacanje grede (škotska). — Bryce James (1838-1922) engl. pravnik, politlk, diplomat i državo-slovac. Pisac djela „Modern Democracies". Brzak Dragomir (1852-1904) pjesnik, pripovjedač i dramatik. Rodoljub, pjesme, putopis ,,S Avale na Bosfor", humorist, priče (,,U komisiji", „Mlka praktikant"), pozoriš. komadi i lakrdije. — Brza Palanka (Morav. b.) 1921 god. 1762 st., mjesto na Dunavu, jugozap. od dunav. okuke „Ključ". — Brzava (Dunav, b.) lijevi pritok Tamiša. Brzina put prevaljen u jedinici vremena na pr. 1 cm u sek ili 1 mor. milja u satu itd. Mjeri se zapornom urom (stopericom), tahometrom, brojačem (za brzinu okretanja) i dr. B. zvuka u zraku oko 340 m/sek; svijetla 300 000 km/sek, Zemlje oko Sunca 29,7 km/sek, aviona do oko 600 km'sat ili do 168 m/sek itd. B. svijetla: svi elektromagnetski valovi (električni, svijetlosni, toplinski, rentgenovi valovi itd.) šire se istom brzinom i to 300 000 km po sek.; ta b. mjeri se optičkim, elektr. i astronom, metodama. Brzojav (telegram, depeša) poseb. tehnikom prenesena vijest; telegraf: ustanova (redov. državna) za otpravljanje brzojava. — Brzojavna adresa skraćena adresa, koja se utvrđuje sporazumno s poštom. — Brzometka puška, puni se Jedno- 175 Brzopis — Buddbizam Prorez Čovječjeg bubreg« kora b bobr. iri c bubr. lijevak d arterija e vena vremena sa viče metaka, koji «e ispaljuju jedan za drugim. — Brzopis f Stenogranja. — Brzo-ttsni stroj vrsta Štampar, stroja, — ftrzozotvskf Karol (1821-1904) polj, pjesnik. Navodno preveo Gunđuliće-I va „Osma-na", prije-vod se izgubio. — BtoJ Btto krati-caza f bruto, — Bubao (prčak) žlvaai želudac. — Bubamara f Božje ovčice, — Bu-banović 1) Franjo (rođen g, 1833) hemik; uz popul.knjige („Slike Iz kemije") izdao nemlj. udžbenik. I 2) Julije (1826-1906) vel. župan srijemski 1875-86, narodni dobrotvor, osnovao rus. stipendiju, kojom upravlja Jal. akad., i jednu zakladu „Mat. Hrv. — Bubanj 1) (tal. tamburo, cassa) prastara uda-raljka, drv. ili lim. cilindar s napetom telećom kožom s obje strane, nema određene visine tonaži služi za podu- ■ piranje ritma i pojačavanje zvuka: 1) vel. b., u simfon. orh. 1 vojnoj muz.; 2) mali b., sa žicom preko jedne kože: oštar i brenčav zvuk (u orhestru, u vojsci kod maršal; 3) drveni bubanj (jaz? instr.): drv. kladica, postrance rasječena, udara s< batićem; (sli- ka t Jazz); 2) „ „ I tehn.: šuplji Budlmpeit.. Dunav valjak, služi za namotavanje užeta i lanca, za prosijavanje, pranje itd.; 3) hermet. zatvoren lim. valjak za prijevoz robe, koja se kvari uz pristup uzduha; inače i za tekućine. — Bube I ( Kukci. — Buber Martin (*1878) jevr. naućenjak i pisac; „Vom Gelst des Judentums", preveo St. zavjet i finski epos „Kalewala’‘, — Bublić Dragan (*1895) pisao lit. prikaze i kritike, romane i pu-topise („Na rubu", „Sveti križ", „Atentat", ,,Ka-rađorđc"). — Bubnjava kuga blaži oblik kuge; glav. simptom 4 buboni. — Bubnjić opna, dijeli vanj. uho od srednjeg i prenosi zvuč. valove putem sluš. košćica. —- Buboni otečene | limfne žlijezde, često u slabinama; kod raznih pa i ve-neričkih infekcija; ognojenje moguće. Bubrezi trbuš. organi, sa svake strane kičme po jedan; mokraćom izlučuju lz krvi nepotreb. 1 otrov, tvari; mokraća kaplje u bubrežni lijevak, odavle prolazi mokraćovodom u mokraćni mjehur, koji se ispražnjuje kroz vodopust. Bolesti b; bubrežni kamenac nastaje u lijevku Ili u mokraćovodu, uzrokuje jake boli (bubrež. kolika); smežuravanje bubrega: bolest usl. ovap-njenja bubrež. arterija; bubreg selac: spuštanje b. s oblć. mjesta na niže, zbog naglog mršavljenja, teškog rada, stezanja struka Itd. Uzrokuje boli u trbuhu. 4 Upala bubrega, Bttcher Vlljem (*1824) sloven. arhitekt u Grazu. Projektirao gimnaziju u Mariboru. Sagr. višu realku u M. i tornjeve žup. i Marijine crkve u Celju. — Buchner Kduard (1860-1917) njem. hemik, hernija vrenja. — Bttchner 1) Georg (1813-1837) njem. dramatlk, revolucionar. U dramama ,,Woyzeck" i „DantonB Tod" Jedan od pionira naturali at, drame, Br njem, fiioz.; klasik gjJBIrj §J! »likar. Slike talk < V%4 und HUjft sloven. Ističe ne te entM Kitajem, Indijom, Alžirom °Va/J ftu« amer. književnica' mr«, . ' Buck fl, Buckingharn Qmrgf» Vf)hllJ'V, života1' ljubimac engl. kraljeva ubijen, kad Je krmmOaL * T Bfjcklngham (ii. nhir^i u?!*?H,u^5notima Hvinjar-itvo, ovčarstvo ,J ^n/' ®*»gl kralj, palača u Urndonu ~'rl* 1825), znam. galerija Tika Thomas 0821-96) engi hStortT Č Paskal 0834-1910) hrf. austrij, okupator, politike 1 Herc. # Hrvatskom.’ ucurbita pepo) Jeđooljet-Podrijetlom iz Amer. MLPo-u Međo. književnosti"), o Švedskom 1880-1910. Prot I vn i k tražio sjedinjenje Bosn Buća tikva, bundeva (Q na biljka iz Istoim, porod Povrće 1 krmivo. Gaji ne i nt. bu vijest relormncije t proti vureformacije murju", „Povijest hrv. protestant** Sportski radnik i pisac, informator životu 1 književnosti, 2) Petar ^Sooslo' 1 PriPovHe,(t) za puk <"2***« ^^P°vHeKti J. — Bočica (uteg) žeij. r.HT Male bućice u girnnast 0,6-2 kg. Kod natjecanja u dizanju tereta ručice « pomić kolutima, 1 Dizanje utega, ffOT župnik u Stenjevcu, zatim ir^-73 u Neđeljišću u Međumurju, odakle je prije 1574 štamp. knjigom pokušao širiti Kalvi- novo naučan je 3 euharistiji i zbog toga na Uje cez. sinodi u Zgbu 1674 osuđen. Bnće (talijan. boccia) igra s kamenim kuglama na obić. semljištu.Igra-' Ište 10 x 30 m. Pojedinać. ili dcupno 2 do 5 igraća. U Hrv. Prim. mnogo •ašireno, inače po Italiji i Franc, Pozna-o još od Rlm- , ! , ijana. 1 7«rmiU parlamenta Budak iiljata motika, f Pijuk, — Budak Mile (*1899) pisac pjesama, pripovijesti i romana („Na ponorima". „Pod gorom , „Opanci dida Vldurine"). — Budal AndreJ (pseudon, Pastuškin, *1899) sloven. pripovjedač, prevod. i kritik, živi u Vidmu (Ital.). Sudanski Stcpan (1830-73) ukrajin. pjesnik, prevodilac „Ilijade". Budapest (Budimpešta) gi. gr. Mađ.; na des. obali Dunava, na brežuljku stari gr. Buda, u ravnini novija Pešta; 1 421 397 st, Industr.: mlinovi, strojevi, vagoni: trgov. žitom, stokom, vunom. Toplice. Uz Dunav raskošne zgrade; unlverz.; radiostanica. Buddha (indij. = prosvijetljeni) zapravo Sid-đhartha ili Gau-tama iz plern. čakija to. 560-480 pr. Kr. u Kapi-lavastu na podnožju Himalaje) osnivač religije buddhizma. Buddhlzam religijski sustav bez božanstva, osnovan u lijev. I dtji (kao reakcija protiv čenog brahma- Budan« u r«Urut (Krit. Itutij«) mm m.
