Pomoć:Uređivanje wikiteksta

U lijevom stupcu tablice vidite kakve oblike teksta možete koristiti. U desnom stupcu vidite kako ih konkretno koristite. Drugim riječima, ako želite da vam tekst izgleda onako kao u lijevom stupcu, upišite ga onako kako je naveden u desnom stupcu.

PREPORUKA: Nije loša ideja imati ovu stranicu u zasebnom prozoru ili je iskopirati u Word, tako da je možete gledati dok mijenjate neki tekst. Ako želite vježbati, slobodno radite što god hoćete na stranici za vježbanje.

Naslovi, proredi, popisi i crte uredi

Ovako će tekst izgledati u Wikizvoru Ovo trebate upisati


Novi naslov

Podnaslov

Podpodnaslov

Naslove pišite ovako:

== Novi naslov ==

=== Podnaslov ===

==== Podpodnaslov ====

Ako samo prijeđete u sljedeći red, to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. Možete to koristiti za sebe, da razdvojite rečenice unutar odlomka. Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje tekst i da se bolje koristi funkcija diff.

Ali ako ostavite prazan redak, to će biti prazan redak i na ekranu.

Ako samo prijeđete u sljedeći red,
to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. 
Možete to koristiti za sebe, da razdvojite 
rečenice unutar odlomka.
Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje
tekst i da se bolje koristi funkcija ''diff''.

Ali ako ostavite prazan redak, 
to će biti prazan redak i na ekranu.
Ovako možete prijeći u
sljedeći red bez praznog retka.
Ovako možete prijeći u<br>
sljedeći red bez praznog retka.
  • Popis nije nikakav problem:
    • počnite svaki redak sa zvjezdicom
      • što je više zvjezdica, to je niža razina
* Popis nije nikakav problem:
** počnite svaki redak sa zvjezdicom
*** što je više zvjezdica, to je niža razina

  1. Popisi označeni brojevima su dobri jer su
    1. lijepo složeni
    2. lako čitljivi
# Popisi označeni brojevima su dobri jer su
## lijepo složeni
## lako čitljivi
  • Možete miješati zvjezdice i brojeve
    1. i slagati ih
      • na ovaj način
* Možete miješati zvjezdice i brojeve
*# i slagati ih
*#* na ovaj način
Neka riječ
njezina definicija
; Neka riječ : njezina definicija
  • PAZI: samo jedna riječ i definicija po retku.
Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak.
Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje.

"Enter" započinje novi odlomak.

  • Ovo se koristi za članke, ali i za razgovore na "Razgovoru o stranici".
: Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak.
:: Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje.
"Enter" započinje novi odlomak.

Tekst u sredini stranice.
<center>Tekst u sredini stranice.</center>
Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte,

a ovo je ispod crte.

Dobra je za razdvajanje tema na stranicama za razgovor.

Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte,
----
a ovo je ispod crte. 

Poveznice, internetske adrese uredi

. .
Ovako će tekst izgledati u Wikizvoru Ovo treba upisati
Poveznica unutar hrvatskog Wikizvora:

Viditi tko žudi što mogu nebesa je pjesma Šiška Menčetića.

  • Nije važno pišete li prvo slovo članka veliko ili malo, jer ga Wikizvor u naslovu samog članka automatski stavlja veliko.
Poveznica unutar hrvatskog Wikizvora:

[[Viditi tko žudi što mogu nebesa]] je pjesma Šiška Menčetića.

Opera#Barokna opera
je primjer poveznice za podnaslov na određenoj stranici.

Ako se neki podnaslov izbriše, poveznica na taj podnaslov ne nestaje, nego se sama mijenja u poveznicu na vrh njegove stranice.
[[Opera#Barokna opera]]

#Naslovi, proredi, popisi i crte

je primjer poveznice za podnaslov na onoj stranici na kojoj se nalazimo. Nije potrebno na početku navoditi naziv stranice već odmah na početku znak # pa podnaslov na koji se želimo pozicionirati.
[[#Naslovi, proredi, popisi i crte]]
Kad želite da poveznica na neki članak piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:

Ovdje govorimo o Kozarcu.

