Brijunska deklaracija

Brijunska deklaracija (7. srpnja 1991.)

Prijedlog EZ-a o prekidu vatre i pregovorima o budućnosti Jugoslavije ministarska "Trojka" ponudila je 30. lipnja 1991. Cilj je bio stvoriti odgovarajuće uvjete za pregovore između svih strana. Vlada Jugoslavije pozvala je ministarsku "Trojku" EZ-a na razgovore na Brijunima. Razgovaralo se 7. srpnja s predstavnicima svih strana koje su izravno uključene u jugoslavensku krizu. Rasprava i njezini zaključci uobličeni su u dokument poznat kao Brijunska deklaracija. Sudionici brijunske konferencje: predstavnici EZ-a, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan, u ime Srbije Borislav Jović, jer je Slobodan Milošević od svih pozvanih odbio doći na Brijune. (Mirko Valentić: Rat protiv Hrvatske 1991.-1995., Zagreb, 2010, str. 144.)

Sudionici treće runde pregovora između delegacije EZ i jugoslavenskih predstavnika usvojili su dokument o mirnom rješavanju krize.

Deklaracija

Na poziv jugoslavenske vlade, ministarska »trojka« Evropske zajednice razgovarala je 7. srpnja 1991. na Brijunima s predstavnicima svih strana koje su izravno uključene u jugoslavensku krizu. Cilj misije ministarske trojke bio je da stvori odgovarajuće uvjete za mirne pregovore između svih strana. Sve strane primile su k znanju Deklaraciju Evropske zajednice i njenih država članica od 5. srpnja 1991. i potvrdile svoju obavezu da će se prijedlozi Evropske zajednice od 30. lipnja 1991. u potpunosti ispuniti, kako bi se osigurao prekid vatre i omogućili pregovori o budućnosti Jugoslavije. U vezi s tim prijedlozima daljnji su modaliteti dogovoreni u Aneksu I. Sve strane složile su se da doslovno moraju biti poštovana sljedeća načela, da bi se osiguralo mirno rješenje:

• Narodi Jugoslavije jedini mogu odlučiti o vlastitoj budućnosti,
• U Jugoslaviji je došlo do razvoja nove situacije, koja za htijeva pažljivo nadgledanje i pregovore između različitih strana,
• Pregovori moraju početi hitno, ne kasnije od 1. kolovoza 1991, o svim aspektima budućnosti Jugoslavije, bez ikakvih preduvjeta i na osnovi principa sadržanih u Završnom dokumentu iz Helsinkija i u Pariškoj povelji o novoj Evropi (ovo se odnosi osobito na ljudska prava, uključujući pravo naroda na samoopredjeljenje, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i odgovarajućim normama međunarodnog prava, što znači i onima koje se odnose na teritorijalni integritet država),
• Kolektivno Predsjedništvo mora imati potpuna ovlašte nja i igrati svoju političku i ustavnu ulogu, u pogledu save znih oružanih snaga,
• Sve strane uzdržat će se od bilo kakvih jednostranih koraka, a osobito od svih nasilnih postupaka.

Što se tiče Zajednice i njenih država članica, one će pružiti pomoć u iznalaženju mirnih i trajnih rješenja za sadašnju krizu, pod uvjetom da se strogo poštuju gore navedene obaveze. U tom kontekstu, Evropska zajednica i njene države članice prihvaćaju zahtjev drugih strana za pružanje pomoći i lakše odvijanje procesa pregovaranja. Njihova pomoć može se ogledati u nadzoru napretka pregovora, ekspertizama za radne grupe koje će osnovati zainteresirane strane, a to, između ostaloga, uključuje pravna pitanja, pitanja što se odnose na ljudska prava, uključujući i prava nacionalnih manjina, ekonomska i trgovinska pitanja i pitanja sigurnosti. S obzirom na odluke donijete u Pragu u okviru KESS, zemlje članice dogovorile su se da se što je prije moguće uputi misija za nadzor da pomogne u stabiliziranju prekida vatre i da nadgleda provođenje ostalih elemenata sporazuma, postignutog između jugoslavenskih strana uz doprinos Evropske zajednice. Smjernice za ovu pripremnu misiju date su u Aneksu II. Zainteresirane strane pozdravljaju očekivani dolazak ove pripremne misije visokih funkcionara, planiran za 9. srpnja. Sve jugoslavenske strane obavezuju se da podrže predviđenu misiju za nadzor, što će joj, između ostaloga, osigurati punu zaštitu i garantirati slobodu kretanja. Sve strane složile su se da je zaštita manjinskog stanovništva od vitalnog značaja za uspješan ishod pregovora. One su također potvrdile da će u ovom pogledu u potpunosti poštivati svoje obaveze propisane međunarodnim pravom. Evropska »trojka« spremna je o razvoju situacije u vezi s procesom pregovora obavijestiti sve zemlje članice KESS.

ANEKS I

OSTALI MODALITETI U PRIPREMI PREGOVORA
1. REŽIM NA GRANICI

• Kontrolu graničnih prijelaza preuzet će policija Slovenije. Oni će djelovati u skladu sa saveznim propisima.

2. CARINE

• Sporazum koji su potpisali predstavnici savezne vlade i vlade Republike Slovenije 20. lipnja 1991. potvrđuje se i bit će proveden. Carine će ostati savezni prihod a prikupljat će ih slovenski carinici. Uplaćivat će se na zajednički račun koji će kontrolirati savezni i republički ministri financija, zajedno s još jednim ili dvojicom vanjskih kontrolora.