i'lufnu) i u Tibetu, vlfc' otlć, HtuUv nego rell-KIJa; glav. dulnoot đjaiotv, ljubav prcinn lili' ■njemu, a najveće savršenstvo (Kitpunh samozataja I težnja za uništenjem, koje donosi čovjeku labavljenje I smirenje u nlštavilu nirvani (t Kvijctizam). ti 11, vij, pr, Kr, drž. vjera u Ind., ali »e doskora podijeli u nm. sekta, rašlr, u Ind. i jgt, Aziji; u 18, yl;|, poal. Kr. ustupa mjesto novobrahmanlzmu III thlndoiznrtu, Do <Jn-nn« održao se u St raž. Ind, I na otoku Ceylonu, isprva imnm nikakva bogoštovlja, jer ne poznaje i'eiJ*1* Vft‘ kasnije uvodi, oaob. na sjeveru .'i tbot), mnogoboitvo (politetzam) sa raznovr«. .oogoAtav. obredima i spravama (molitveni mll* ,u>vt). tluđđhittmu pripada oko 200 mll. sljedbo« nlka, BudšJovtc« sr, l ekonom, srediste na Jogu CSK. na Molđavi, 44 000 at.; pivovare. Budget (engl.) budžet, proračun, Iskaz prihoda I Izdataka, koji so predviđaju za odred, razdoblje (bd. god.). Neto-proračun Iskazuje prihode iza odbitku uprav, i dr. troškova. Državni b. Je jed-no godiš. zakon, kojim se predviđaju i prethodno odobravaju svi drž. prihodi I rashodi. Mora biti javan 1 sačinjavati jednu cjelinu. Sastoji od ftnanc. zakona I b. prihoda i rashoda. U mođer. državama razvilo se tečajem vremena budž. pravo parlamenta, t. j. pravo odobravanja drž, proračuna po parlam. U Jsl. odobrava b. nar. pretstavnlštvo, ali ono može predložene Izdatke samo brisati ili smanjiti, a ne smije lh povečati. Kretanje držav. rashoda i prihoda Jugoslavije za 1931-35 prikazuje niža tabela, a kretanje drž. budžeta (zajedno s budžetom drž. preduzeča) za 1927-35 grafička slika. PREGLED DRŽAVNOG RASHODA I PRIHODA JUGOSLAVIJE ZA G. 1931-35
(okruglo u milijunima dinara) Rashodi; Vrh. drž. uprava Penzije Državni dugovi Min. pravde Min. prosvjete Min. lnostr. poslova Min. unutr. poslova Min. financija Min. vojske i mornar. Min. građevina Min. saobraćaja Min. poljoprivrede Min. trg. I industrije Min. soc. pol. I nar.zdr Min. fizič. vaap. nar, Budž. rez crv, krediti Ukupno 1931/2 1932/3 1933/4 1 1934/5 260 149 1 152 1 150 1024 873 i 916 i 1101 1220 1559 1182 ! 946 434 390 359 j 357 895 815 786 : 793 156 135 121 i 121 644 570 551 544 401 318 303 297 2596 2132 2000 1943 279 198 165 166 178 126 153 203 96 (6 66 ; 64 71 51 46 44 230 160 152 148 12 15 14 40 30 25 | 25 8528 i 7573 6991 1 6914 Prihodi: Neposredni porezi 2106 1663 1 1808 { 2280 Posredni porezi | 3536 | 3185 j 2880 | | 2555 Monopoli (višak prlh.) Ratna otštetu 1839 406 1811 1607 1560 Drž. privr. iviftak prlh.) 482 753 535 386 Razni prihodi j 153 163 160 143 Ukupno | 8522 [ 7575 ! 6990 i 6914 DRŽ. BUDŽET JUGOSLAVIJE (n milijardama dinara) ?i ft & U n r i s n s i g & 1 S % a n M F4 «*t « i —i—r Buuimljunin Strah Inja (Hl./ 17. vlj.) bosim, jkonopiaac, Budiinlje (Zet. b). mjesto kod Berana. U Budim Iju Je SvJ Sava ustanovio episkoplju, kasnije mitropoliju, pri crkvi j Durđevi stupovi. Budi nlć šimun Zadranin (41600) svečenik I U njegovim bilježničkim hova svjetov. sadržaja, prijevoda: „Pokorni 1 mnogi Ini Psalmi David. (1582), „Ispravnlk za jerejl" (1582). „Suma nauka krstjanakoga" (1588 lat. i ćlrll.) I „Kratka azbukovica" (1583). Budlnić upravo glagoljaš. grad. bilježnik Samo papirima nađeno at i« At amp. rad sastoji od 7 leksikon Mlnorva piše mješavinom narod, i crkvenoslov. jezika. U „Šumi" osim toga Ima još i češ. i polj. riječi, a Budva u njenu lat. izdanju za glasove Č, i, ž upotreblj. se 1 tipovi s dijakritićnim znakovima. Badlsavijevlć-Prijedorski Bude (1843-1919) vei. župan ličko-krbavski (1889-1902) I zgb. (1902-05), književnik, pripovjedač, slike iz nar. života u Lici (,,S ličke grude", „Iz staroga zavičaja"). — Budišln (od 1868 Bautzen) glavni grad Lužice, 40 385 st., znatna inđustr. (tekstil, gvožđe). biblioteka, muzej; g. 1813 pobjeda Napoleonova. Badišnica (Primor. b.) 40 km duga rijeka, dolazi sa sjev., kod Knina utječe u Krku: uz nju j Steinbeissova željezo, na sjev. u Prijedor i Jajce. Bndmani Petar (1835-1914) filolog i urednik „Rječnika Jsl. akad." (1883-1907); pisac gramatike hrv. srp. i rus. jezika. — Badoar t Boudoir. Budva (Zet. b.> 1931 god. 726 st., gradić i kupalište na rtu u istoimenom zalivu; katedrala iz 1418, grad. zidovi i mlet. kaštel; 8 km dugi žal (najljepši na Jadranu). U grč. i rim. vrijeme Butua (prvi puta u 4. vij. pr. Kr.). U 10. vij. u Zetl (Dukljl), zatim u Srbiji, 1442-1797 u mletačkoj vlasti, potom u austrijskoj do god. 1918. Budžsk (tur.) ugao; kut. — Budžet f Budget. Baenos Aires glav. grad Argentine na La Plati. 12 214 702 st. (\>i Evropljana); najvažnija južno-američka luka, mlinovi, klaonice, uređaji za smrzavanje mesa; univerzitet. ! Buffalo grad na Brie-Jezeru, država New York (USA). 573 000 st.; industr., univer*. — Baffet (franc.) 1) ormar za čuvanje stolnog posuđa itd.: 2) prodavaonica jela i pića. —- Baffo (tal.) komičan; f Lakrdija; (muz.) šaljiv, vragolast: pjevač tal. komične opere, tenor b., bas b.; u vezi s dr. nazivom označuje komičan karakter (opera b.. duetto b. Itd.). f Opera. — Buffon George jjouis Leelerc conte de (1707-88) franc. prirodoslovac. — Bug 1) (Zap. B.) pritok Vtsle iz ist. Galicije; 2) (Jui. B.), iz Podolja (Ukrajina) u Crno More, — Bugačica (upijača) nelijepljen papir, koji upija. Bugari Južnoslav. narod (oko 5 mi!.) pravoal. (nešto muslimana: Pomaci). Preci turko-tatar. podrijetla, doseljeni na Balkan s Volge (odatle ime B.), posl. ih alavizlrali doseljeni Slaveni. Bugari ja (muz.) t Tambure. Bugarska carstvo na ist. Balkan, poluotoka, 108 146 kmž, s 5 944 000 st. Gl. gr. Sofija. Ralkan-Gorje dijeli B. na sjev. i jut. Na zao. Rila Plan,, Vltoš 1 Rodopc. Klima kontinentska. na jugu klima l flora suptrop. Agrarna zemlja, počeci industr. - Prastanovnici Tračani. Trakiju pokori rim. car Klaudije 46 posl. Kr. God 251, 878, 471 prodriješe preko Dunava Goti. U njihovoj pratnji spominju se 471-88 t Bugari. Pod Justtnljanom I. (527-68.) boravili Bug sjev. od Dunava, u jui, Rusiji, a Slaveni prodrli u Trakiju, Kasnije se Rug. oslobodite avarskog jarma (632) i osvojite pod Aapuruhom kraj lim Dunava i Balkana (679 ) 726 Bug. blizu Carigrada, ali potisnuti od Kon-stani ina V, (756-76). Njihov kan Kruni potuče Vlzantlnce na Stru-ml. osvoji Sofiju 809 i prodre 813 do Carigrada. Omortag osnovao Preslav T ratovao protiv Franaka. Presjam potučen od Srba (Vla-stimir). Boris pokršten 865. St-meun (890-927) potuče Mađare 1 RofirtU pit 179 Bugarska — Bugarska muzika 180 Prodor Iskro kros Bslksn-Gorj« u Bugarskoj Srbe, osvoji Makedoniju t Albaniju, opsjedne Carigrad, proglasi se 918 carem (bug. metropolitu patrijarhom), ali bi potučen od Tomislava. Opadanje B. pod Petrom (927-69): Srbi se oslobode, a B. zaposjednuta od Rusa Svjatoslava, koga po-tuče vizant. car Ivan Clmlskr te pokori B. 971. Oko Ohrida i Prespe držali se do 1018 Samuilo, Radomir i Vladislav. B. pod Vizantijom 971-1186. Posl. smrti Manojla I. Komnena pobuniše se Bug. i Vlasi pod Petrom i Asenom. Njihov brat Kaiojan (1197-1207) potuče Mađare, lat. cara Bal-duina i solun. kralja Bonifaclja, ali pogine pred Solunom. Njegova prijestonica Trnovo. Asen II. (1218-41) potuče Todora Angelosa kod Klokotni-ce i osvoji Albaniju 1230. Na srp. prijestolje postavljen Asenov zet Vladislav I. Slabljenje B. posl. tatarske najezde 1242. Mihajlo I. (1246-57) tzgub. Makedoniju 1 bude potisnut od Srba kod rijeke Lima. Mihajlo II. poginuo kod Velbužda 28 VII 1330. Ivan Aleksandar (1331-71), Dušanov saveznik, imao da se brani od Turaka. 