Arijadna/Pripovjes
Pripovjes | Arijadna autor: Ivan Gundulić |
Činjen'je prvo |
Posveta, Pripovjes, Činjen'je prvo, Činjen'je drugo, Činjen'je treće, Činjen'je četvrto, Činjen'je peto |
Budući se uharačila država i grad od Atene slat svako ljeto nekoliko mladića, koji se na sreću vađahu, kralju od Kandije, koja se u ono doba Kreta zvaše, neka budu vrženi u zahodnu i zametenu gradu od Laberinta za jestojsku vrloj i strašivoj nakazni, koja bješe do pasa čovjek, a u ostalomu svemu kipu četveronožni vuo i zvaše se Minotavro, Tezeo kralj, hrabren mladić i glasovit junak, izvađen i on na smrtni red mrzećega ugovora, mučno trpeći u slobodnu srcu nepravedno bezakonje, odluči ili viteški poginuti ili od teškoga harača rodni grad sloboditi. I tako s družbom od izabranijeh mladića pribrodi na Kandiju, gdje s pomoćim i po nauku Arijadne, kćere kraljeve, koju on bješe obećô za vjerenicu uzeti, uljeze i izide živ i zdrav iz zametenoga Laberinta, budući pridobio i pogubio strašivoga Minotavra. Tako slavan dobitnik sebe hrabreno obranivši, i slobodivši plemenito rodni grad od teškoga harača, s družbom veseo i čestit diže se put Atene s Arijadnom, vjerenicom svojom, ku bez uprosa oca i matere nje on vođaše. Ali u putu na otoku od Nesa, budući se s kraljevskom kćeri hrabreni vojevoda izkrcô, za na kraju prinoćiti, svjetovan od svojijeh svjetnika, pače usiljen i pridobit od njih razloga, ostavi speći na rečenomu otoku zatravljenu mladicu, koja budući se probudila i našla privarena i izdana, plačući i zovući zaludu pobjeguća ljubovnika, veće mrtva nego živa, bez ufan'ja svakoga uzdišući izdisaše. Tada Ljubav po odluci svega vijeća od višnjijeh bogova i po naredbi Venere, majke svoje, ostavljenu ljubovnicu nevidjena vidjeno pomože; er u to isto doba iznenadke zagnan od sile od vjetara bog Bako9, dobitnik od istočnijeh Indija, s hrabrenom družbom budući dojedrio; ne dobro na isti otok stupaj postavi, a ucviljenu mladicu ugleda, koja neumrloga10 mladića zamjerivši, ubrzo oba po milosti i oblasti od blage i moguće Ljubavi, od stravljenijeh ljubovnika čestiti vjerenici nađoše se. Tako Arijadna srećna u nesrećah, ostavljena od svijeta, pomožena od neba, umrloga11 čovjeka na neumrlom bogu promijeni.
Ovo je djelo u javnome vlasništvu svugdje u svijetu jer autorska prava istječu nakon 100 godina od autorove smrti. |