Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas/S

← R

Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: —  S autor: Mirko Marjanović

Š →

SABOLEK, Leona (Sarajevo, 2. studenoga 1950.). Pjesnikinja i novinarka. U Osijeku završila osnovnoškolsko i gimnazijsko školovanje. Diplomirala na prirodno-matematičkom fakultetu i odslušala poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1993. do 1998. djelovala u Madžarskoj kao književnica i novinarka.

Djela: Poje, sija (zajednička zbirka pjesama, 1977.), Traka za sužnja (samostalna zbirka pjesama, 1978.).

SANČEVIĆ, Mirko (Hrvatska Dubica, 1900. – Caracas, 1981. Pisac. Poslovni čovjek i industrijalac. Od 1921. do 1945. godine bavio se šumskim poslovima u raznim dijelovima Bosne: Teslić, Uskoplje, Travnik... Godine 1945. napustio je domovinu, te je preko Austrije i Italije dospio u Venezuelu.

Djela: Od bosanskih šuma do Venezuele, Događaji i ljudi u mojim sjećanjima (sjećanja, 1982.).

SANČEVIĆ, Zdravko (Crkvena, Teslić, 20. siječnja 1931.). Pisac. S 14 godina emigrirao s roditeljima i školovao se, nakon Zagreba, u Rimu, Napulju i Karakasu. Kao Shellov stipendist, školovao se za naftnog inženjera U Colorado School of Mines, magistrirao 1961. na The Pennsylvania State i doktorirao 1977. na Universidad Central de Venezuela. Godinama surađivao u Hrvatskoj reviji i u Studio Croatica, izdavao Vjesnik Hrvatsko-venezuelanskog centra. Objavio više članaka i eseja. Od 1991. dobrovoljac ZNG-a u Domovinskom ratu, pukovnik HV, ministar iseljeništva u ratnoj Vladi Republike Hrvatske, prvi veleposlanik RH i doajen diplomatskog zbora u BiH (1992. - 1995.). Prvi predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačkog sveučilišta, zastupnik u državnom saboru.

Djela: Pogled u Bosnu (članci, 1998.).

SARAJLIJA, Ivo (Sarajevo, 1876. – Zagreb, 1. travnja 1914.). Pjesnik. Osnovnoškolsku naobrazbu stekao u Sarajevu. Radeći kao stolarski radnik, nastavio je školovanje i završio Trgovačku, Tehničku i Učiteljsku školu u Sarajevu. U Zadru je potom završio tiskarski obrt i tamo počeo objavljivati pjesme u duhu bosanskih sevdalinki.

Djela: Pjesme u Hrvatskoj kruni, Pučkom glasu, Crvenoj Hrvatskoj, Hrvatskim novostima, Građi Jugoslavenske akademije (knj. 21.).

SEBEČIĆ, Josip (Volovlje kod Jastrebarskog, 24. veljače 1875. – Sarajevo, 9. srpnja 1933.). Pisac i sakupljač narodnoga blaga. Gimnaziju je završio u Zagrebu, Učiteljsku školu u Sarajevu. U Bosni i Hercegovini službovao kao učitelj u raznim mjestima.

Djela: Cvijeće iz narodne bašče (1901.), Poučne i zabavne priče islamskoj i katoličkoj mladeži (1907.), Tri pripovijesti iz muslimanskog života (1908.), Očinski savjeti hrvatskom narodu (1909.).

SELAK, Jelica (Novi Travnik, 1952.). Pjesnikinja.

Djela: Vrelo iz skloništa (pjesme, 1996.)

SENJIĆ, Tvrtković, Pavao (Kreševo, 1891. – 1950.?). Pjesnik. Osim pjesama pisao je i pripovijesti i objavljivao ih u raznim časopisima i listovima.

Djela: Pjesme pregaranja (1919.).

SIROVINA, Miro (Pjevalovac, Derventa, 5. studenoga 1957.). Pjesnik i novinar. Osnovnu školu završio u Petrovcu kod Nove Gradiške, gimnaziju u Derventi. Piše poeziju i prozu, a bavi se i novinarstvom. Dopisnik TV BiH za Posavsku županiju.

Djela: Miris zimzelena (pjesme, 1986.), Živa rana (monodrama, 1988.).

SITOVIĆ ŠITOVIĆ, Lovro (Ljubuški, 1682. – Šibenik, 28. veljače 1729.). Pisac. Rodio se u muslimanskoj obitelji. Kršten u zaostroškom samostanu u 17. godini, kada je ime Hasan zamijenio imenom Stjepan. U Zaostrogu je završio samostansku školu, novicijat započeo u Našicama. Filozofsko-teološki studij završio je u Italiji. Značajan religiozni i moralistički pisac XVIII. stoljeća među franjevcima Bosne Srebrene. Pisao na latinskom i hrvatskom, jezikom pretežito ikavskoga izgovora.

Djela: Grammatica latino-illyrica (1713.), Doctrina christiana et piae aliquot cantinelae (oko 1713.), Pisma od pakla (1727.), Promišljanja i molitve (1734.), List nauka krstjanskoga (1752.).

