Govor Franje Tuđmana na otvaranju 75. Zagrebačkog velesajma
| Govor Franje Tuđmana na otvaranju 74. Zagrebačkog velesajma | Govor Franje Tuđmana na otvaranju 75. Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma autor: Franjo Tuđman |
|
|
Dame i gospodo, štovani domaćini, cijenjeni uzvanici i gosti,
Koristim ovu prigodu da pozdravim sve nazočne i da djelatnicima i upravi Zagrebačkog međunarodnog jesenskog velesajma čestitam jubilarnu 75. obljetnicu održavanja ove velesajamske priredbe.
Zagrebački međunarodni jesenski velesajam dobivao je tijekom vremena stalno na važnosti, da bi se već odavno svrstao među najveće sajamske priredbe u svijetu. To je danas ne samo najveća i najbolja prezentacija hrvatskog gospodarstva, nego i mjesto okupljanja gospodarstvenika iz cijelog svijeta.
Uvjeren sam da će i ova jubilarna 75. obljetnica Zagrebačkog međunarodnog jesenskog velesajma biti dobra prigoda da se Hrvatska prikaže inozemstvu u pravom svjetlu, da mu prezentira svoje mogućnosti, ali i da se upozna s najnovijim dostignućima u svijetu, tražeći najbolje načine i oblike suradnje s drugim zemljama. Iako ova velesajamska priredba traje svega 7 dana, poslovni ljudi i drugi posjetitelji iz inozemstva imat će neposrednu prigodu steći potpuniju predodžbu o gospodarskim prilikama u našoj zemlji.
Dame i gospodo,
Usprkos brojnim ograničenjima i poteškoćama uvjetovanim negativnim nasljeđem iz bivšeg sustava, složenim problemima tranzicije, te gubitkom mekih tržišta i teškim posljedicama jugokomunističke i velikosrpske agresije, Hrvatska je u proteklom devetogodišnjem razdoblju svog postojanja, kao samostalne i nezavisne države, ostvarila zapažene rezultate na svim područjima, pa i u gospodarstvu.
Uspostavljene su institucije tržišnog gospodarstva, ostvarena stabilnost tečaja i cijena, uvedena nova konvertibilna nacionalna valuta, u duljem razdoblju ostvarena je visoka stopa gospodarskog rasta, ustrojen je moderan porezni sustav, započet je nov sustav stambenog zbrinjavanja uz potporu države, reformiran je mirovinski sustav, te otvorene stambene štedionice, uređeni su odnosi s inozemnim vjerovnicima, svladana je prognanička i izbjeglička kriza, postignuti su vidni rezultati u obnovi ratom porušene zemlje, učinjen je krupni korak u razvoju prometne infrastrukture. Već se naziru obrisi buduće cjelovite moderne mreže autocesta koja će gospodarski i politički integrirati cijelo područje zemlje i priključiti je na mrežu europskih cestovnih koridora. Ostvaren je i znatan rast životnog standarda. Da nije bilo spomenutih i drugih ograničenja, ti bi rezultati zacijelo bili još bolji.
Posebna pozornost posvećena je socijalnoj skrbi građana. Čak i u momentu kad smo bili pod pritiskom vala prognanika i izbjeglica, od gotovo milijun ljudi, zemljom nisu harali glad, oskudica, epidemije i druge pošasti koje se gotovo neizbježno javljaju u takvim okolnostima. Samo za saniranje izravnih posljedica rata — izdatke za obnovu zemlje i za skrb stradalnika domovinskog rata — morali smo davati oko jedne četvrtine sredstava državnog proračuna. Nije teško zaključiti koliko su se ti izdaci, koji ne opterećuju proračun ni jedne druge zemlje, s kojima se obično uspoređujemo, negativno odrazili na gospodarski i kulturni, odnosno ukupni razvitak zemlje, što se osobito odrazilo na usporavanje nužne obnove i razvitka gospodarstva. No, i unatoč svemu tomu, Hrvatska se prema svim objektivnim analizama uspjela održati u krugu razvijenih tranzicijskih zemalja.