1393 osvoj. Turci Trnovo, 1396 Vidin. Najugled. Bugari pobjeg. u Srb. (Konst. Filozof i Grgur Cam-blak) i u Mađ. B. pod Turcima 1396-1878. Ustanak 1595. U Vidinu vladao 1798-1807 Pazvan-Oglu i sakupio oko sebe janjičare i krdžalije (otpuštene tur. plaćenike). 1762 monah Pajsije pisao bug. historiju. 1828-29 pokušaj ustanka protiv Tur. Podizanje bug. škola oko 1860. G. 1870 stvoren bug. egz&rhat kao samostalna crkv. organizacija. Nakon pobjede nad Tur. 1878 htjede Rusija da oživotvori u Sanstefanskom miru (3 III 1878) Vel. B. s Rumelijom, Makedonijom i većim dijelom Trakije, ali Berlin, kongres dade Bug. područje izm. Dunava i Balkana, dok je ist. Ru-melija obrazovana kao autonomna tur. provincija. Bug. knez Aleksandar Battenberg (1879-86) ujedini B. s Rumelijom i potuče Srbe kod Slivnice 1885. Aleksandar protjeran, a na njegovo mjesto ppzvan Ferdinand Koburg (1887-1918). B. započe živu agitaciju u Makedoniji (Uinjdanska akcija 1903). 1908 se Ferdinand proglasi carem. U prvom Balk. ratu potukoše Bug. Turke kod Kirkilisa i LUle Burgasa, ali biše odbijeni pred čataldžom. Kasnije osvojiše Jedrene. Pri podjeli područja, dobivenog od Tur., raziđe se Bug. sa Srb. i Grč. Bug. vojska potučena kod Bregalnice. Grci pro-driješe u B. s jugozap., Turci s jugo ist., Ru-muni sa sjev. B. prisiljena u Bukureškom miru, da se odreče vel. dijela osvojenih krajeva. Za Svjet. rata opredijeli se B. za centralne sile, navali na Srb. i zaposjedne juž. krajeve do Jadran. Mora, ali odlučno poražena 22 IX 1918 na Solunskom frontu. Sklopivši primirje odreče se Ferdinand prijestolja u korist sina Borisa III. Vladu preuze Stambolijski, dotle zatvoreni vođ agrar, stranke, koji potpiše mir. ugovor u Neuilly-u 27 II 1919. (Bug. izgubi Dedeagač, juž. Do-brudžu, Caribrod, Strumicu i Bosiljgrad); S. ubijen 1923. Namjesto agraraca zavlada B.-om „demokratičeski zgovor" (Cankov i Ljapčev), koji zavede politiku zbliže-nja s Italijom i podržavanja makedonstvujuščih. 1934 vla- Car Boris III. da Kimona vlada gener Toševa. Georgljeva za zbllženje s Jsl.; zatim •ala Zlateva t od aprila 1935 kabinet Bugarska književnost. Staro doba b. k. od 9. do P°»* I«: V*J- po svom Je izvoru 1 karakteru svoga sadržaja ist.-kršćansko, a novo Je doba od pol. 18. vij. prema svim znacima 2ap.-prosvjetitelj! podrijetla. Početak bug. knj. na narodnom jeziku t s vlastitim pismom pada u polovinu 9. vij. (djelo sv. ćlrila i Metoda). B. k. doživljuje svoj preporod: prvi za cara Simeona u Preslavi od 9. do 10. vij., a drugi za cara Aleksandra (14. vij.) u Trnovu, toj drugoj bug. prijestonici. H propašću bug. carstva na koncu 14. vij. nastaje i propadanje književ. rada Bugara. Otada se javljaju drugi slavenski utjecaji na b. k. i to najprije od 16. vij. srpski, a od 17. vij. ruski. Nova b. k. počinje djelom „Istorija Siavenotugar* skaja" svećenika Pajsija iz hilandarskog manastira na Atosu (1762). Važan korak napretka čini početnica, t, zv. „ribni bukvar", od Petra Bero-vića-Berona, štampana godine 1824 u Brašovu. Sofronije Vračanski, Neoflt Bozveli, Neofit Rilski 1 dr. pišu djela didaktička. U periodu, koji Je prethodio oslobođenju Bugarske (1840-1875), pišu odn. pjevaju Sava Georgi Rakovski, Drumev, Hri-sto Botev, Ljuben Karavelov. Ivan Vazov (1850-1922) prvi je bug. književnik, koji Je umjetnički manifestirao ljubav za svoju zemlju. U romanu „Pod jarmom** ovjekovječio je bug. ustanke (preveden je na srp. hrv.). Stojan Mihajlovski Je aa-tirlk, Todor Vlajkov beletrist, Aleko Konatan-tinov satlrik („Baj Ganja**). Poslije Svjet. rata ističu se: Elin Pelin, pripovjedač bugar. sela. Georgi Stamatov, psihološki analizator, Dimitar šišmanov, romansjer, kritik i feljtonist, Ana Kamenova, romansjerka, Mihajlo Kremen, solidan pisac, Konstantin Konstantinov; Vladimir Polja-nov odlikuje se poznavanjem današnjih pitanja. Konstantin Petkanov, rodom lz sada tur. Trakije, ugledan bug. književnik, koji je za objekt svoga stvaranja uzeo seljač. život. St. čilingirov, pisac romana „Kruh naš svagdašnji" i „Kabanica". Jordan Jovkov, pisac romana „žetelae". Pripovjedač Angel Karalijčev (*1902) piše priče za omladinu. Među prvim se pjesnicima istakao Dobri čintulov. Konstantin Veličkov, nježan lirik. Najveći bug. pjesnik svog vrem. Petko Račov Slavejkov (1827-1895). Lirik Hristo Botev. Penčo Slavejkov (1866-1912); najveća mu zasluga usavršenje bug. stila u pogledu forme i temeljitog misaonog sadržaja. Njegovo glav. djelo ep. pjesma „Krvava pjesma". Peju Javo-rov udara temelje trećem razdoblju u razvitku bug. pjesništva. Pjesnik Nikolaj Rajnov je individualni posmatrač, ima arhaični stil, mistički patos. Elizabeta Bagrjana, autorica dviju zbirki pjesama „Vječna i sveta" i „Zvijezda mornara**. Trifon Kunev, Dimčo Debeljanov, čavdar Muta-fov, Nikola Furnadžijev, Dimitar Pantelejev, Atanasov Dalčev. U bug. dramat. poeziji naj-plod. su: Ivan Vazov, Anton Strašimirov, stvaralac drame, Dobri Popov Vojnikov, Konstantin Veličkov i Stojan Mihajlovski. Najpopularniji današnji bug. komediograf St. L. Kostov, poznat i u inostranstvu. Prvak je novije bug. kritike Vladimir Vasiljev, urednik revije „Zlatorog". Dr. Krstev, Malčo Nikolov, N. Dančev pišu eseje. Bugarska muzika novog je datuma; prilike na čitavom Balkanu onemogućiše do oslobođenja od Turaka razvoj umjetn. muz.; samo lirske i junačke nar. popijevke neobično bogate i raznovrsne ritmike i melodike. U Sred. vij. razvita crkv. muz. (iza pokršten ja rus. kneza Vladimira u 9. vij. šalje vizant. car Bugare, da poduče Ruse u pjevanju). Do 12. vij. utjecaj grč. muz. i crkve, otada samostalni bug. koral sa poseb. notama. U 12. vij. čuveni pjevač i kompozitor Ivan Kukuzel. U 14. i 15. vij. centar samostalne b. muz. u Trnovu. Iza propasti drugog b. carstva raširi se b. m. po Moldavskoj, Rus. itd. (tokom 16.