3. KONTROLA ZRAČNOG PROMETA

• Postoji samo jedna kontrola zračnog prometa za cijelu Jugoslaviju. Sav domaći i međunarodni zračni promet preko Jugoslavije kontrolira i garantira nadležni savezni organ.

4. SIGURNOST NA GRANICAMA

• Uspostavit će se situacija koja je važila prije 25. lipnja 1991. Za vrijeme razdoblja suspenzije (od tri mjeseca) obavit će se pregovori, da bi se omogućio regularan transfer svih nadležnosti JNA na ovom polju. Čvrsto opredjeljenje ostaje i za uspostavljanje takvog režima na granici, koji se zasniva na evropskim standardima.

5. OSTALI MODALITETI ZA PRIMJENU PREKIDA VATRE

• Deblokada svih jedinica i objekata JNA
• Bezuvjetno povlačenje jedinica JNA u njihove kasarne
• Uklanjanje svih barikada na putovima
• Vraćanje svih sredstava i opreme JNA — deaktiviranje jedinica teritorijalne obrane i njihov povratak u polazišne točke
• Sve ove mjere stupit će na snagu što je prije moguće, a najkasnije do 8. srpnja u 24 sata.

6. ZAROBLJENICI

• Sve osobe zatvorene u vezi s neprijateljstvima od 25. lipnja 1991. moraju se što prije osloboditi, a najkasnije do 8. srpnja u 24 sata. U vezi primjene ove odluke surađivat će se s Međunarodnim crvenim krizom.

ANEKS II

Situacija u Jugoslaviji tiče se svih zemalja sudionica KESS. Komitet visokih funkcionara, na svojoj sjednici u Pragu, razmotrio je mogućnost slanja jedne multinacionalne promatračke misije u Jugoslaviju. Očito je, da jedna takva misija može raditi samo uz punu suglasnost svih zainteresiranih strana. Da bi se misiji omogućilo da obavi svoje zadatke, neophodno je definirati njezin mandat i odrediti njena prava i dužnosti. Moraju se utvrditi i financiranje te operacije, kao i čitav niz praktičkih pitanja. U tu se svrhu predlažu sljedeći elementi: 1. MANDAT

• Osnovat će se jedna promatračka misija, sa zadatkom da nadgleda situaciju u Jugoslaviji, osobito aktivnosti u Sloveniji i, možda, u Hrvatskoj. Cilj misije je da nadgleda provođenje preostalih elemenata sporazuma postignutog između jugoslavenskih strana uz doprinos Evropske zajednice.

2. TRAJANJE MANDATA

• Promatračkoj misiji mora se omogućiti da što prije počne s radom. Promatračka misija djelovat će sve dok to zainteresirane strane budu smatrale potrebnim.

3. ODREDIŠTE AKTIVNOSTI

• Pod sadašnjim uvjetima, misija će svoje aktivnosti ograničiti na Sloveniju i možda Hrvatsku. Ukoliko bude potrebno, područje njenog djelovanja može se ponovo razmotri ti, uz suglasnost svih zainteresiranih strana.

4. SASTAV I NAČIN DJELOVANJA

• Promatračka misija može biti mješovitog sastava, tj. njeni članovi mogu biti i vojna lica i civili. Misija bi se mogla sastojati od 30 do 50 članova. Pošto je važno da se djeluje što je moguće ekspeditivnije, izbor članova misije ne bi smio usporiti početak njenog djelovanja. Jedno od praktičnih rješenja moglo bi biti da se angažiraju promatrači medu civil nim i vojnim članovima delegacija CSBM u Beču, gdje već postoji ekspertiza u pogledu procesa KESS. Njima se mogu pridružiti druge civilne i/ili vojne osobe. Misija će u Jugoslaviji osnovati centar za koordinaciju. Iz toga centra upućivat će se manji timovi — od dva člana, na primjer — u različite sektore. Kao pratnja ovakvim promatračkim jedinicama bit će imenovan u svako vrijeme po jedan oficir za vezu svake od suprotnih strana. Struktura komandiranja i supervizija promatračke jedinice odvijat će se pod nadzorom šefa promatračke misije. Sef promatračke misije podnosit će dnevne izvještaje komitetu visokih funkcionara, preko Sekretarijata KESS u Pragu. Komitet treba biti tijelo u kojemu će se vodi ti računa o svim aktivnostima promatračke misije i odluči vati hoće li se mandat misije produžiti, ako to bude potrebno.

5. PRAVNA PITANJA 01/09/2005 7

• Potrebno je osigurati pravne uvjete da bi misija bila u stanju obavljati svoje zadatke. To uključuje osiguranje diplomatskog imuniteta, kao i slobodno kretanje i komuniciranje u Jugoslaviji, što podrazumijeva i komunikaciju sa centrom za koordinaciju i ambasadama.

6. PRAKTIČNA PITANJA

• Medu mnogim praktičnim pitanjima koja treba riješiti su i pitanja što se tiču prijevoznih sredstava i osiguravanja prevodilačkih usluga koji će se morati staviti na raspolaganje promatračkim jedinicama, kao i način na koji će se promatrači identificirati kao članovi promatračke misije KESS. Pošto promatračka misija nije mirovna snaga, njeni članovi neće nositi oružje.