Kad želite da poveznica na neki članak
piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:<br>
Ovdje govorimo o [[Autor:Josip Kozarac|Kozarcu]].
Završeci se mogu dodati na poveznicu: pravopisni, sportovi
Završeci se mogu dodati na poveznicu:
[[pravopis]]ni, [[sport]]ovi
Kad upisujete komentar na neku stranicu za razgovor, trebate ga potpisati.

Možete to učiniti tako da na kraju dodate tri valovite crte, a Wikipedija će automatski napisati vaše ime:

Vaše suradničke ime

a ako dodate četiri valovite crte, napisat će se vaše ime, datum i vrijeme:

Vaše suradničke ime 21:30, 28 ožujka 2024 (CEST)
Kad upisujete komentar na neku stranicu
za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti
tako da na kraju dodate tri valovite crte,
a Wikipedija će automatski napisati vaše ime:
: ~~~
a ako dodate četiri valovite crte,
napisat će se vaše ime, datum i vrijeme:
: ~~~~</td>
Priče o vilenjacima je stranica koja još ne postoji.
  • Možete je stvoriti tako da kliknete na poveznicu.


  • Ako želite stvoriti novu stranicu:
    1. na nekoj postojećoj stranici upišite poveznicu na novu stranicu,
    2. snimite postojeću stranicu,
    3. kliknite na poveznicu koju ste upravo stvorili. Otvorit će se nova stranica koju možete urediti.
[[Priče o vilenjacima]] je stranica koja još ne postoji.
Što ako npr. želite da stranica "Informatika" ne sadrži ništa, nego da automatski odvede korisnika na "Računarstvo", jer je to bolja riječ? Da biste to postigli, trebate staviti sljedeći tekst u prvi redak članka "Informatika": #PREUSMJERI [[Računarstvo]]
#PREUSMJERI [[Računarstvo]]

Poveznica na stranicu s istom temom na drugom jeziku izgleda ovako:"[[kod jezika:Naslov stranice]]", na primjer.

Nije važno kamo stavljate te poveznice dok obrađujete stranicu, jer će se uvijek pojaviti na istom mjestu kad je snimite, ali zbog urednosti se preporučuje da ih stavite na dno stranice.

[[en:Wikisource:How to edit a page]]
Primjer vanjske poveznice s opisom: Hrvatska turistička zajednica

Primjer te iste poveznice bez opisa: [1]

  • U internetskoj adresi smiju se koristiti samo znakovi: A-Z a-z 0-9 ._\/~%-+&#?!=()@ \x80-\xFF. Ako adresa sadrži druge znakove, treba ih konvertirati; na primjer, ^ se mora napisati %5E (što možete vidjeti u popisu ASCII znakova).
Primjer vanjske poveznice s opisom: 
[http://www.croatia.hr Hrvatska turistička zajednica]

Primjer te iste poveznice bez opisa: 
[http://www.croatia.hr]
"Goli" URL ne može se više snimiti na wikipediju,
jer postavljen je spam filter koji to više ne dozvoljava. 
Ako želite staviti poveznice prema zvukovima i drugim neslikovnim stvarima, ili ako želite da slike budu prikazane kao poveznice a ne nacrtane na stranici, koristite poveznicu "media".


Grb Hrvatske



[[Media:Coat_of_arms_of_Croatia.svg|Grb Hrvatske]]

Poveznice na knjige putem šifre ISBN objašnjavaju se na ovoj engleskoj stranici.

ISBN 0123456789X

ISBN 0123456789X

"Što vodi ovamo" i "Promjene u svezi" mogu se ovako staviti kao poveznica:

Što vodi ovamo i Promjene u svezi

[[Posebno:Što vodi ovamo/Wikipedia:Pomoć|Što vodi ovamo]] i [[Posebno:Povezane promjene/Wikipedia:Pomoć|Promjene u svezi]]

Slike uredi

Detaljne upute kako se rabe slike na wikipediji nalaze se u sklopu Uvodnog tečaja Wikipedije - članak Slike.

