Priopćenje za javnost DSHV od 15. rujna 2020.
| Priopćenje a javnost Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini autor: Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV |
|
Izvor: http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/72-politika/2548-sto-godina-modernog-i-samostalnog-politickog-djelovanja-hrvata-u-backoj, stranice Hrvatskih novina - Subotica, Hrvatska nezavisna lista - Subotica, Sto godina modernog i samostalnog političkog djelovanja Hrvata u Bačkoj, objavljeno: 15. rujna 2020. |
Priopćenje za javnost
Na današnji dan – 15. rujna 1920. godine – u Subotici je osnovana Bunjevačko-šokačka stranka, ili kako su je zvali sami bački Hrvati – Vojvođanska hrvatska stranka, prva trajna i organizirana politička stranka bačkih Hrvata.
U izvjesnom povijesnom i simboličnom smislu i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini može se smatrati njezinom sljednicom.
Osnovana je u krugu katoličke inteligencije. Kao inicijatori osnutka javljaju se narodni zastupnici Privremene narodne skupštine Kraljevine SHS, župnici Blaško Rajić iz Kera, koji je ujedno izabran za predsjednika stranke, i Ivan Evetović iz Bača. Prema osnovnim programskim načelima, zamišljena je da bude ne samo narodna stranka bačkih Hrvata, nego i kao zastupnica prava Katoličke Crkve i autonomije Vojvodine. Osim toga, pristaše stranke zauzimali su se za priznanje hrvatstva bačkih Bunjevaca i Šokaca, koje su nove vlasti počele osporavati. Kako bi istaknuli svoju nacionalnu orijentiranost, vođe su glasilu stranke, listu Neven 1922. dali i poseban podnaslov „list bunjevačkih Hrvata“. U prosvjetnim pitanjima borila se za pravo Hrvata katolika na škole u kojima će se poučavati u duhu katoličke vjere i na hrvatskom jeziku. U gospodarskim pitanjima borila se za ravnopravniju agrarnu reformu, odnosno za dodjelu zemlje hrvatskim bezemljašima u Vojvodini, a ne samo favoriziranim solunskim dobrovoljcima, koji su u to doba kolonizirani u Bačku.
Kao pravi izraz narodne volje, uživala je široki ugled bunjevačkih i šokačkih slojeva u Bačkoj. Na izborima 1920. osvojila je četiri zastupnička mandata, a na izborima 1923. godine tri. Premda relativno mala, ostavljala je snažan dojam kod suvremenika, nastupajući kao tipično oporbena stranka. Poslije četiri godine postojanja, doživjela je koncem 1924. rascjep u svojim redovima na svjetovno i duhovno krilo. Svjetovno krilo je opstalo kao Bunjevačko-šokačka stranka pod vodstvom Mirka Ivkovića Ivandekića, a duhovno krilo pak je postalo Vojvođanska pučka stranka pod vodstvom Blaška Rajića. Uslijed velikog pritiska policijskog aparata, Bunjevačko-šokačka stranka nije prošla na izborima 1925.
Kao izvanparlamentarna oporbena stranka djelovala je sve do 27. lipnja 1926., kada je ujedinjena s Hrvatskom seljačkom strankom. Tome su prethodili brojni razgovori, sastanci i mitinzi s predstavnicima HSS-a, od kojih je najvažniji bio okružni zbor HSS-a održan u Somboru 24. svibnja 1926. Na tom zboru je sudjelovao sam predsjednik HSS-a Stjepan Radić te je pročitana deklaracija kojom je ustvrđeno kako Bunjevačko-šokačka stranka kao takva prestaje postojati, sve njezine mjesne organizacije postaju organizacijama HSS-a, a njezino glasilo Neven postaje „glasilom HSS-a za Srijem i Vojvodinu“.
Povijest političkog organiziranja i djelovanja Hrvata u Vojvodini duga je i bogata, a Bunjevačko-šokačka stranka važna je kocka u tome mozaiku. Osim jasnih i dosljednih nacionalno-ideologijskih sastavnica, moralno uzorno držanje njezinih prvaka, žrtve koje su podnosili radi zauzimanja za dobro puka kojeg su zastupali, ostali su trajnim zalogom i nama danas koji baštinimo njihovo postojanje na političkom polju Hrvata u Srbiji."
Tomislav Žigmanov, predsjednik