Minerva Z1

←Y

Leksikon Minerva Z — Zagorka

Zagreb — „Z. madrigalisti”→

Z u algebri oznaka za 3. nepoznatu veličinu (prema x, y).

Zaandam gr. u sjev. Holandiji 33 770 st.; trgov. drvom, kolonijalnom robom; industr.; ovdje je rus. car Petar Vel. učio brodogradnju (sačuv. drv. kuća, u kojoj je stanovao).

Zabat okomiti završetak sedlasta krova.

Zabavišta (dječja) za djecu do 6 god. Zabavom i igrom utječu na njihov dušev. i tjeles. razvitak, ↑ Fröbel, ↑ Montessori.

„Zabavna biblioteka” naklada u Zgbu od 1913, izdaje u prijevodima djela svih literatura i originalne radove. Pokretač i urednik Nikola Andrić.

„Zabavnik” poučno-lit. almanah; izdavao ga u Beču Dimitrije Davidović 1815-21, a zatim u Bgdu 1833-36.

Zabłocki Franciszek (1750-1821) prvi polj. komediograf; oko 80 komada; polit. satire i pamfleti.

Záborský Jonáš (1812-76) slovač. pjesnik i novelist.

Zabrana šuma, koja povremeno zaštićuje objekte, podignute van njezina staništa.

Začeće koncepcija, početak trudnoće. Zakonsko vrijeme z. 181.-302. dan pred porodom.

Začepljenje stolice smetnja ispražnjenja crijeva bilo zbog organskog oboljenja crijeva, bilo na psihonervoznoj osnovi zbog loše navike ili neispravne hrane.

Začinavac (prema Maruliću) naziv za pjesnika-verzifikatora biblijskih i svetačkih legendi starijih vremena (renesansni se pjesnik naziva poet, pjesnivac, pjesnilac, pjesninac itd.).

Zadak (abdomen) straž. dio tijela u raka, pauka i kukaca.

Zadar (tal. Zara) do 1918 gl. gr. Dalmacije, od 1923 gl. gr. tal. Zadarske provincije; 1931 god. 17 910 st. (6500 Hrvata). Vrijedne stare građevine Sv. Donat (sada muzej), crkva sv. Stošije. Z. u grč.-rim. vrijeme Diadora (Jadera), u ranom Sred. vij. carski vizant. grad i središte carskoga temata Dalmacije. G. 1000 u mletačkoj vlasti; 1069-91 hrv., 1091-1107 mlet.-vizant, 1107 ušao u Z. kralj Koloman, 1202 zauzeli ga za Veneciju križari, 1358-1409 u vlasti ugar.-hrv. kraljeva, 1409-1797 trajno mletački. Biskupija već u 9. vij., od 1154 nadbiskupija. 1815-1918 sjedište dalm. zem. vlade, od 1848 i dalm. sabora. 1919 okupirali ga Talijani, 1920 (Rapall. ugovorom) pripao Italiji.

Zadarska provincija (tal. Provincia di Zara) obuhvata tal. općine Zadar i Lastovo. Gl. gr. Zadar, 110 km², 1931 god. 19 600 st.

Z. rezolucija potpisana od srp. nar. poslanika u bečkom parlamentu i dalm. saboru i od hrv.-slavon. Srba, poslanika na konferenciji u Zadru, 1905; pridružili se Riječkoj rezoluciji (Hrvata političara). Posl. toga obrazovana Hrv.-srp. koalicija, ↑ Stranke političke.

Z. kanal (Primor. b.) k. izm. otoka Ugljana i Zadra.

Z. otoci (Primor. b.): Skarda, Ist, Mulat, Sestrunj, Iž, Žut; redaju se u Srednjem Kanalu.

Zádor Eugen (*1894) mađ. kompozitor; simfonijska („Simfonia technica“, „Rapsodija“), scenska djela, popijevke.

Zadruga 1) (seljačka obiteljska z.) vel. obitelj od više oženjene braće s roditeljima i djecom (unučadi); gospodarska jedinica sa zajedničkim zadružnim imanjem (kućom, zemljama, stokom i dr.), zajedničkim ognjištem i hranom, skupnim radom za dobro čitave zadruge, jednim izbornim starješinom (gospodar, gazda), starješicom (maja, stopanica, gospodarica) i više određenih vršilaca razl. zadruž. dužnosti (volar, svinjar, pekarica i dr.). Pojedina obitelj može imati i poseb. imutka (osebunjak, prćija, posobac). Vjerojatno stara slaven. uredba. Protivno: ↑ inokosna obitelj. Imovinsko-pravni odnošaji uređeni u Hrv. zadružnim zakonom od 1889 s novelom od 1902. Zakon predviđa zadružni minimum, ispod kojega nisu dopuštene diobe; zbog toga mn. potajne diobe; 2) (kooperativum) udruženje neodređenog broja članova, koji svojim udjelima stvaraju zadružni kapital, u gospodar, svrhe. Vrste: produktivne, nabavne (za dobavu sirovina i alata obrtnicima, blaga i sjemenja seljacima), vjeresijske, građevne, potrošačke (konzumne). Članovi jamče za obveze z. ili samo svojim udjelom ili neograničeno. Posmrtne z.: snose troškove ukopa pokojnog člana.

Z. zdravstvene z. za unapređenje nar. zdravlja. Mogu osnivati, graditi i uređivati zdravstv. ustanove, postavljati zadruž. liječnike radi besplatnog liječenja učlanjenih zadrugara, sestre pomoćnice, babice i dr. pomoćno osoblje, osnivati zadruž. ručne apoteke, nadalje mogu provoditi sve higijenske, socijalno-medicin. i profilaktične mjere, koje služe zaštiti zdravlja dojenčadi, male i školske djece i materinstva, kao i sve akcije za suzbijanje zaraznih i socijal. bolesti. One se brinu za međusobno pomaganje i osiguranje u slučaju bolesti, nesrećnih slučajeva, onesposobljenja, besposlice, iznemoglosti i smrti. Z. z. organizirane u Savezu zdravstvenih zadruga, sa sjedištem u Beogradu.

Zadružne meduze ↑ Cjevaste m.

Zadušnica ↑ Requiem.

Zadužbina (t. j. što je učinjeno za dušu) religiozna ili karitativna ustanova ili korporacija s osobljem, zgradama i posjedima; na pr. biskupija, kanonikat, samostan (manastir), gostinjac, sirotište, sklonište itd.

Zadužnica obveznica, obligacija, pismena isprava o obvezi.

Zadvarje (Primor. b.) selo na kuku Cetine; slapovi ↑ Gubavica.

Zafait (tur.) dohoci.

Zagajšek Mihael (1739-1827) sloven. svećenik, pod imenom „Georg Sellenko“ izdao „Sloven. Grammatiku“ Celje (g. 1791).

Zaglavak zaglavni kamen na čelu luka ili svoda.

Zagledanje. Ponar. vjerovanju mogu trudne žene roditi dijete sa znakovima izvjes. živog bića ili stvari, koje su vidjele, naroč. ako su se od njih uplašile.

Zaglul-paša (1850-1927) egipat. državnik, vođa egipat. nacionalista (↑ Wafd); 1924 ministar pretsjednik.

Zagoda Franjo (*1871) katol. svećenik; preveo Novi zavjet.

Zagorje kršna visoravan jugoist. od Sarajeva sa središtem u mjestu Kalinoviku. ↑ Hrv. Z., ↑ Dalm. Z.

Z. ob Savi (Drav. b.) 222 m, ugljenik, godiš. produkc. oko 2 mil. q.

Zagorka ↑ Jurić.