Vrste slova i pisanja uredi

Ovako će tekst izgledati u Wikipediji Ovo trebate upisati

Istaknuto, jako istaknuto, vrlo jako istaknuto.

  • Ovo su sve apostrofi (jednostruki navodnici), a ne dvostruki navodnici.
  • Na gotovo svim programima za Internet, ovo se vidi kao koso i podebljano. Ipak, kad pišete matematičke formule, zbog semantičkih razloga radije rabite <i> i <b>.
''Istaknuto'', '''jako istaknuto''', 
'''''vrlo jako istaknuto'''''.
Ovo je stil pisaćeg stroja .
  • Zbog semantičkih razloga, kad pišete kompjuterske programe, trebate koristiti, <kod>.
Ovo je <tt>stil pisaćeg stroja </tt>.
Možete koristiti i mali tekst za potpise pod slike i ostalo.
Možete koristiti i <small>mali tekst</small> 
za potpise pod slike i ostalo.
Možete prekrižiti izbačeni tekst

i podcrtati novi tekst.

Možete <strike>prekrižiti izbačeni tekst</strike>
i <u>podcrtati novi tekst</u>.

Znakovi na slovima:
(Popis šifara za sve posebne znakove nalazi se na stranici w:Wikipedija:Posebni znakovi.)

e é e ë i í

À Á Â Ã Ä Å
Æ Ç È É Ê Ë
Ì Í Î Ï Ñ Ò
Ó Ô Õ Ö Ø Ù
Ú Û Ü ß à á
â ã ä å æ ç
è é ê ë ì í
î ï ñ ò ó ô
œ õ ö ø ù ú
û ü ÿ



e é e ë i í
&Agrave; &Aacute; &Acirc; &Atilde; &Auml; &Aring; 
&AElig; &Ccedil; &Egrave; &Eacute; &Ecirc; &Euml; 
&Igrave; &Iacute; &Icirc; &Iuml; &Ntilde; &Ograve; 
&Oacute; &Ocirc; &Otilde; &Ouml; &Oslash; &Ugrave; 
&Uacute; &Ucirc; &Uuml; &szlig; &agrave; &aacute; 
&acirc; &atilde; &auml; &aring; &aelig; &ccedil; 
&egrave; &eacute; &ecirc; &euml; &igrave; &iacute;
&icirc; &iuml; &ntilde; &ograve; &oacute; &ocirc; 
&oelig; &otilde; &ouml; &oslash; &ugrave; &uacute; 
&ucirc; &uuml; &yuml;

Interpunkcija:
¿ ¡ § ¶
† ‡ • —
‹ › « »
‘ ’ “ ”


&iquest; &iexcl; &sect; &para;
&dagger; &Dagger; &bull; &mdash;
&lsaquo; &rsaquo; &laquo; &raquo;
&lsquo; &rsquo; &ldquo; &rdquo;

Komercijalni znakovi:
™ © ® ¢ € ¥

£ ¤

&trade; &copy; &reg; &cent; &euro; &yen; 
&pound; &curren;
Podtekst: x2

Nadtekst: x2 ili x²

  • Druga metoda nadteksta ne može se koristiti svugdje, ali se preporučuje gdje je to moguće (kao i kod mjernih jedinica) jer većina programa za Internet tada lakše obrađuje retke.

ε0 = 8.85 × 10−12 C² / J m.

1 hektar = 1 E4 m²

Podtekst: x<sub>2</sub>
Nadtekst: x<sup>2</sup> ili x&sup2;








&epsilon;<sub>0</sub> =
8.85 &times; 10<sup>&minus;12</sup>
C&sup2; / J m.

