Zapisnik s 26. sjednice Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika
< Zapisnik s 25. sjednice Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika | Zapisnik s 26. sjednice Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika autor: Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika |
Zapisnik s 27. sjednice Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika > |
Rasprava o ujednačivanju pisanja stranih zemljopisnih imena; Zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika. Dana 2. prosinca 2010. |
VIJEĆA ZA NORMU HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske sastalo se 2. prosinca 2010. na svojoj dvadesetšestoj sjednici.
Dnevni red bio je:
1. Rasprava o ujednačivanju pisanja stranih zemljopisnih imena
2. Zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika
3. Razno.
Na početku sjednice predsjednik je upitao prisutne imaju li primjedaba na zapisnik 25. sjednice. Primjedaba nije bilo. Zapisnik je jednoglasno prihvaćen.
Potom je prihvaćen dnevni red kakav je predložen.
Zatim se je predsjednik obratio Vijeću kratkom Riječju uz prvu točku dnevnoga reda:
»Prva točka dnevnoga reda naše današnje sjednice posvećena je važnom i vrlo teškom praktičnom pitanju. Pravopisno urediti pisanje zemljopisnih imena velik je izazov.
Moram tu reći, tako da nije moguće prečuti, da ne dopuštam našim cijenjenim kolegama geografima da meni ili ikomu zabrane upotrebu lijepe i časne hrvatske riječi zemljopis. Oni, naravno, mogu svoju struku nazivati kako misle da je najprimjerenije, ali riječ zemljopis treba ostati u časti i uporabi pored također časne i stare naše riječi geografija, kojoj također nema prigovora, ako se samo njome ne potiskuje i istiskuje riječ zemljopis, oko čega se kolege geografi u zadnjim desetljećima zdušno trude. Tomu pak nema opravdanja.
Pravopisno ujednačivanje geografskih imena teško je zato jer na tom području nema ni približno one sustavnosti kakva je u pisanom jeziku uobičajena i potrebna, ali ima tradicije i navika. Svako zbilja dosljedno ujednačivanje i propisivanje mora se stoga tu osjetiti kao jezično nasilje sa svim nepoželjnim implikacijama, od pragmatičkih do psiholoških. Pri rješavanju tih pitanja treba pokazati veliku osjetljivost, dobar sluh i umjeti ispravno odvagati što se kojim potezom dobiva, a što gubi.
Tu treba što prije prijeći na razmatranje materijala. Taj pristup se već dulje vremena pripravlja, a sada valja zagristi u kiselu jabuku. Bez toga ne možemo srediti svoj život u suvremenom svijetu i u hrvatskom jeziku. Prepuštam stoga riječ onima među Vama koji o tome imaju što reći na temelju samoga materijala.«
Predsjednik je dodao da je potrebna normizacija zemljopisnih imena i nakon toga je dao riječ članovima.
Dr. sc. Dunja Brozović koja je kao ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje sudjelovala u projektu izradbe baze podataka pri Državnoj geodetskoj upravi rastumačila je da je prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u Hrvatskoj Državna geodetska uprava zadužena za osnivanje i vođenje evidencije zemljopisnih imena. Međutim, na razini države ne postoji službeno tijelo sastavljeno od stručnjaka raznih struka koje bi odlučivalo službenim likovima hrvatskih toponima koji se bilježe na zemljovidima. Drugi problem o kojem bi to tijelo trebalo odlučivati odnosi se na ujednačene kriterije pisanja egzonima, odnosno prilagođenih hrvatskih imena za zemljopisne objekte koji se nalaze izvan granica Republike Hrvatske. Na osnovi iskustva s UNGEGN-om (United Nations Group of Experts on Geografical Names) istaknula je da velika većina država ima službena tijela za standardizaciju zemljopisnih imena. Što se tiče pisanja egzonima, naši zemljopisni udžbenici, nerijetko nisu dosljedni u njihovu pisanju. Dosta iskustva s pisanjem zemljopisnih imena ima Leksikografski zavod, ali njihova načela obavezuju samo unutar ustanove. Ministarstvo vanjskih poslova pak slijedi diplomatske uzuse i uvodi, ako treba, Bjelarus umj. Bjelorusije, ili Moldovu umj. Moldavije. UNGEGN uglavnom preporučuje uporabu endonima i nestvaranje novih egzonima. Dr. sc. Dunja Brozović navela je mnogo primjera imena država, za koje je u Hrvatskoj pravilo da se navode u hrvatskome obliku, dakle kao egzonimi, zatim imena gradova kod kojih postoje i egzonimi i endonimi, a između njih imena saveznih država ili zemalja u Sjedinjenim Državama, Austriji ili Njemačkoj, kojima se imena ne pišu dosljedno.
