Ivi104
Dobrodošlica
uredi
 Dobro došli na Wikizvor!Slobodnu i besplatnu zbirku izvornih tekstova na hrvatskom jeziku. |
|
Pozdrav! Pozivamo vas na sudjelovanje ovom svima dostupnom projektu! Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći.
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i Pisarnici obvezno potpisujte tako što ćete napisati četiri tilde, ovako: ~~~~ (istodobno stiskanje tipki Alt Gr i 1 četiri puta). If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikisource |
Ako je nešto i besplatno za učenike i profesore nije time postalo potpuno slobodno od autorskih prava jer sva prava netko i dalje pridržava. Čak i da ne pridržava sva prava, da pridržava kojim slučajem samo neka prava, to opet ne znači da udovoljava licencijama potrebnim da bi moglo ostati na wikimedijinom projektu.
- glede besplatnosti: [1]
- objavljenosti pod ISBN (ISBN 978-953-328-284-8).
- čak i u udžbenicima, čitankama, tamo može primjerice radi svrhe pedagoškoga rada koja je kao takva naznačena u zakonu o autorskim pravima, pa se tamo može naći i Vladimira Nazora, dok kod nas na wikizvoru to nije tako. Tu dolaze u obzir praktično samo slobodni tekstovi a ne oni koji su na bilo koji način opterećeni zaštitom autorskih i srodnih prava.
- djelo Crni mačak prevela je živuća prevoditeljica Ana Mikačić i već po tom se zna da ovo djelo nije potpuno slobodno od autorskih i srodnih prava, dok se ne dokaže suprotno.
Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 21,25; 27. rujna 2016. (SEV)
- Tekst Bulajinih izdanja starih hrvatskih pisaca nema autorskih prava, odnosno nakladnik nije bio obvezan ikome išta platiti za objavljivanje tih djela te je svejedno otkuda su suradnici kopirali ta djela, iz skenova starih knjiga ili reizdanja, tekst je isti. To ne znači da je ista situacija s drugim izdanjima Bulaje. Kako je Edgar Allan Poe umro prije više od 100 godina, autoru se ništa ne mora plaćati, ali ako je prevoditelj živ (a izgleda da jest), onda prevoditelj (a možda i/ili nakladnik) pridržava autorska prava. Na suradniku je zadatak navesti izvor teksta (naslov djela, nakladnika, godinu prve objave, mjesto objave), kako bi svi ostali suradnici mogli lako provjeriti je li djelo slobodno. Hrvatski wikizvor ima relativno malen broj suradnika pa ovaj proces ne ide uvijek brzo, ali nove suradnike upozoravamo upravo zato kako bi kasnije imali manje posla i problema. Ako se kojim slučajem prevoditeljica odriče autorskih prava, navesti to na stranici za razgovor teksta je dužnost suradnika. Ovaj put samo upozorenje, na sljedeće propuste ove vrste reakcija će biti oštrija. Hvala na razumijevanju! SpeedyGonsales 20:03, 2. listopada 2016. (CEST)
Kopiranje iz wikizvora na srpskome jeziku
urediBok,
lijepo bih te molio da navodiš izvore kao što to dolikuje. U onoj prvoj pjesmi nisi naveo izvor, a u drugoj si naveo "Stari pisci hrvatski, knjiga 33, Džore Držić: Pjesni ljuvene, strana 21-22, Jugosalavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1965.".
Tako se ne navodi, tako se ne citira, prije svega bi trebao znati kako se citiraju radovi.
Nadalje, nije u redu kopiranje kao što ti to radiš, bez izvora ili s manjkavo i neuredno navedenim izvorima što posljedično dovodi do smanjene vjerodostojnosti izvora koje pridonosiš, a ujedno i do smanjene vjerodostojnosti projekta.
Dopušteno je preuzimanje sadržaja wikizvora na srpskom jeziku uz jasno i prejasno pripisivanje zasluga drugih suradnika, tj. suradnika wikizvora na srpskome jeziku. Nije dovoljno samo navesti trajnu poveznicu već je potrebno navesti barem i činjenicu da se preuzima iz sr.wikisource.org te po mogućnosti i suradničko ime (srp. korisničko ime) s wikizvora na srpskom jeziku.
Kako si dosad manjkavo, štoviše rekao bih da nisi uopće atribuirao, trebao bi da ispraviš pogrješku napisati na stranicama Razgovor: Prî može biti lav bez lova od zviri i Razgovor: U čem se tko vidi, u tom je mišljen'ju kao što je u ovom primjeru napisano; Razgovor: O upravljanju carstvom/Gl. XXXII. O Srbima i zemlji u kojoj sada stanuju#Podrijetlo ove stranice. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 0,06; 28. rujna 2016. (SEV)
Bok Ivi104,
glede Lovčevih zapisa sad vidim da nisi ih objedinio na način da su svi ti 'zapisi' skupa. Znači Tvor i Kalinič treba biti Lovčevi zapisi/Tvor i Kalinič i opet će se brojati kao stranica sa sadržajem, na wikizvoru su to sve stranice.