-18. vij.) Grč. svećenstvo nastojalo uništiti sve tragove b. muz. kulture, ova se sačuvala samo kod b. emigracije u Rus. Isto tako uništeni i rijetki dokumenti svjetov. muz., instrumental, muz. nepoznata, od instrumenata poznati samo narodni: gusle i duda. U 60-tim god. 19. vij. prvi tragovi muz. života (1. orhestar u šumenu, 1. crkv. hor uredio Janko 181 Bugarska umjetnost — Bujanovci 182 Mustakov), Ista ostvarenja nove b, države načitaju u svim većim m Jesti ma pjev, društva i <*rkv. borovi, dolaze desi i Nijemci kao učitelji vojnih kapelu. L. Kuba poćeo sabirali narod, popijevke. U to doba (iza 1878) 1, generacija b. kompozitora, aa malim vokal, formama, hor-jikom i solo popijevkom; glav, pretstavnlk Ma-nojlo Manolov (1860-1002), najpopular. b. kompoz. Uz njega u umjetn. smislu značajniji Angjel Bukureičlijev (*1870) sa potpurljima nar. popj. U to doba i prvi koncerti stranih umjetnika (1894 „Bgd. pjev. društvo'* s Mokranj-cem), Po popularnosti uz Manolova na prvom mjestu Dobri Hristov (*1878), koji sa više artizma i neposrednosti obrađuje nar. popij., a ujedno ih naučno proučava („Ritmički osnovi b. nar, popj."). Uz njega Dmltar Hadži Georgljev (1874-1982) s operama („Tahirbegoviea", ,,Za-jira", nedovršena „Ašik, bagdadski pjevač"), uvertirom „Llsec" i vei. brojem manjih djela, suosnivač Nar, muz. škole; najznatnija ličnost u opernom stvaranju Georgi Atanasov-Maestro <*1882, „Cvijeta", „Kosara"). Operni kompoz. i Dmltar Karadžov (1884-1924). Od novijih kompoz.: Petko Naumov (djela za orh., hor, violinu), Nikola Atanasov (2 simfonije), Panajot Pipkov, A, Kvestjev, P. Bojadžijev i dr. Rad ovih kompoz, pretežno lokalnog značenja. U novoj generaciji Petko Stajnov („Traktjaki plesovi", „Legenda", za orh.), Asen Dimitrov <simf. pjesme „Hadži Dmltar" i „Cigular Kašta ne hrani"), Heraklit Nestorov (simf. pjesma „Ljetni dan" i dr.) povezuju folklorist, elemente sa tekovinama novije evr. muz. Najpoznatiji b. kompoz. danas Pančo f Vladigerov. 1904 osn. u Sofiji muz. Škola, od 1917 državna, od 1921 Muz. akademija; 1908 prva operna pretstava, od 1921 drž. operno kazalište. Razvoj b. muz. znatan obzirom na kratko vr. njena trajanja, »ugarska umjetnost. Iz poganskih slav. vremena postoji Još danas primitivna seljačka umjetnost, koja je sačuvala opće slav. obilježje kao i bogatstvo šarenila nar. ornamenata i odijela. Ušavši Bugari u sferu pravoslav. Istoka primaju svoju ponajjaču značajku, koja se ispoljuje u građevinama i Ikonografiji do svog punog razvitka za vr. careva Borisa i Si- | meona Vei., kao i za vladara dinastije Asenove. •Crkve i manastiri imadu iste Hl sllč. značajke kao i srp, sred. vjek. umjetnost. Jedni i drugi su spomenici produženja kasnovlzant. umjetnosti (Solun, Atos) uz lokal, osebujne varijante u arhitekturi i crkv. ikonografiji. Pravosl. crkva Siri još više grč. utjecaj nakon propasti bug. •carstva za tur. gospođovanja, tako da se 1 te osebujnosti gube. Kako se Bugari oslobađaju (1878) najkasnije, tako su i počeci b. savremene umjet, među juž. Slavenima najkasniji. Istina, pojedinačno se javljaju prije oslobođenja poneki umjetnici, većinom petrograđ. đaci, Jer je I onako utjecaj carske Rusije najjači u to vr. u Bugarskoj. Među tim pionirima značajan Dospjevski, portretist, i histor. slikar Pavlovič <„Asparuhov prijelaz preko Dunava", „Krumova pobjeda kod flumena , „Pokrštenje Borisa u Proslavi" itd.). | f \ Sva ta nepovezana umjet, nastojanja dobivaju tek pravu pobudu osnutkom umjet, škole 1896, koju organizira i vodi Ceh Mrkvička, oko kojeg se domalo kupi odličan broj domaćih umjetnika slikaru i kipara. Ceh J. vjeitn surađuje kod stvaranja umjet. žarišta u Sofiji. Promjena te prve Ikole 1909 u školu za umjetnost i umjetni obrt znači novi BenSo Obralkov: Star« lena uspon i novo Sirenje i populariziranje umjet, (lijepa knjiga, tekstil i stakleni umjet, obrtni predmeti na temelju folklor, elemenata). 1921 škola pretvorena u Akademiju lijepih umjetnosti. Ova od godine do godine stvara generacije bugarskih umjetnika i umjetnica, kojih će nastojanja podati narodno obilježje njihovim djelima, vezujući umjetnička strujanja zap. Evrope, pogotovo Francuske. IJ tome su ponajviše uspjeli pcjzažlstl (od impresionista do konstruktivista), dok su s abijl prikazivači nar. Života (bug. selo). Snažna falanga vještih, duhovitih i predanih likovnih radnika od najstarijih kao Mihajlova, Kitova i Georgijeva, kipara Nikolova sve do najmlađih slikara i grafičara socij. tenđence žendova, Obreškova 1 drugova ili opet apstraktnih kao Papazova. Bugarski Đorđe Miroljub (1841-92) pjesnik, izdao zbirku pjes. „Stručak" (1862), a u almanahu „Preodnica" poveću pjesmu „Jer i na". Bugarski jezik (ime od turko-tatar. stvaralaca bug.-slav. države u 7. vij.) obuhvata grupu Ju-žnoslav. narječjfl., koja nastavljaju, kako to sfić. biva i u dr. grupama slav. jezikš, srp.-hrv.-slovenska, tako da sva ta narj. od Koruške pa do Crnoga Mora i Soluna prelaze, unatoč docnijim promjenama, jedno u drugo. Prijelaz od srpskoga bug. jeziku tvori zap. bug. narj., zap, od linije Nikopolje-Solun (ekavski izg. i dr.); uostalom ima 1 crta, koje potsjećaju na rus. jezik. Osim toga potpao je bug. jezik sa dr. balk. Jezicima (dijelom i ist. i južnoist. sa srp.-hrv.) pod neki zajednički balk.-jezički utjecaj, koji je iskonsku morfol. strukturu toliko izmijenio, da bug. jez. prema dr. slav. jez. danas zauzimlje sasvim odvojeno stajalište (gubitak deklin., postpozitiv. član). Knjiž. jezik nastao uglavn. na osnovu ist. narj., premda je kult. centar Sofija u oblasti zap. narj. Novobug. knjiga počinje s Pajisijevom Istorijom slav.-bolg. (1762), a pisalo se novobug. od 16. vij. <zbomici ,,da-maskini"). Osob. razvoj bug. jezika nagovješćuju već sred.-bug. spomenici 12.-15. vij. (isprave cara Ivana Asšna II. 1218 i dr., trojanska priča iz 14. vij.). Nažalost nisu se očuvali originali lit. radova Iz doba cvjetanja starocrkv. sloven. knjiž. Jezika u ist. Bug. za cara Simeuna (f927). Grafika bug. osniva se na etimol. principu i to nešto po tradiciji, nešto po rus. uzoru. Potreba pravopisne reforme izazvala u novije doba raži, borbe i nije još do kraja dovedena. Bugarštica (bugaršćica, bugaršćina, bugarkinja) nar. naziv za junačke nar. pjesme dugih stihova, koje su se u 16. i 17. vij. pjevale (buga-rile) u Dalm. i Hrv. o junač. događajima i junacima iz daleke prošlosti (ciklus Kosovski i Ugričića) kao i o događajima 16. i 17. vij. Od đeseterač. junač. nar. pjesme b. se razlikuje stihom od 15—16 slogova i arhaistić. jezikom. Sve poznate bugarštice skupljene u Dalmaciji i Hrvatskoj, a pribilježiše ih P. Hektorović, J. Barakovic, P. Zrinski, Jur. Križanić, Dum Đuro Matijašević, Jos. Detonđić itd. u vremenu između 16. i 18. vijeka. Bugojno (Primor. b.) 1931 god. 1903 St., sresko mjesto na Vrbasu, na putu od Jajca do Mostara, grad. škola trgov. smjera nasred polja Skoplja; trgov. žitom i stokom. — BuhaČ (Chry-»unthemum clnerariaefoltum) mediteran. glavo-čika. Sadi se (Dalm.); daje prašak proti gamadi: b. — Buhači (Haltica) kukci iz porod, zlatica (Chrvsomelidae); škodo varivu