Obraćanje Franje Tuđmana na 2. sjednici Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća

Prisežna poslanica Franje Tuđmana 5. kolovoza 1997.

Obraćanje Franje Tuđmana na 2. sjednici Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća autor: Franjo Tuđman

Govor Franje Tuđmana u prigodi umirovljenja kardinala Kuharića

Izvor: Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb23.Rujna1997 Dopuštenje: http://www.predsjednik.hr/Impresum "Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora."

Gospodine Predsjedniče Republike Turske,
Štovani predsjedniče Hrvatske gospodarske komore,
Dame i gospodo,

Izuzetna mi je čast obratiti se ovako uglednom skupu poslovnih ljudi iz Turske i Hrvatske i osobno Vam zaželjeti mnogo uspjeha u nastojanju za širenje gospodarske suradnje između naših dviju zemalja.

Nazočnost predsjednika Demirela i moja potvrđuje našu obostranu želju da vrlo razvijeni prijateljski odnosi, koji su — od stjecanja nezavisnosti hrvatske države — potvrđeni u više navrata, budu djelotvorno i svrhovito oživotvoreni na gospodarskom području. Time bi se ojačale međusobne veze i neposredna povezanost gospodarstva, što bi jamačno bio i doprinos stabiliziranju stanja u našem području.

O tome smo jučer u našim službenim državnim razgovorima postigli punu suglasnost. Poslovni ljudi Hrvatske i Turske mogu polaziti od toga da postoji politička potpora, uključivo i dvojice predsjednika, svim onim naporima koje ćete ulagati u ostvarivanje projekata gospodarske suradnje.

Vjerujem da su turski gospodarstvenici već imali prilike spoznati dovoljno o Hrvatskoj i njezinim gospodarskim mogućnostima.

Svih ovih godina, kada smo braneći Domovinu krvarili u ratu, Hrvatska se ustrajno brinula o svom gospodarskom razvitku. I u ratnim okolnostima hrvatsko gospodarstvo posvjedočilo je svoju životnost, te smo smogli financirati potrebe obrane, osigurati skrb za stotine tisuća prognanika i funkcioniranje državnih službi.

Pri tom valja imati na umu da smo od bivše jugoslavenske socijalističke zajednice naslijedili u tehnološkom i organizacijskom smislu u mnogočemu zaostalu privredu. A također, da smo zbog ratne agresije i okupacije hrvatskih područja pretrpjeli izravnu štetu od 25 milijardi dolara.

Danas je Hrvatska zemlja koja je već postigla vidne rezultate u svom preobražaju na gospodarstvo privatnog poduzetništva i slobodnog tržišta.

U okolnostima, koje sam kratko spomenuo, naše gospodarstvo je danas pri samom vrhu pozitivnih ostvarenja među svim tranzicijskim zemljama. Ne samo da smo u ratnim okolnostima, i bez vanjske pomoći, svladali hiperinflaciju i stabilizirali domaću valutu s jednom od najnižih inflacijskih stopa (na razini od 3,5 % godišnje), već smo stvorili i solidne devizne rezerve za održavanje vanjske likvidnosti. Time pripadamo među najmanje zadužene zemlje u tranziciji, a predviđena stopa rasta BDP bit će između 6-7% u ovoj godini, s perspektivom takovog održanja u sljedećem srednjoročnom razdoblju.

Oživljen je turizam, tradicionalna grana hrvatskog gospodarstva, obnavljaju se devastirana područja, a rast bilježi industrijska proizvodnja.

Dame i gospodo,

U ovim gospodarskim okolnostima, u pozitivnom političkom ozračju, jamačno, postoje povoljni uvjeti za širenje hrvatsko-turske poslovne suradnje. Nesumnjivo je da s postojećih 40-50 milijuna dolara robne razmjene ne možemo biti zadovoljni. Možemo i moramo naći obostrani interes za proširivanje razmjene. Jučer potpisani sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja velik je poticaj za suradnju gospodarstava dviju zemalja.

U brojnosti i važnosti tvrtki koje danas sudjeluju u radu Vijeća za gospodarsku suradnju vidim jamstvo uspjeha.

Brojne su mogućnosti. Od sudjelovanja Turske na Zagrebačkom velesajmu, da kao zemlja partner predstavi sve svoje gospodarske mogućnosti, do istovjetnog sudjelovanja poduzeća iz Hrvatske u Izmiru.

Moguće je veće obostrano sudjelovanje u zajedničkim velikim projektima, osobito u izgradnji infrastrukture u obje zemlje, zatim suradnja na trećim tržištima, unapređenje turističke razmjene, tehnološke suradnje i tsl..

Pozornost bi trebalo posvetiti prometnom povezivanju, od moguće uspostave trajektnih linija, do oživljavanja i moderniziranja tradicionalnih pravaca cestovnog i željezničkog prometa u europskoj mreži.

Poseban poziv upućujem i hrvatskim i turskim poslovnim ljudima da surađuju na zajedničkim projektima obnove i gospodarskog razvitka hrvatsko- bošnjačke Federacije, i u njenom gospodarskom povezivanju s Hrvatskom. Time bi se uz neposrednu poslovnu korist doprinijelo i jačanju mira i uspostavljanju novog poretka u ovom dijelu Europe.

Nadam se da ćete iskoristiti sve pogodne okolnosti, i u tome želim mnogo uspjeha i turskim i hrvatskim poslovnim ljudima.