Predsjednik, prof. Katičić, naveo je neke primjere egzonima za gradove ili jezera u Austriji i Mađarskoj koje rabe tamošnji Hrvati, a nisu u uporabi u Hrvatskoj.
Prof. Branka Tafra založila se za raspravu o načelima standardizacije, a ne o pojedinačnim primjerima. Poslije je u raspravi izrazila dvojbu možemo li nastavljati raspravu bez državnoga tijela koje bi o tome trebalo odlučivati. O standardizaciji je primijetila i to da novi pravopis Školske knjige navodi da je usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, a sam ne rabi nazivak standardni, nego samo književni jezik u tekstu pa po tome nije usklađen.
Prof. Božanić naglasio je da uz ortografsku standardizaciju postoji i ortoepski problem. Naveo je da većina ne izgovara strana imena poput Lombardije ili Sicilije s novoštokavskim pomakom naglaska, nego sa silaznim naglaskom na nepočetnome slogu.
U raspravi su sudjelovali i dr. sc. M. Peti, prof. M. Ježić i prof. D. Pavličević Franić.
Vijeće je na kraju zaključilo u pogledu načela standardizacije zemljopisnih imena:
- da se u Hrvatskoj kao imena država rabe uvijek domaći oblici imena, egzonimi,
- da za imena saveznih država, gradova i drugih toponima, oronima i hidronima nikada nije pogrješno rabiti endonime, ali
- da je u slučajevima kada su povijesne i kulturne veze s imenovanim zemljopisnim područjima ili mjestima bile bliske prirodnije rabiti uhodane egzonime (Beč, Rim, Budimpešta, Petrograd...) nego endonime, no u takvim slučajevima, kada se prvi put u tekstu rabe, treba iza toga u zagradi navesti endonim,
- da u slučaju ravnopravnih imena u višejezičnim sredinama valja navoditi ih redom odvojene kosom crtom (Bruxelles / Brussel, Gent / Gand... ),
- da, u skladu s preporukama UN, nije poželjno uvoditi nove egzonime.
U pogledu rasprava o podrobnijim načelima i o pojedinačnim slučajevima, Vijeće je zaključilo
- da treba na osnovi baze podataka (npr. u Državnoj geodetskoj upravi) raspravljati iscrpnije o njima, te
- da bi to trebala biti zadaća tijela koje bi trebala imenovati Vlada RH, a u kojem bi trebali biti predstavnici Državne geodetske uprave, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografskoga zavoda, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a s obzirom na struke: geografi, geodeti, jezikoslovci, povjesničari. Vijeće će poslati službeno pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa s prijedlogom da se osnuje i imenuje takvo državno tijelo za standardizaciju zemljopisnih imena.
Dr. sc. Dunja Brozović izvijestila je Vijeće da Zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika nije ušao u saborsku proceduru, ali da će se morati predložiti sličan zakon o toj građi jer je to potrebno radi ulaska Hrvatske u Europsku Uniji, u kojoj takav zakon ili zakonsku regulativu imaju sve zemlje (osim Velike Britanije kojoj to ne treba).
Vijeće je dobilo obavijest da bi baza strukovnoga nazivlja koja se u suradnji sa stručnjacima raznih struka izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u sklopu projekta STRUNA trebala biti javno dostupna početkom sljedeće godine na mrežnim stranicama instituta.
Vijeće je završilo s radom oko 13.30 sati.