i dr. bilju. — Buhara gr. u Uzbekistanu; 47 000 st.; znam. nošnje; vrlo produkt, kraj. Buharin Nikola (*1888) sovj. ekonom, teoretik o klasnoj borbi i hist, materijalizmu. - Buhe (Aphanip-tera) kukci bez krila, sisalo bodljlvo, stražnje noge za skakanje. Čovječja buha (l*ulex irrl-tans), pasja b. (Ctenocephalus cania). mačja b. (C. felidls). — Buhok Ivan (potkraj 15. vij.) slikar (Korui.). Izradio 8 slika za bolničku crkvu u it. Vidu. — Buhurt sred. vjek. (isprva franc.) viteški turnir konjanika, na kojem nastupaju 2 protivničke momčadi. - Buitenzorg gr. na Javi, 65 431 st. rezidencija guvernera, najljepši botanički vrt na Zemlji. — Bujad (Pteridium aqui-linum) velika gotovo kozmopolit, paprat; raste gdjegdje u vei. mnoštvu. — Bujale FranciSzek (*1875) gospodarski i socijalni historik u Lavova. — Bujauovci (Vard. b.) 1931 god. 2807 st., gradić na lijevoj obali Juž. Morave, na ie- 1* Bajavk*; Bušotina icaa. plina (eivpcija) IjeznUkoj prual i Beograd-Solun — I Bujanovte Ivan (1852-1927) katol. ] svećenik I teološki naučen jak; I đogmatić. djela: ..Eshatologi ja", ,»Sv. sakramenti**, i „Marijologija** 1 „Kristologija**. — Bujaš Ramlro (r. g- 1879) ekspert- j| mentalni psiho). | („Istraživanja o fizičkim uvjetima psiho-galvan. fenomena**, „Psihologijska opažanja školsk. djeteta**, „Uber die Funk-tlon des Oorti-achen Organ«**). Buja trika (grč.) nauka o bolestima 1 liječenju preživača. Bajavlea (Sav. b.) kod Lipika; vrelo zemnog plina, izlazi dnevno 1 mil. m3 plina s pritiskom od 35 atmosfera. — Ruje (tal. Bule) mjesto u ] zap. dijelu sred. Istre. — Bujica kretanje vel. | vodenih masa i kamenog nanosa, koje se poslije naglih i trajnih kiša javlja na strmim planln. stranama. Opasnost bujica smanjuje se pod i za- i njem pregrada, pletera kao i zašumljivanjem. Bujnak Pavel (1884-1932) slovač. kritik, poznavalac mad. lit. — Buk crta. spaja tačke najveće ' brzine na površini tekuće vode. — Bnkagije (tur.) | negve, puto. — Bakama luka i krajna stanica Ka tanga-željeznice. Belgij. Kongo. — Bukavac f Čaplje. — Buke japan. vojničko plemstvo Bake (bokor) t Rouquet. — Bukefal konj Aleksandra Vel. — Buklija (tur.) čutura (ponajviše ona, što je nose prosci). — Bokolici (po grč. bukolos = govedar) pjesnici pastirskih pjesama, idilš. BukalsJka dijereza odmor na kraju 4. stope u heksametru. Bukolska poezija pastir, pjesme, kojima je začetnik Teokrit. Bukovac (Fagioni) Vlaho (1855-1922) hrv. slikar, koji se nakon teške i mučne mladosti (Amer., Carigrad, Odesa, Amer.) probija u Parizu svojom slikom „La grande Iza** do svjet, glasa u Pariš. Salonu, gdje izlaže redom: „Ropklnje**, .Da Imat. ribare**, „Crnogorke** itd. Rođen portretist, slika najznačaj. likove našeg javnog života (400 portr.) i izrađuje oko 150 vel. •dika: ..Zora umire u zagrljaju dana**, „Krist prijatelj malenih**, „Gundullćev san**, „Hrvatski preporod** (kaza), zastor), „Dubrav-ka“, „Ikar**, „Pet ćutila**, „Sunčanica**, „Prvi ljudi-, vel. zidni panneau za zgb. univerz. knjižnicu. Pret-stavnik dekorativ. akademizma. Autobiografija „Moj život . Uokovački Franjo (o. 1635-80) kapetan bana Petra Zrlnskoga i sa radnik u zavjeri. G. 1669 pošao u Tursku i u ime banovo sklopio savez. Kad je zavjera otkrivena, vratio se u Tur- nij« primio. •— gor* u Prlmor. •e od sjev. ztp Iznad Ravnih HKU; Salama Bukovica 1) lb., prostire k jugolst. Kotara I gornje Zrmanje. najviši vrh Juriš Inka (874 m); žitelji stočari 1 ratari; osobit zadruž. život; 2) 61.5 km duga rijeka u Crnoj Gori; i) 1311 m. planina sjev. lst. od Risna (Zet. b ). Bukovička Banja (Dunav, b.) na podnožju Bukulje (720 m), nedal. Arandeiov-ca. 4 izvora alkalno kisele vode, liječi bolesti želuca, crijeva, jetara, organa za disanje i dr. — Bukovlk (Varci. b.) planln. oblast jugolst. od Leskovca; najviši vrh Oštrozub, 1527 m. — Bukovla« od 1918 rumun. kraj sjev. od Moldave, 10 442 km*. 846 000 st.; gl. gr. Cernautl. — Bukovo (Mom! b.) manastir kod Negotina u dolini Timoka. « kome je vinograd.-voćar, škola. — Bukram kruto platno za uvez knjiga. — Bukskin maljavo I vuneno sukno; desno ošišano. Bukšeg 1) Rudolf (1882-1933) bariton zgb. opere, 2) Vilim (1874-1924) jedan od vođa hrv.-»lav, socijalnih demokrata, urednik 1 saradnlk raznih listova, ministar ishrane. — Buktinja i Zublja. V. U«Iu»vmi Bukurešt Trg Senata »a palačom pravde socijal. polit, časopis. Urednik M. V. Vlafco Bukovac 1 Crnogorke „Buktinja** Rogdanović. Bgđ. 1923-26. — Hukulja (Dunav. b| 720 m, planina u ftumadlji zap. od Aranđelovca. Bukureški mir 1) zaključen 12 V 1812 izm. Rub i Tur., kojim T. ostavlja Srbima unutr. upravu, obećava naplaćivanje umjer. poreza, dajući u Isto vrijeme amnestiju; 2) 3 III 1886 sklopljen ugovor izm. kralj. Srb. i Bugar., koja je tada još bila pod sizerenstvom Turske; 3) 10 VIII 1913 sklopljen mir izm. Rumun., Srb., C. Gore, Grčke b jedne i Bugar. s druge strane. — Bukurešt (Bu-curepti) gl. gr. Rumun., 633 000 st.; tekstil., metalna i hem. in- | đustrija, univerz., radiostanica. Bukva (Fagus sll-vatica) do 30 m vis. drvo iz istoimene porodice. Bukvar abeceđar, knjiga, iz koje se uči čitati. — Bukvica plod bukve. Iskorišćava se za tovljenje svinja. Bul 1) trupci raspi l jen i u piljeni-ce, povezani me-đuse onim redom, kako su izašli ispod pile; 2) drv. intarzijski radovi, kombinir. s metalom. — Bula (tur.) žena kod muslimana, Turkinja. — Bulbul (tur.) slavuj, u narod, pjesmama. Bukva Huldoga Bura 186 185 HhIM n*t<l»«» troma engl r**» pa** valjka«)*, zđi* | **•*’* trupa, kratkih nogu, vrt *Uv»* n«ras miernn kratku tubi*« i radi j*f* »kračune tor vidljivih tubi, Nantata I* ataroenglaak* |J** ttiB <i(*g0i)fnf ton) pffiduM #1* j 1*^^**%*#w*U. !*•*). Mttlgakov Mthall jMHl) nj« piaar Pripovijetka |
- 'Knbn* Jaja*; romani („Bijel* Varda >; drama „Turbini", J&ojkln atan'1.