Osim ostvarenih pozitivnih rezultata, koji se ne mogu ničim dovesti u pitanje, svjesni smo i stanovitih negativnih pojavnosti u dosadašnjem razvoju. Zbog težine negativnog nasljeđa i nepostojanja iskustva prijelaza iz socijalističkog u slobodno tržište, neke se od tih pojavnosti nisu mogle izbjeći. Među tim negativnim pojavnostima ima i takvih koje su plod nedostatka morala i građanske i političke odgovornosti — počev od sebičnog ponašanja i pretpostavljanja pojedinačnih interesa zajedničkom dobru, pa do različitih oblika kršenja zakonitosti, mita, korupcije, utaje poreza, rada na crno i sl.
Više puta sam ukazivao na potrebu energičnog uklanjanja tih negativnih pojavnosti i primjerenijeg kažnjavanja njihovih nositelja i tražio osobnu odgovornost u konkretnim slučajevima, bez obzira o kome se radi i kakav položaj u državnoj hijerarhiji zauzima. U tom pogledu učinjeni su određeni pomaci i procesuirano je nekoliko slučajeva, ali s postignutim ne možemo biti zadovoljni. Bez milosti treba uklanjati sve one koji svjesno krše važeće zakone i ne provode državnu politiku, ali ne smijemo tolerirati ni one koji su se pokazali nesposobnima ili nespremnima da obavljaju povjerene im dužnosti. U skladu s ovime treba dovršiti kontrolu svih onih slučajeva pretvorbe i privatizacije gdje je ustanovljeno da je bilo kršenja zakonitosti ili korištenja privilegija bilo koje vrste. Također se još energičnije moramo uhvatiti u koštac s razotkrivanjem i suzbijanjem rada na crno i svih oblika šverca, ne samo da bi izbjegli utaju poreza i povećali fiskalni kapacitet gospodarstva, već i zato da bi otklonili nelojalnu konkurenciju legalnim oblicima gospodarenja i zapošljavanja.
Glede vođenja gospodarske politike, većina domaćih i međunarodnih stručnjaka i analitičara drži da je primjena stabilizacijskog programa od kolovoza 1993. godine bila vrlo uspješna. Stabilizacija tečaja i cijena bila je samo nužna pretpostavka za sve druge mjere, stoga treba nastaviti još odlučnije ustrajati na cjelovitom restrukturiranju gospodarstva kao pretpostavke za stabilni i održivi gospodarski rast.
Približna slika o trenutnoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji u Hrvatskoj može se dobiti na temelju nekoliko raspoloživih pokazatelja. Iako je fizički obujam industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio manji za 1,9% zbog pada koji je trajao od srpnja 1998. do siječnja 1999., proizvodnja u zadnjih šest mjeseci neprestano raste po godišnjoj stopi od 9,8%. To znači da je u međuvremenu došlo do naglog oporavka mjesečnih stopa rasta industrijske proizvodnje.
Pad prometa u turizmu zbog izbijanja kosovske krize, bio je manji od najavljivanog i procjenjuje se da će u 1999. u odnosu na prethodnu godinu iznositi 15 do 20%. U ostalim djelatnostima, osim u trgovini i prometu, ostvarena aktivnost u proteklom dijelu godine bila je na prošlogodišnjoj razini ili nešto viša.
U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz izražen u kunama u odnosu na isto razdoblje prethodne godine je porastao za 2,9%, a uvoz je smanjen za 1,2%, odnosno deficit vanjskotrgovinske razmjene manji je od prošlogodišnjeg za 5,7%, što je znatno postignuće.
Na temelju ovakvih pokazatelja, suprotno ranijim očekivanjima, moglo bi se dogoditi da ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini ipak dostigne razinu onog iz prethodne godine, što se s obzirom na okolnosti i događanja u ovoj godini ne bi trebalo smatrati neuspjehom.
Zbog pada privredne aktivnosti, i restrukturiranja gospodarstva, porast prosječnog broja nezaposlenih u prvom polugodištu 1999. na međugodišnjoj razini iznosio je oko 10%. To se dogodilo unatoč ostvarenim pozitivnim početnim rezultatima Vladinog programa zapošljavanja. Provedbom programa mjera aktivne politike zapošljavanja i primjenom drugih programa Zavoda za zapošljavanje od 1. lipnja prošle do 17. kolovoza ove godine otvoreno je novih i spašeno postojećih oko 25.000 radnih mjesta. Tome treba dodati i oko 72.000 radnih mjesta koja su spašena programima sanacije poduzeća.
I iz ovih podataka se vidi da je problem nezaposlenosti u nas prvenstveno strukturne naravi, te ga se ne može rješavati samo poticanjem gospodarskog rasta, nego se moraju poduzimati i druge mjere kojima se povećava svekolika mobilnost radne snage, te utječe na bolje funkcioniranje tržišta rada.