SIVRIĆ, Ivo (Međugorje, 15. kolovoza 1917.). Pisac i memoarist. Pučku školu završio u rodnom mjestu, gimnaziju na Širokom Brijegu, a bogoslovlje u Mostaru i Zagrebu. Od 1947. živi u SAD.

Djela: Bishop Strossmayer, New Light on Vatican, Krvave godine (memoari, 1976.).

SKENDERIJA, Saša (Vitez, 1968.). Pjesnik. Prve pjesme objavio u zajedničkoj zbirci četiri mlada autora Golo o. Studirao u Sarajevu. Živi u Pragu.

Djela: Kako naslikati žar pticu (pjesme, 1990.), Ništa nije kao na filmu (pjesme, 1993.).

SLAMNIG, Svevlad (Metković, 7. ožujka 1924. - Zagreb, 1999.?). Pripovjedač, književni prevoditelj, esejist i književni kritičar. Školovao se u rodnom mjestu, Širokom Brijegu, Dubrovniku i Zagrebu. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po struci je filolog i glotodidaktičar. Radni vijek proveo kao srednjoškolski profesor (pretežito u Bosni), a pri kraju je karijere bio nekoliko godina sveučilišni predavač. Preveo je petnaestak knjiga , dok je kao izvorni autor zastupljen u zbirnim izdanjima Za blagdanskim stolom (Zagreb, 1970.) i Hrvatskom neretvanskom zborniku (Metković, 1993.).

Djela: Čiopa (roman, 1996.), novele, eseji i književne kritike - u časopisima i dnevnim listovima.

SOFTA, Ivan (Smokinje kraj Rasna, zapadna Hercegovina, 1906. – 1945.). Pripovjedač i romanopisac. Osnovnoškolsku naobrazbu stekao je u Rasnu. Sve do dvadesete godine života bavio se zemljoradnjom, onda je napustio rodno mjesto i zaposlio se u vinkovačkoj ciglani kao fizički radnik. Nakon šest godina, gubi posao i pune dvije godine je u traganju za novim. Godine 1934. stiže u Zagreb, gdje se upošljava kao fizički radnik. Nedugo zatim, iste godine, tiska svoj prvi roman Na cesti-Doživljaji nezaposlenog radnika, kojom skreće pozornost kulturne javnosti kao socijalni pisac. Matica hrvatska pruža mu materijalnu potporu za daljnji rad. Kao zagovornik NDH, koncem rata, prilikom povlačenja s hrvatskom vojskom, nestaje u ratnom vihoru.

Djela: Na cesti-Doživljaji nezaposlenog radnika (1934.), Dani jada i glada (pripovijetke, 1937.), Nemirni mir (roman, 1940.).

SOLDO, Marinko (Donje Kolibe, Bosanski Brod, 20. svibnja 1955.). Pjesnik i esejist. Studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Više godina radio kao novinar sarajevskog dnevnika Oslobođenje.

Djela: Između kuće i predvečerja (pjesme, 1979.), Vječnost u granicama (eseji, 1985.), Smrtna igra s besmrtnošću (eseji, 1988.).

SOLDO, Ružica (Dobrkovići, Široki Brijeg, 27. veljače 1956.). Pjesnikinja. Profesorica engleskog jezika i književnosti u Širokom Brijegu.

Djela: Penelopin plač (pjesme, 1986.), Svjetlost krijesnica (pjesme, 1990.), raspeto sunce (pjesme, 1994.).

STRAŽEMANAC KOPIJAREVIĆ, Ivan (Stražeman, 1678. – Velika kod Požege, 1758.). Ljetopisac. O njegovu školovanju nema podataka. U Beogradu izgradio samostan i detaljno opisao njegovu povijest. Godine 1729. biran za redodržavnika Bosne Srebrene.

Djela: Paraphrastica et topographica expositio totius almae Provinciae Argentinae (ljetopis, 1993.).

STOJAK, Slavica (Travnik, 1971.). Pjesnikinja.

Djela: Prognanički broj 10880 (pjesme, 1997.).

STOJIĆ, Mile (Dragićina, Čitluk, 24. veljače 1955.). Pjesnik, književni kritičar, publicist, antologičar, prevoditelj s njemačkoga jezika. Pučku školu i gimnaziju završio u Ljubuškom, a studij jugoslavenskih književnosti i jezika diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pokretač i urednik sarajevskog Obzora (1991/92.).

Djela: Lijer, jezik prašume (pjesme, 1977.), Umjetnost tame (pjesme, 1987.), Zemna svjetlost (pjesme, 1988.), Poezija (izabrane pjesme, 1985.), Olovni jastuk (pjesme, 1989.), Južnost (izabrane pjesme, 1990.), Iza spuštenih trepavica (antologija hrvatskog pjesništva XX. stoljeća, 1991.), Glasovi sarajevske noći (eseji, 1992.), Libreto za sviralu i strojnicu (pjesme, 1994.), Prognane elegije (pjesme, 1996.), Jutro u Pompejima (ogledi, 1998.), Mađarsko more (pjesme, 1999.), Nakon sudnjega dana (izbor pjesama, 1999.), Fenster Worte-Ein bosnisches Alphabet/Riječi s prozora-jedan bosanski Alfabet (poetska proza, 2000.).