Bali# don Prsne Cl846* MM) kat. svećenik, đugogodli. <lir*<ktor I ArnaiM mutrja I konwrvatot niKim« nika u Splitu, atckao velike zasluga na I polju nauki* iskopina * ma u Bollnu. atatoj j Saloni, čuvanj**m 1)1- i okl<'< ijauovi< palači* I ! Uopč** MmIna u Dalmaciji to brojnim j otkrićima atarohrvat. spomenika Osnivač hrv. nrheoi, iliultva j „Bihać". Glavni dio njegovih publikacija | sadržan u godišnjaci-nm „Vjesnika za ar hcologiju 1 historiju dalm.M („Bullettlno dnlnin-to“), komo Je bio urednik 1883-1927. Prilikom ! Bulićeva 76. rođendana njemu u ćaat Izdan zbor- | nik znanstvenih radova, dotada najveći, koji Je uopće izdan u počast kojega učenjaka („Bullćev i zbornik"). ltalla (lat.*=kutija, u kojoj ae čuva pečat) 1) službena isprava » pečatom; 2) važna papinska pisma a olov., rjeđe »rebr. ili Klat. pečatom, na pr, o Imenovanju biskupa, ili okružnice (enciklike), koje se navodit po počet, riječima, t Zlatna bula. Balletln (franc.) služb. saopćenje upućeno javnosti, — „Bullcttn Kougoalave" organ Jal. odbora; izlazio aa vr, rata na engl, u Londonu i na franc. u Parizu. -- Butirichova ad natrij, karbonat« protiv želučane kl«.. za grgljanje. — Buli'« eye tengl.) oko. oduinik, okrugli prozor na brodu. Ballterrier (engl.) srčana, f terrleru «lić. rasa pasa krat. dlake, uspravnih, na vrhu otsjefi. ušiju, nast. križanjem engl. buldoge i terrlera. (t Tabela.Psi). — Bully (engl.) udar fttapom u igri hokej. , _ , , B«i!ow 1) Bernhard knez (1849-1929) njem. poslanik u Rimu 1893, đrž. sekretar za inostrane poslove 1897, kancelar i min. Inostranih poslova 1900-9, odbio sporazum s Engl. i dao povod stvaranju Antante. Njegova misija u Rimu 1914-15 (sprečavanje ulaska Italije u rat protiv Centralnih sila) nije uspjela. BUlow ostavio „Uspomene . 2) Hsns Guido v. (1830-94) njem. pijanist i dirigent, učenik i prijatelj Liszta i R. Wagnera; prvi moder. vel. interpret (kao pijanist i dirigent). S dvorskim orhestrom u Meiningenu priređivao koncerte epohalnog značenja; s njime započinje moderni koncertni život. Izvrstan Ruhver Edarard George lord Lytton (1803-73) engl. pjesnik, dramatlk i romanopisac. Poznati hist. roman „Posljednji dani Pompeja". Buljba&a (tur.) vodič buljuka. — Buljuk (tur.) krdo; gomila. — Bum (marit.) Jako vodoravno deblo, na kojem Je pričvršćen donji rub sošnog Jedra. — Bumbari (Bombus) rod pčela; grade gnijezdo u rupama pod zemljom. Zemni bumbar (B. terrestrls); b. kamenjar (B. lapidarlus). — Bumbašir (arap.) glasonoša, izaslanik, komesar. Bumbul (tur.) slavuj. — Bumerang drv. sprava za lov na manje životinje, srpasto zavijena, plo-sna; lakši oblik za Igru vraća se iz uzđuha na ishodište, ako ne pogodi cilja; najpoznatiji u Australaca. — Buna (Primor. b.) desni pritok Neretve Ispod Mostara, izvire Ispod stijene kao gotova rijeka (Slika fIzvori); u blizini Blagaj, nekad glav. grad Hercegovine (Stjepanov grad). Bunar (tur.) uređaj za dobivanje podzem. vode; vrste; obični b. s izvlačenjem vođe, pomoću ka-biićn, sa slsaljkom, arteški b.« Iz kojega voda principu spojenih posuda), Hl-gijenski Je samo duboki b. B. služi 1 za temelje- BundaTail't H bubare)- ,ll,nd (njem.) savez, nada teški zlm. kaput, potstavljen 111 obložen khdutm Bunde*!U ratea ii^nlri sj^veronjem uvt>M (1867-1871) Hundeakunaler I* Mveanl kan« lat) 1) Blsmarrkov ha«lov kna pn*t#l#<lntlu sjeverunjem viad« (t H4SA'711. 2) naslov pretsjed-nika vlade u Auotr , 8) mi lov upravnika kancelarije aavez pr*đ* Jadnika u Avajc. ftundeapHl-aldea! ( aavaznl pratajednlk) držav, poglavica federalnih država t Austr ta 8 g,, Avaje /* 1 g,L Bundearal I umno r|j«**-1 stalno predstavništvo, ««v*tavlienn od delegata pojedinih njem. država 1871 1918 Itundealag 1) sliupAUna Izaslanika 38 suverenih nj«m država, Članova njem, konfederacije, u Frankfurtu na Majnl 11816-48, 18f«r)<g|) pod prsta jedan jem Austr, Rutom prusko* nu*tr 1*86 Isključena Austr I* Njem. saveza; 21 najviše zakonodavno tijelo u Auatr. po novom staleškom u*tavu t19341, Bundeva * lluč-a Hune Vl'e (1559-1612) dubrovački diplomat, trio u službi špan. kraljeva Filipa II i IH , neko vr. I potkralj Meksika. -Ifttngalnt* 1 llangal«, IJuiiiči vlasteoskl rod, zastupan u starijoj dubrovačkoj literaturi više nego Ikoji dr. rod. U 15 viJ. u redovima dubrov, humanista Ističe se Jakov H (1469 15341, autor ep. r/J* /omi ,,I)e rautu (>t beri" Ugrabljeni kor bor , štampanrr 1500, 1520, 1538) i ,,l>o vita et gesti* Chrlstl" (štarnp. 1520) Mtho H Habullnov !JI!JI7) ostavlja narn nekoliko lirskih p<*trar klsilč. pjesama, a prema DoIreovoJ preradi Eurlpidovlh „Feničanki" slaže tragediju „Jokasta", u 17. viJ. tri generacija redom djeluju literarno. Njihov niz otvorio Džlvo 11. VuClćevlć (1594-1658/, najbolji dubrov, lirski pjesnik, koji Je u svojoj lirskoj poeziji, obuhvaćenoj nazivom „Plandovanja", daleko odmakao u sadržaju | u formi od petrarklstlćke konvenclonalfiostl svojih dubrov. prethodnika. U tome rnu Je bio uzor I obnavljać tal. llr, poezije Gabr. Chfabrem (1552-1838). Od njegovih sinova Saro (1638-1721) Ispjevao nešto pobož, pjesama, naprotiv NI kolica ({1878), koji Je, braneći kao poslanik odlučno prava i slobodu svoga grada umro u tur. tamnici u Billstriji, napisao i ep. pjesmu „GlavosJećenJe Ivana Krstitelja", Barov sin Ivan B. mlađi (1664-1712) pisao pjesme za dubrov, teatar i prvi prerađivao franc. komedije. U 18. vij, djeluje Luko Mlhov B. (1708-78), autor jedne orig. metamorfoze i prevodilac nekolikih anakreont. pjesmica i Horactjevlh satira. Njegov unuk Pijerko Luka B. (1780-1846) ostavio oko 30 dramskih igrokaza. Bunika (Hyosciamus) rod bilja iz porod, pomoćnica, Otrovnica (alkaloiđ hloscijamin); služi u međic. — Bunker (donjonjem.) i Ugljenlca, — Bunsen Robert (1811-1899) njem. hemik, otkrio rubidij, cezlj, zajedno s Klrchhoffom spektralnu analizu. Pronašao f B. plamenik. B. elemen ; f galvanski ćlanak(element). Bunsenov plamenik plinski p. s dovodom zraka; dade se regulirati tako, da plin potpuno izgara. Daje plav i jako vruć plamen. Služi u hem. laborator.; plamenici kod plin. kuhala, plin. peći i dr. osnivaju se na istom principu. —* Bunyan John (1628-1688) engl. puritanski pisac, autor „Poklonikova putovanja iz ovog svijeta u budući". — Bunjevci hrv. katol. grupe, naseljene u većoj masi u Bačkoj, ali ih ima i u Baranji, Banatu te čon-gradskoj i Poštanskoj županiji današnje Mađarske. Podrijetlom iz ličkih i sjev. dalm. strana (a nikako ne s rječice Bune u Hercegovini), iselili se krajem 17. vij. ispred Turaka. Sačuvali svoj ikavski dijalekt do danas. U moder. nacional, smislu B, preporodio Ivan f Antunović. Mnogo ih se pomađarilo, kad su od seljaka postali gospoda. Bunjin Ivan A. (*1870) rus. pisac, novelist, romanopisac, „pjesnik rus. sela". U emigraciji. 