Postojeći Nacionalni program zapošljavanja, navlastito mladih, mora se pojačati s dvije skupine mjera: prvo, u smislu proširenja javnih radova u različitim društveno korisnim aktivnostima, i drugo, u pravcu preuzimanja većeg dijela troškova uvođenja u rad mladih školovanih osoba koje po prvi put traže zaposlenje. U proteklih sedam mjeseci ove u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine prosječna neto plaća porasla je za visokih 12,5%, a prosječna bruto plaća za 7,4%. Plaće su relativno brzo rasle i u realnom iznosu, jer je i u ovoj godini sačuvana stabilnost tečaja i cijena. Mjerena rastom cijena na malo, inflacija je u prvih sedam mjeseci ove godine na međugodišnjoj razini zabilježila rast od 3,8%, a tečaj kune se u odnosu na DEM, nakon stanovite deprecijacije krajem prošle i početkom ove godine, ponovo stabilizirao na razini od 3,88 kuna za jednu njemačku marku.
Premda su prihodi državnog proračuna u srpnju bili najizdašniji u dosadašnjem dijelu godine, oni su još uvijek bili nedovoljni za pokriće proračunskih rashoda. Boljim ostvarenjem svih proračunskih prihoda deficiti će biti pokriveni.
Iz predočenih pokazatelja proizlazi nekoliko zaključaka. Nedvojbeno je da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u stanju izlaza iz recesije s kraja prošle godine. Ono što budi optimizam, glede nastavka oporavka jest rast industrijske proizvodnje, povećani priljev prihoda državnog proračuna posljednjih mjeseci, te blagi rast izvoza. U tom pravcu će sigurno pozitivno djelovati i smirivanje kosovske krize, čiji se negativni učinak nije očitovao samo u padu prihoda od turizma i prometa, nego i u smanjenom zanimanju stranih investitora za ulaganje na ovom području.
Na oporavak gospodarske aktivnosti povoljno će djelovati konsolidacija banaka i povratak povjerenja u bankovni sustav. Da se to povjerenje vraća govore i podaci o rastu štednih uloga građana u posljednjih nekoliko mjeseci.
Koliko je god zabilježeni rast plaća poželjan sa socijalnog stajališta, toliko je nepovoljno da takav rast ne prate odgovarajuće povećanje proizvodnje i proizvodnosti rada, što umanjuje konkurentnost naših ponuđača i ugrožava postojeću gospodarsku stabilnost. Tako brzi rast plaća je bio jedan od uzroka rasta nezaposlenosti.
Makar se radilo i o privatnim tvrtkama, s moralnog su stanovišta neprihvatljive isplate izrazito visokih plaća i ostalih oblika dohotka koje nekada sežu i milijunske iznose mjesečno, jer su one u neskladu sa socijalnim karakterom naše države, a i neprimjerene su sadašnjem gospodarskom i socijalnom stanju u zemlji. U takvim bi slučajevima svi subjekti morali razmisliti i o moralno političkim posljedicama, kako bi se ubuduće izbjegle ovakve pojave.
Iz rečenog jamačno proizlazi, da je trenutna gospodarska i socijalna situacija u zemlji složena, ali ne i dramatična, kako je žele prikazati neki kritičari, i, u cjelini gledano, stanje je danas bolje nego početkom godine.
Dame i gospodo, Hrvatska, hrvatski narod, sa svojim demokratski izabranim vodstvom koji su znali stvoriti vlastitu državu, obraniti zemlju, u najkraćem mogućem roku privesti kraju obnovu u ratu porušenog, te omogućiti povratak u svoje domove najvećem broju prognanika, ostvarivši zapažene rezultate u stabilizaciji i razvitku gospodarstva i u najtežim uvjetima, bez ikakve dvojbe bit će u stanju prevladati poteškoće i negativne pojavnosti s kojima se trenutno susrećemo. Pri tome hrvatski građani moraju biti svjesni da ne treba vjerovati onima koji nude brza i laka rješenja, jer se — kao što je prigodom prošlogodišnjeg pastoralnog pohoda našoj zemlji rekao Sveti Otac — “bez muke ne može ostvariti ništa veliko.”