STOJIĆ, Miljenko (Dragićina, Čitluk, 1. travnja 1960.). Pjesnik, pisac za djecu, kritičar, prevoditelj. Maturirao na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Bogoslovlje je slušao, kao član Hercegovačke franjevačke provincije, u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu. Na sveučilištu Antonianum u Rimu 1991. postiže licencijat iz teologije (specijalnost kršćanska i franjevačka duhovnost).

Djela: Sa svetom Klarom (prijevod, 1993.), Unatoč svemu (pjesme, 1994.), Ta vremena (ogledi, 1995.), Pjesma blizini (pjesme, 1995.), Kaplja (pjesme, 1997.), Paljenje svijeće (ogledi, 1998.), Čudesni dani (slikovnica, 1999.), Moj molitvenik (slikovnica, 1999.), Priča o Suzani (slikovnica, 1999.), Kraljica mira (slikovnica, 1999.), Anđeli moji (s K. Šegom, slikovnica, 1999.), Prijatelji (izabrane pjesme, 2000.).

STRUKIĆ, Ignacije (Kreševo, 31. srpnja 1860. – 29. rujna 1906.). Pisac. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Kreševu, teologiju u Ostrogonu. Priloge poučnog sadržaja objavljivao u mnogim glasilima.

Djela: Franjevački glasnik (1894.-1896.), Put k savršenosti kršćanskoj (1895.), Povjestničke crtice Kreševa i franjevačkog samostana (1899.), Serafinska Palestina (putopis, 1899.), Katolička crkva u Bosni (1902.), Učenik Isusov (1904.).

SUČIĆ, Stipe Ivo (Miši, Livno, 1956.). Pjesnik. Pučku školu završio u Podhumu, Srednju ekonomsku u Livnu.

Djela: Tako u srcu piše (pjesme, 1998.).

SUNARIĆ, Antonije (Derventa, 18. travnja 1880. – ?). Pripovjedač i pjesnik. Podataka o njegovu školovanju i životopisu vrlo je malo. Pisao je pjesme, pripovijetke, eseje i političke članke i objavljivao ih u više listova i časopisa.

Djela: Preludij (pripovijetke, 1903.), Intermezzo (pjesme, 1905.), Slobodna misao (1907.), Harem. Iz kaljuže velegradskog života (1907.), Na izbore - ekonomsko oslobođenje težaka (1920.), San mojega izgubljenog raja (1934.), Austrougarski ustavni konflikt i južni Slaveni (1939.).

SUŠAC, Gojko (Blatnica, Mostar, 25. listopada 1941.). Pjesnik i esejist. Pučku školu završio u rodnom mjestu i Čitluku, a gimnaziju u Ljubuškom. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao srednjoškolski profesor u Zagrebu.

Djela: Korijen (1968.), Kuća i sjaj (1973.), Zemaljsko ruho (1983.), Brijeg i vjeđe (1986.), Znak, ime postojanja (1988.), Dnevnik blizine (1989.), Bijelo brdo (izabrane pjesme (1995.), Nisam mrtav samo sam zemlju zagrlio (u suautorstvu sa Š. Musom, antologija hrvatske ratne lirike, 1995.), Jutarnja novost (pjesme, 1997.).

SUŠAC, Mate (Čitluk, 10. prosinca 1938.). Pjesnik i romanopisac. Gimnaziju pohađao u Dubrovniku, Sarajevu, Širokom Brijegu, a završio u Metkoviću . Hrvatski i ruski jezik s književnostima diplomirao u Zadru.

Djela: Pjesme (1987.), Čovjek iz Kerijotha (roman, 1991.), Croatia-Vukovar (zbirka tekstova s 14 hrvatskih književnika o temi iz Domovinskog rata, na tri jezika, 1992.), Semionovo gnijezdo (proza, 1993.).

SUŠKO, Mario (Sarajevo, 17. prosinca 1941.). Pjesnik, esejist, prevoditelj s engleskoga i na engleski jezik. Osnovno i srednje obrazovanje završio u Sarajevu. Filozofski fakultet (engleski jezik i filozofija) pohađao u Sarajevu, Zagrebu i State University of New York, gdje je magistrirao i doktorirao na odjelu za anglistiku. Predavao književnost i jezikoslovlje na State University i Nassau Com. College od 1970. do 1976.

Djela: Prvo putovanje (pjesme, 1965.), Drugo putovanje ili patetika uma (pjesme, 1968.), Fantazije (pjesme, 1970.), Preživljavanje (pjesme, 1974.), Ispovijesti (pjesme, 1976.), Skladbe i odsjevi (pjesme, 1977.), Duh i glina (eseji, 1978.), Zemljoviđenje (pjesme, 1980.), Gravitacije 41 (pjesme, 1982.), Poezija (izbor, 1984.), Physika Meta (pjesme, 1989.), Knjiga izlaska (pjesme, 1991.), Priručnik za poeziju (pjesme, 1994.), majka, cipele i ine smrtne pjesme (pjesme, 1997.), Versus Exsul (pjesme, 1999.).