1933 Nobelova nagrada. Romani; „Selo", ,,Ml-tjina ljubav", „Gospodin Iz San Franciska". Buoninsegna Duccio di (1255-1319) tal. slikar, glava atenske Škole; crkv. (oltarske) slike. — Bura hladan vjetar na istoč. obali Jadrana, duva sjev. Ist. smjerom s kopna na prekide u žestokim Kobert Bunsen 1 udarcima (rcfoli); nast iako pltnln pois obronke ob Francliek 1 bJtlortM. III vott (tbl (lat, mm preživača '.ml im- fD ili )j.mf bu J»CC ttls st trna ale. IfttriM )<ih Mac »*J (pseudonim Hohušc vtč, 1840-1020) otac modi Iffll leratun Pj£»n tk bjelot *tiHt seoskog kl* a ,,Du( ii-. a Ble laruskaj **)* - - Burag i) prvi 1 najv< N?l pregradi sk telim a u Buran tr (tu ir.) brat liti rekli m r ii Jako b (1H18 -M) fivnjc. hl- 1 stoti k kultui "t | umjetni Mtl, ulje? l.e svoji tn djelima na razvi >j mode 8K | htst. umjet- IH BOStl I. „Dio Ku iltur d, Ra- Bala« tanca In Ita Hen-, ,,C !lce- rone ", „Gas chic hta đ. He- M nalsi tance tn Itallen-. | Bur« i đrv, i iudt kojega su slij« na gradi inu Ii dufttc a, a Jakob Riurakhartl tln upravljanja, koji njegove, — I dlaka) kiča l dna ta ♦ danarioa. «- Btireaa (franc.) ured, pisama. biro; birokrat, birokratizam lje« snogruđno činovničke shvaćanja, kojemu je glavno formalno vršenje. proplaa; na* odgovara takvu shvaćanju. Hureao des longituđes franc, zavod sa astronom, i gend<iz,, osnovan 1795, izdaja f efemerlđa. — Burek (tur.) pita od mesa. Huresić Marin Dubrovčanin (f prije 1662) pjesnik. U knjižici „Zlate riječi nauka Katovtjeh" (Mleci 1662) dao slobodan prijevod „Distlcha morali a" Katonovih (kao I M, Marultć). U mlađim rukopisima njemu pripisivane ljubavne pjeame ni jesu Itoret (od franc, bourre * vunasta hrapava tkanina od otpadaka svile. Burg (njem.) sred. vjek. zamak. — Burgas bug. luka na Crnom Moru, 31 000 st. — Burgenland (Gradišća) od 1021 austrijska savezna zemlja, 3967 lan*. 298 000 st. (od toga oko 60 000 Hrvata); gl. gr. KisenstAdt (gelfezno). Oranice i vinogradi. Bttrger Gottfrieđ August (1747-94) prvi vel. njem. pjesnik balada. „Lenore" puna duboke psihologije I dramat. elemenata. Motiv isti kao u hrv. srp. nar. pjesmi „Mrtvi pohodani-. Burgfriede (njem.) unutrašnja primirje, u sred. vjek. Njem. i Franc. javna bezbjeđnost i sloboda u stanovitom zakonom određenom gradskom ili varoškom teritoriju. — Burggraf kaštelan, za- Jovjeđnlk tvrđave ili utvrđenog grada. — Burgi oost (Byrglus Justus, 1652-1632) ftvajc. urar, matematik, astronom; pronašao logaritme. — Burgija (tur.) svrdlo; šala; burgijati: bušiti; šaliti se. Burgkmalr Hans (1473-1631) njem. (augsburški) slikar; a drugima udomaćio stil tal. renesanse u Njemačkoj. — Burgtheater bečko đrž. đram. kazalište, osnov. 1776, jedno od najistaknutijih njemačkih kazališta. — Burrundlja (Bourgogne) kraj u ist. Franc.; vinogradarstvo; od 1477 pod Francuskom. — Burgundska smola vrsta smre-kine s. B. vina lz franc. pokrajine t Burgundije (Bourgogne). duv. su bijeli Chablis i crvena: Chambertin, Romanče, Conti, Cios-Saint-Jean; srednje vrste; Beaujolais, M&con. Centar vinarstva grad Beaune. Buri (hol. "njem. Bauern~seljaci) južnoafričko stanovništvo holand. roda u Kaplandiji, Trans-vaalu. Oranju; jezik holand.; Burski rat f Južnoafrička unija. Burlan 1) Karei (1870-1924) čsl. herojski tenor, nastupao na svjet. pozornicama (Bayreuth); sin 2) Emil F. (*1904) čsl. dramski pisac, kompozitor, režiser, glumac; u svom avangardističkom kazalištu ,,D 85“ u Pragu ostvario novi savr. scenski stil. Balet ..Ljubavna historija g. fagota i gđice flaute-; muz. scenska djela „Bubu sa Monpar-nasa“, „Dobri vojak 6vejk-. Osnivač t volce-banda. — Burtdau Jean (1300-58) franc. skolastik, više puta rektor pariške Sorbonne. „Compenđium logične'. Njegova je teorija o porivu (lat. impe-tus); bog stavio zvijezde u gibanje, kojemu nema zapreka u svemiru, pa se stalno kreću dalje. Tim udario temelje moder. nebes. mehanici, pobijajući filozofe, koji su tvrdili, da ,,in- Aristotela i ara tellgenctje” po kuli stojeći Jzm. dva kupa sijena ne može tellgcnclje- pokreću zvijezde. B.-ov magarac, da se ________,-^J pop B.-ovih protivnika, koji su »e htjeli narugati njegovoj nauci o „volji*, Hurjatija (B. Mongolija) rus. auton. sovj. drž. u sjev. Aziji, 389 116 km*. 574 700 st.; gl. gr. VerhnjeudiniHn pleme na Hajkatakom "" (1729 97) engl. poliiik, gimirnik'tmm fl»n tiona on Iba Fr«r»oh Revolii,u <rua,) seljak, koji ide na tad u tuđinu *!*/** ladari, koji vuku (ade na Volgi ' BuHcigh W)liiam Oci I lord (1520-8*) «n.i a,
- M7, zatim đlpkirof* iV sekretar I prvt ministar; kros 40
engl kraljice Kllzsbats, protivnik MartJafttGUrt I uopć«. kalo Ika ^ Burleska (od tal, i i i v} ijutrdij*« kmutl komif), u ko)<*rnu komik* graniči • pretjeranošću, dotično nevjerojatnomu* (muz.) Živa i raspojasana kompot, u ttloltoti' formi. Burma (tur.) prsten (vjerenički) .1 Burma provincija u sjev, *ap, Hrli Indiji, 805 277 kmž. 14 677 148 at., glav. grad Rangun; najvafi svjetski Izvoz riže; pamuk, nalazišta zemnog ulja Sjajne građevine, lliirmester Willy (1888 t#33> njem violin. virtuoz bravurozn« tehnike. Burmu! (tur.) u prah samijsv. osušeno duhan llftče. koje je dugo ležalo u t. zv. „sosovima", prah a« namlrisava s perunlčlnim korijenom, narančinim ljuskama i silč. sredstvima; služi m šmrkanje. Od duhana s mnogo nikotina priređuje m na slić. način d. za žvakanje (tvakanac). — HurneJonea Sir Kđurarđ (1833-98) engl. slikar f prerafaetit, stvarao u duhu Jlottlceilijeiru. — Hurnett Frances ilodgson (1849-1924) engl. spisatelj. („Mali Lord"). Harate« (Proceiiarlidae) ptice; stanovnice svih oceana, na kopnu samo ta loženja; kljun kukasto povijen; hrana; ribe. f Al-balros; kapaka oluinica (Daption capenala) prati brodove; u naš. klimat ima samo zovoji (Puffl-nus, dvije vrste narod, za seobe tunjeva) 1 suda burnica (Hydrobates pelaglcus), u Jsl. samo Izuzetno. — Burnlejr gr. na sjev. zap. Engl., 103008 st.; vunena Industrija, strojevi, ugljenokopi. — Burne Rob«rt (1759-96) Škot. Ilrifc; po svojo) ljubavi za slobodu, svom repubilkanstvu I antlkie-rikaiizmu preteča Shelleya i dr. engl. romantika. Burnum nekoć rim. vojni tabor, kojega ostaci danas nose ime Auptjaja (ili Šuplja crkva), zap. od Knina kod mjesta Kistanja. Tu Je bio garnizon rim, legija kroz više vjekova (1.-6.), i u ist. got. vladanja. — Humus vuneni ogrtač Arapa s kukoljicom. —* Burobran kameni III drveni zidovi; podižu se u predjelima sa Jakom burom uz putove i željezo, prugu, da vozila bura ne prevali. Najviše th Ima kod nas na pruzi od Ltća do škrljeva 1 Bakra prema Sušaku. -- Buro-vljeva otopina (med.) vodena otopina aluminij acetata; za obloge; steže rane i ubija klice. — Burroughs 1) Edgar Riče (*1875) amer. pisac avantur. rom. po uzoru Haggarda („Tnrzan”). 