Wikizvor:Autorsko pravo u Hrvatskoj
Autorsko pravo u Republici Hrvatskoj određeno je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima od 22.10.2003. Donosimo navode iz sedmog poglavlja, "Vremenska ograničenja autorskog prava", dakle one najbitnije za Wikizvor. Potpun tekst možete vidjeti u Narodnim novinama br. 167/2003, a izmjene i dopune Zakona u Narodnim novinama 79/07.
Rokovi
uredi(2) Protiv onih koji ne poštuju obveze iz stavka 1. ovoga članka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju pravni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlašteni su zahtijevati prestanak povrede te obveze.“
Opća odredba
urediKoautorska djela
uredi(2) U pogledu audiovizualnih djela, rok iz članka 99. ovoga Zakona računa se od smrti posljednje preživjele od sljedećih osoba: glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu.“
Anonimna i djela objavljena pod pseudonimom
urediDjela objavljena u dijelovima
urediNeobjavljena djela
urediStariji zakon
urediPo hrvatskom zakonu koji je vrijedio do početka 1999. (Narodne novine 9/99, članak 81.) autorska prava su vrijedila za vrijeme života autora i 50 godina nakon njegove smrti. Krajem godine (N. N. 76/99) trajanje autorskih prava nakon autorove smrti je izmijenjeno sa 50 na 70 godina, s time da se produženje trajanja autorskog prava ne prenosi (ne primjenjuje) na autore kojima su ta prava istekla po starom zakonu (onom iz N. N. 9/99).
Dakle, na sva djela autora preminulih do 31. 12. 1948. su istekla autorska prava (primjenjuje se stari zakon, "život plus 50 godina") a na one koji su preminuli od 1. 1. 1949. autorsko pravo istječe 70 godina nakon smrti.
Primjerice: Rudolf Horvat je preminuo 1947. i njegova djela su već javno vlasništvo (jer se primjenjuje stari zakon), a Vladimir Nazor je umro 1949. i autorsko pravo na njegova djela istječe 1. siječnja 2020. (jer se primjenjuje novi zakon, čl. 105.).