1 hektar = 1 E4 m&sup2;
Grčka slova:

α β γ δ ε ζ
η θ ι κ λ μ ν
ξ ο π ρ σ ς
τ υ φ χ ψ ω
Γ Δ Θ Λ Ξ Π
Σ Φ Ψ Ω


&alpha; &beta; &gamma; &delta; &epsilon; &zeta; 
&eta; &theta; &iota; &kappa; &lambda; &mu; &nu; 


&xi; &omicron; &pi; &rho;  &sigma; &sigmaf;
&tau; &upsilon; &phi; &chi; &psi; &omega;
&Gamma; &Delta; &Theta; &Lambda; &Xi; &Pi; 
&Sigma; &Phi; &Psi; &Omega;

Matematički znakovi:
∫ ∑ ∏ √ − ± ∞
≈ ∝ ≡ ≠ ≤ ≥ →
× · ÷ ∂ ′ ″
∇ ‰ ° ∴ ℵ ø
∈ ∉ ∩ ∪ ⊂ ⊃ ⊆ ⊇
¬ ∧ ∨ ∃ ∀ ⇒ ⇔
→ ↔
(Vidi i englesku stranicu WikiProject Mathematics)

&int; &sum; &prod; &radic; &minus; &plusmn; &infin;
&asymp; &prop; &equiv; &ne; &le; &ge; &rarr;
&times; &middot; &divide; &part; &prime; &Prime;
&nabla; &permil; &deg; &there4; &alefsym; &oslash;
&isin; &notin; &cap; &cup; &sub; &sup; &sube; &supe;
&not; &and; &or; &exist; &forall; &rArr; &hArr;
&rarr; &harr;
x2   ≥   0 true.
  • Ako želite razmake, morate koristiti razmake bez prekida - &nbsp;.
  • Izraz &nbsp; sprječava i prekide usred teksta, što je korisno u formulama.
<i>x</i><sup>2</sup>&nbsp;&nbsp;&ge;&nbsp;&nbsp;0 true.

Komplicirane formule:
   

  
<math>\sum_{n=0}^\infty \frac{x^n}{n!}</math>

Kako spriječiti da Wikipedija automatski mijenja tekst:
Poveznica → (<i>prema</i>) [[Wikipedija:Pomoć]]

  • Ovako se kao običan tekst prikazuje ono što bi inače bio poseban tekst u Wikipediji.
  • Ne uklanja HTML znakove.
<nowiki>Poveznica &rarr; (<i>prema</i>) 
[[Wikipedija:Pomoć]]</nowiki>

Kako prikazati izvorni oblik posebnih znakova (onih koji se unose s znakom apersanda & na početku, i točkom-zarez na kraju)?
Znak ampersanda mora se u prikazu navesti pomoću njegovog koda &amp; Npr. ako želimo vidjeti što trebamo unijeti da bismo na ekranu dobili nizove znakova &lt; i &gt; (kodovi za prikaz znakova < i >)

&amp;lt; i &amp;gt;

Nevidljivi komentari unutar teksta članka:

  • Koristite ih kad želite da budući uređivači stranice vide komentar.
<!-- ovdje se piše komentar -->

Tablice uredi

Kako staviti tablicu sadržaja Kako sada stvari stoje u Wikipediji, ako na stranici postoji barem četiri naslova (označenih znakovima "="), na početak stranice (ili nakon uvodnog dijela) automatski ide tablica sadržaja. Ako bilo gdje napišete __NOTOC__ , tablica sadržaja će nestati. Vidi i engleski članak compact TOC za abecedu i godine u naslovima.

Tablice općenito Tablice možete napraviti na dva načina:

  • koristeći posebne Wiki-šifre (vidi engleski članak Help:Tables)
  • koristeći standardne HTML elemente: <table>, <tr>, <td> or <th>.

Za ovu drugu mogućnost, kao i za objašnjenja kada se stavljaju tablice, vidi engleski članak w:en:Wikipedia:How to use tables.

Varijable za datum, vrijeme uredi

ŠifraRezultat
{{TRENUTAČNIMJESEC}} 03
{{TRENUTAČNIMJESECIME}} ožujka
{{TRENUTAČNIMJESECIMEGEN}} ožujka
{{TRENUTAČNIDAN}} 28
{{TRENUTAČNIDANIME}} četvrtak
{{TRENUTAČNAGODINA}} 2024
{{TRENUTAČNOVRIJEME}} 21:30
{{BROJČLANAKA}} 9.407

BROJČLANAKA je broj stranica u hrvatskoj Wikipediji koje sadrže poveznicu i nisu preusmjerene, tj. broj članaka, stranica s poveznicom i razdvojbenih stranica.