Sreća je u tome da je i prijevodu istekla zaštita svih prava pridržanih auktoru Mirku Divkoviću, ali pošto ja ne mogu znati odakle ti prijevod i prijevodna stilizacija, moram reći da iz izvora koji su dodatno stilizirani i redaktirani kao u ovom slučaju ne možemo biti sigurni je li to potpuno prijevod Mirka Divkovića ili su te redaktorske ispravke bile tolike da su zadrle u prevoditeljev rad i kao takve te redaktorske ispravke podlijeđu autorskoj zaštiti bez obzira jesu li besplatno dane nekoj od javnosti u Hrvatskoj ili čak i u svijetu.
Nadalje, ja se ne mogu prijaviti na sustav koji si ti naveo kao izvor. Nisi naveo kao izvor ni autora, niti izdavača, a mene nisi konzultirao na način da mi iskažeš tu činjenicu da ta mrježovnica nije dostupna svima, i sad ja ne mogu vidjeti je li netko redakcijski obradio i izvore (s podstranicama) Branka i Tito Dorčić. Ako su to izvorni tekstovi Augusta Šenoe i Vjenceslava Novaka bez tih redaktura nekih redaktora onda su ti tekstovi dobrodošli, inače nisu.
Znači knjiga treba biti u rukama i treba se ne samo ta knjiga citirati već i ako treba povećalom pogledati je li negdje ide zarez ili ne ide. Treba čitajući knjigu usporediti s redaktorski obrađenim i izbaciti sve što je redaktor sebi umislio da smije mijenjati u izvorniku.
Da ne spominjem kako su i Krležu htjeli kroatizirati jer je to kao potrebno. To je zabranjeno i nedopušteno činiti prilikom nekog budućeg postavljanja Krleže na wikizvor (sad su još autorska prava aktivna).
Onaj tko želi pridonositi wikizvoru treba biti spreman navoditi izvore što potpunije, a ne izigrati sustav na način da navede neku privatnu stranicu hrvatskoga školskog sustava misleći da je ona svima nama dostupna, odnosno da je samim tim što je dio hrvatskoga školskoga sustava postala općeprihvaćenim izvorom. Nije, jer imaju svoje redaktore koji unose potencijalni problem u sustav održavanja izvora izvornim, nepatvorenim izvorom. Izvor koji se ovdje prinosi mora biti potpuno dostupan, a način da ga se učini dostupnim nije slijepo preslikavanje sadržaja, nego vjerodostojan prijepis uz gledanje povećalom je li neko slovo razmaknuto ili nije, treba li staviti gdje neki razmak većim ili manjim bjelinama između slova i sl.
Znači, ovo je ispalo kao lijepa škola meni, da moram primijetiti kako ne citiraš knjige koje su napisane tada kada su napisane, to ne citiraš kao izvor jer koristiš elektroničke izvore, a to jednostavno ne ide tako, osobito ako se ne navede točno, koje su ispravke rađene i zašto su rađene, pa da svatko može znati odmah koji je izvorni tekst pisao, koje su izvorne riječi pisale, tko je načinio redakturu točno kojih riječi i rečenica, zašto ju je načinio, i opet to nije izvornik djela već nečija izmišljanja. Ta izmišljanja mogu biti besplatna i dostupna nekom užem krugu ljudi, ali nisu za wikizvor čak i da ih je autor (redaktor) proglasio za javno vlasništvo.
Wikizvor nije glasnik neke organizacije niti nekog školskog sutava, pa tako ni školskog sustava Republike Hrvatske. Wikizvor na hrvatskome jeziku nije Wikizvor Republike Hrvatske, nije bilten ničiji, nije ni Wikizvor Hrvata ni Hrvata državljana Republike Hrvatske, ni Hrvata državljana Bosne i Hercegovine, već Wikizvor na hrvatskome jeziku gdje spadaju izvori u njihovu izvorniku, izvornom obliku i svim izdanjima koja su dostupna kao javno vlasništvo jer su pisana hrvatskim jezikom koji je jezik šireg obuhvata od isključivo Hrvata, Republike Hrvatske, pa i širi od hrvatskoga standardnoga jezika.
Nažalost, sam popravi svoje pogrješke, jer nakon što sam ovo morao popravljati, vidim koliko je sati i kako se moja dobra volja u saobraćaju između tebe i mene doživljava s tvoje strane. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4,59; 25. XI. 2016. (SEV)