Wikizvor:Autorsko pravo u Hrvatskoj

Autorsko pravo u Republici Hrvatskoj određeno je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima od 22.10.2003. Donosimo navode iz sedmog poglavlja, "Vremenska ograničenja autorskog prava", dakle one najbitnije za Wikizvor. Potpun tekst možete vidjeti u Narodnim novinama br. 167/2003, a izmjene i dopune Zakona u Narodnim novinama 79/07.

Rokovi

uredi
  „(1) Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora.
(2) Protiv onih koji ne poštuju obveze iz stavka 1. ovoga članka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju pravni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlašteni su zahtijevati prestanak povrede te obveze.“
  „Rokovi trajanja autorskog prava određeni ovim Zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.“

Opća odredba

uredi
  Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.“

Koautorska djela

uredi
  „(1) Ako su koautori iz članka 11. ovoga Zakona nositelji zajedničkoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok iz članka 99. ovoga Zakona računa se od smrti koautora koji je najduže živio.
(2) U pogledu audiovizualnih djela, rok iz članka 99. ovoga Zakona računa se od smrti posljednje preživjele od sljedećih osoba: glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu.“

Anonimna i djela objavljena pod pseudonimom

uredi
  „Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 99. ovoga Zakona.“
  „Autorsko pravo na autorskom djelu objavljenom pod pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, primjenjuje se rok iz članka 99. ovoga Zakona.“

Djela objavljena u dijelovima

uredi
  „Ako se trajanje autorskog prava računa od zakonite objave autorskog djela, a to djelo se objavljuje u svescima, dijelovima, nastavcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki takav dio računa zasebno.“

Neobjavljena djela

uredi
  „Ako se trajanje autorskog prava ne računa ni od smrti autora, niti je autorsko djelo bilo zakonito objavljeno, autorsko pravo prestaje protekom sedamdeset godina od kada je autorsko djelo nastalo.“

Stariji zakon

uredi

Po hrvatskom zakonu koji je vrijedio do početka 1999. (Narodne novine 9/99, članak 81.) autorska prava su vrijedila za vrijeme života autora i 50 godina nakon njegove smrti. Krajem godine (N. N. 76/99) trajanje autorskih prava nakon autorove smrti je izmijenjeno sa 50 na 70 godina, s time da se produženje trajanja autorskog prava ne prenosi (ne primjenjuje) na autore kojima su ta prava istekla po starom zakonu (onom iz N. N. 9/99).

Dakle, na sva djela autora preminulih do 31. 12. 1948. su istekla autorska prava (primjenjuje se stari zakon, "život plus 50 godina") a na one koji su preminuli od 1. 1. 1949. autorsko pravo istječe 70 godina nakon smrti.

Primjerice: Rudolf Horvat je preminuo 1947. i njegova djela su već javno vlasništvo (jer se primjenjuje stari zakon), a Vladimir Nazor je umro 1949. i autorsko pravo na njegova djela istječe 1. siječnja 2020. (jer se primjenjuje novi zakon, čl. 105.).