2) John (1837-1921) amer. novinar 1 esejist. Burschenschaft ranije u Njem. naziv za sve stu-dentstvo neke univerze, iza 1815 nacionalist, student. organizacije s poseb. običajima i odredbama. B. igrali znatnu ulogu u njem. politić. životu 19. vij., glavni pobornici vel. njem. carstva. Buriikozan (po njem.) studentski žustar; neugla-đen. Protivno; fillstrozan. — Burunduk (Euta-mias asiaticus) vrsta glodara iz porod, vjeverica (Sciurldae); lične kesTce; krzno u cijeni; istoč. Evropa 1 sjeverna Azija. — Buruntija (tur.) veztrsko pismo, pismeni ukor. — Bury grad na sjev. zap. Engleske, 57 000 st., tekstilna, čelična industrija, kameni ugalj. Burza (od grč. byrsa = koža) blagajna stipendlj. mjesta u univerz. Sred. vij.; u 15. vij. student, zajednica; berza (nizozem. beurs): kuća, u kojoj su se sastajali trgovci u Brugge-u. Danas sastanak trgovaca i ostalih privrednih krugova te mešetara u neko stalno vrijeme redovno u burz. zgradi, u svrhu sklapanja trgovač. poslova. Robna (pro-duktna) i efektna burza, f Burzovni poslovi. — Burze rada drž. uredi, kojima Je svrha organiziranje domaćeg radnog tržišta, suzbijanje nezaposlenosti i uposli van je radnika. Burzovni porez n&roć. na vrijednosne papire prt trgovanju na burzi. — Burzovni poslovi kupnje i prodaje sklopljene na jav. burzama za vrijeme burz. sastanaka. Predmetom su roba, efekti, valute 1 devize. Dijele se na post. dnevne ili za gotovo (loko poslovi), te terminske ili ročne. Poslovi za gotovo Imadu se odmah razriješiti, a termin, istom o nekom terminu. Među termin, spadaju premijski, dontni, stelažnl i dr. poslovi. novčarka, kasnije kralj. Školama i tfl M oH n ti w' r* o.l đ» <t ii vi 8 n L « B pl ( H ti ki1 đ< B rt ti II K C B BI JTi si VI m Pi Bi Si 01 hi Pi tt <1 St rc ii it i« B A; vi dl su Bi Bi od (I Bi h« 19 “8 W Uji va (n 189 Buržoazija — Bystron 190 Buržoazija t Bourgeolsie. — Busch Wilhelm (1832-1908) njem. humorist, pjesnik i crtač (,,Max u. Moritz"). — Busen travne grupe, nazv. f česte, nastale zbog brojnih postranih vlati, koje izbijaju uz glavnu vlat trava (Gramineae). — Busento rijeka u Kalabriji (Italija); t Alarih. — Bushel 1) engl. mjera za žito=36, 35 1; sjev. amer. = 35, 24 1; 2) engl. šuplja mjera. Wilhelm Busch Business (engl.) posao. — Busola (lat. buxula=kutiji-ca) vjetrulja, okrugla pločica, razdijeljena u 32 dijela (f crte) ili na 360 dij. (gradi), s napravom za viziranje, služi u vezi s kompasom određivanju smjera i kursa. Busoni Feruccio Benvenuto (1866-1924) znamen, njem. pijanist, dirigent i kompozitor tal. podrijetla. Kao pijanist najmoć. ličnost i tehničar iza Liszta i Rubinsteina, kao kompoz. ide novim pu-tevima (orhestr, suita „Turandot", „Rondo ar-lecchinesco" itd.). U operi suprostav. Wag-nerovoj muz. drami ne-refleksivni stil u com-media dell’ arte (,,Tu-ranđot", „Arleccluno"); opera ,,Dr. Faust" nedovršena. Brojna djela (naroč. klavir.), uzorna izd. i obradbe Bacho-vih djela; mnogi eseji. Busovača (Drinska b.) rudokop jugozapad, od Lašve. — Busse Karl (1872-1918) njem. lirik. Buša staro autohtono primitivno kratkorogo (t brahicerno) govedo Hrv. i Slavon., identično sa primitiv. balkanskim ili ilir. govedom. | Govedarstvo. — Bušatlije poturčena porodica nasljednih skadarskih paša (do poč. 19. vij.). Po predaji podrijetlom od Ivana Crnojevića. Bušehr persijska luka na Persijskom zatonu, 27 000 st. — Bušilica za kamenje služi za vrtanje šupljina u kamenju, stavlja se u pogon rukom ili mehaničkom silom; u oba slučaja može biti sila okretna ili udarna. Mehanički pogon je komprimirani uzduh, električna struja ili voda visokog pritiska. — Bušilo (probijač) 1) (tehn.) čelični alat (pečat) za bušenje rupa; 2) (rudar.) spoj između 3 rudna rova; 3) (obrt) okruglo zaoštreno željezo sa šupljim šiljkom za bušenje rupa u papiru, koži itd. — Buško Blato (Prim. b.) 48 km2, period, jezero jugolst. od Livanjskog Polja. Bušmani skup plemena u pustinji Kalahari (juž. Afr.) i oko nje, pretežno još lovci selci, prosječ. vis. 144-153 cm; čuvene slikarije bojama na pećinama. (t Tabela; Ljudske rase I.). — Butarga sušena ikra mor. riba u obi. kobase (Primorje). Butelja f Bouteille. — Butiga f Boutique. Butirometar (grč. butyron = maslac) sprava za odred, sadržine masti u mlijeku. — Butišnica (Prim. b.) 39 km dugi desni pritok Krke. — Butler 1) Samuel (1612-80) engl. satirik, pisac heroikomič. eposa „Huđibras"; 2) Samuel (1835-1902) engl. romanopisac i kritik (,,Erewhon“, "Sudbina svih ljudi"); 3) Walter (1600-34) Irac, Wallensteinov pukovnik, učestvovao u njegovu umorstvu 1684. — Butmir (Drin. b.) kod Sarajeva, jedno od najbogatijih nalazišta prehistorijske (neolitske) kult. u Evr.; pripada kultur. krugu i plastika, i ia. Nađeni f. muzeju. T 4 vp* ijske trke. -v t. zv. Banđkeramike. Glinasta plastika,^^^ posuđe sa spiral. ornamentima. predmeti čuvaju se u sarajev. Danas se u B. priređuju konjske Butoni f Boutons. — Buttler Nicholas ^ V t Murray (*1862) amer. pravnik (Nobelova ' nagrada za mir 1931). — Butzer Martin (1491-1551) isprva dominikanac, poslije pristaša reformacije, posrednik Između sljedbenika Lutherove i Kalvinove reformacije, kasnije prof. u Cambriđge-u. Buvina Andrija Splićanin, domaći vajar 13. vij., izvajao 1214 u orahovini monumenta). vrata split. katedrale s 28 pri-1_ zora Kristova života. Buvina se sporni- Buzdovan nje kao slikar i autor sv. Krištofora u split. Peristilu. (Daljne slike f Tabela: Jugoslavenska umjetnost III.). Buxtehade Dietrich (1637-74) čuv. njem. orguljaš i kompozitor. Djela za orgulje (preteča Bacha) i kantate. — Buys-Ballot Christoph (1817-90) nizozemski meteorolog; barički zakon vjetrova. — Buysse Cyriel (*1859) nizozemski flam. pisac. Realist, socijal. romani iz flam. života „Lav iz _________________________Flandrije", „Siromasi". Buza. f Boza. — Buzdovan (topuz) kijači slično, na debljem kraju željez. šiljcima snabdjeveno ručno oružje za boj izbliza ili za bacanje. (Prije izuma vatrenog oružja.) Iz b. se razvio maršalski štap. Buzet (tal. Pinguente) mjesto u sredini sjev. Istre; 1931 god. 9986 st. (8000 Hrvata i Slovenaca). — Buzolić Stjepan (1830-94) pisao patriot, i relig. pjesme („Bog, rod i svijet"); prevodio (Dante, Aii-osto). — Bužan Joso (*1873) slikar hrv. selj. motiva, većinom iz okolice šestina (kraj Zagreba); pogađa nar. tipove i veseli sklad živih boja narod, kostima. Bužija t Bougie. — Bu-žim (Vrb. b.) histor. mjesto, 1931 g. 721 st., nedaleko Cazina. Bydgoszcz (Bromberg) grad u zap. Poljskoj, 118 000 stanovnika. — Bynkershoek Cornelis (1673-1743) nizozemski pravnik, pretstavnik t. zv. elegantnog ili kritičnog prava. Byrd Richard (*1888) amer. istraživač Arkti-ke i Antarktike. Letio (prvi) 1926 na sjev. pol, 1930 na juž. pol, 1927 preko Atlant. Oceana, 1933-35 opet na ekspediciji u Antarktik. Byron lord George Gorđon Noel (1788-1824) engl. romantik, više cijenjen na kontinentu nego u domovini. „Childe Harold" tip razočarana egocentrična pesimista; odraz duha vremena; izazvao niz imitatora u svim literaturama Evr. Drame „Manfred" i „Cain" iznose dušev. konflikte. Nedovršeni spjev „Don Juan" otkriva bogati, ali nedisciplinirani talent u svim nijansama: strastvenost, satiru, duhovitost, realizam, idilu i nježnost („The Vision of Judgement" - „Vizija Zadnjeg suda"), satira na kralja Gjuru III. u obliku uzvišene burleske. — Byronizam i Svjetska bol. — Bystr6n Jan Stanislav (*1892) prof. sociologije i etnologije u Krakowu. Lord Byron Buvina: Vrata^japlitake katedrale