Strateški ciljevi našeg daljeg razvitka su poznati i svode se na očuvanje postignute stabilnosti, dosizanje visokih održivih stopa gospodarskog rasta, uz što bržu integraciju u međunarodna gospodarska kretanja, vodeći računa o našim nacionalnim interesima, te učinkovito funkcioniranje pravne i socijalne države. Tim ciljevima moramo prilagoditi našu gospodarsku politiku i institucionalna rješenja na pojedinim područjima, kako bi što prije izašli iz recesije i što bolje zaštitili socijalno najugroženije kategorije stanovništva. S tim u svezi Vlada bi čim prije trebala pripremiti jedan cjeloviti program mjera i djelatnosti koje bi, između ostalog, obuhvatile:
ograničavanje i preusmjeravanje javne potrošnje na manji broj prioriteta;
okončanje reformi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, radi stabilizacije izvanproračunskih fondova i njihovog osposobljavanja za uredno i pravovremeno izmirenje svojih obveza;
smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja gospodarstva;
stanovitu korekciju porezne politike, radi poticanja izravnih stranih investicija, štednje, zaštite socijalno ugroženih kategorija stanovništva i poreznog rasterećenja plaća;
korekciju sustava PDV-a, čija je primjena, gledano u cjelini, dala vrlo dobre rezultate, radi pravednije raspodjele poreznog tereta i socijalne zaštite siromašnijih slojeva stanovništva, uvođenjem nulte stope za kruh, mlijeko, knjige i lijekove koji su na popisu Fonda zdravstvenog osiguranja;
izdvajanje većih sredstava Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj i Hrvatskoj garancijskoj agenciji radi kreditiranja i poticanja izvoza;
uspješni dovršetak privatizacije još uvijek neprivatiziranih poduzeća, te odlučnije privatizacije javnih poduzeća, banaka i drugih financijskih institucija;
poduzimanje cjelovitog paketa mjera kojima bi se bankama omogućilo davanje kredita uz niže kamate radi poticanja gospodarskog razvitka;
ubrzanje konsolidacije banaka u poteškoćama, kako bi se u što većoj mjeri izbjegli vrlo skupi postupci stečajeva i sanacije;
svesti selektivnu sanaciju pojedinih tvrtki na najmanju moguću mjeru, i dominantno prepuštanje regulacije tržištu koje je daleko djelotvornije u tom pogledu;
analizu dosadašnjih rezultata primjene Vladinih programa vezanih uz rješavanje problema nelikvidnosti i nezaposlenosti i na temelju toga donošenje odluka o poduzimanju dodatnih svrhovitih koraka;
donošenje posebnog programa za skladniju provedbu obnove na područjima od posebne državne skrbi, koja bi uz izgradnju porušenih domova obuhvatila i ulaganja namijenjena otvaranju novih radnih mjesta i stvaranje drugih uvjeta za normalan život na tim područjima;
posebno težiti izdvajanju većih sredstava za znanost i unaprjeđenje ljudskog kapitala, učinkovitiju primjenu novih tehnologija i tehnološku modernizaciju gospodarstva.
Jasno je da se stanje u gospodarstvu, kao i u čitavom društvenom životu, ne može promijeniti preko noći. To, međutim, ne može, i ne smije, biti izlika za bilo kakvo oklijevanje. Sigurno je da bi širi konsenzus svih društvenih subjekata o poduzimanju potrebnih mjera bitno povećao njihovu učinkovitost.
Dame i gospodo,
U sklopu ukupnog nastojanja za što većim otvaranjem prema svijetu, u najskorije vrijeme očekujemo naše punopravno članstvo u svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a trudit ćemo se da čim prije postignemo sporazum o suradnji s Europskom Unijom i ostvarimo uvjete za uključivanje u CEFT-u. Trebamo iskoristiti i mogućnosti koje nam u pogledu unaprjeđenja međunarodne gospodarske suradnje otvara i Pakt o stabilnosti.
Kao posljednje, ali ne i najmanje važno, želim vas uvjeriti da će Hrvatska i ovaj put pokazati i onom svijetu, koji joj nije baš uvijek sklon, da smo u stanju biti pouzdan partner i kooperativan član međunarodne zajednice. U to ime još jednom vam želim izraziti dobrodošlicu na ovogodišnji jubilarni 75. Zagrebački međunarodni jesenski velesajam i poželjeti da vam on bude uspješan u svakom pogledu.
Proglašavam 75. Zagrebački međunarodni jesenski velesajam otvorenim!
Hvala!