Vasojevićki zakon u 12 točaka

Vasojevićki Zakon u 12 točaka

[1] Vasojevići već dugo imaju jedan zakonik od starine koji se dijeli u 12 točaka. Njega je službeno usvojila Sveopšta narodna skupština Vasojevića negdje krajem 1829. ili polovinom 1830 na skupu koji je predvodio iguman samostana Đurđevi Stupovi, Mojsije Zečević.

  • Točka prva:
1) Da se bespogovorno umire sva bratstva vasojevička i srbljačka. Ko ne bude oldžija, da bude nagondžija.
2) Da muška glava bude trista groša, a ženska trista jedan.
  • Točka druga
3) Nove džamije da se ne grade, a stare da se zabatale.
4) Poturčenjake niko da ne ubija, no da se ostavi svakome bratstvu da svoje vrne u prađedovsku vjeru. Ako poturice ne budu oldžije, da budu nagondžije, a ćoteci što ko ponese.
5) Ko se danas poturči i lažnu vjeru primi, da se za Turčina drži-
  • Točka treća
6) Ko ne priteče u pomoć kad dušmani udare na graničare, da nema nikakva dijela u plijenu i da se od njega niko ne ženi niti mu đevojku daje.
7) Ko ubije ili plijeni Kolašinca bez znanja Slatinjana kad ovi drže vjeru s Kolašinom gradom, da Slatinjanima duguje krv.
  • Točka četvrta
8) Ko srpsko ukrade pa se ufati, da plati duplo i kmetovima ručak. Ako se ne ufati, da mu je aram.
9) Ko tursko ukrade, da mu je alal.
  • Točka peta
10) Ko u kući kačkine drži, da im je drug.
  • Točka šesta
11) Koji Branković dušmanima javi što glavari i narod zbore, da se obestvri on i svaki njegov na vječni vijek i amin.
12) Ko svoje glavare preskoči i od tuđina pravicu traži, da je kriv.
13) Ko podanas ode veziru u Skadar, da se k nama više ne vrće, a ako se vrne, da se turi pod tomruke, pa ako se pokaje, da se pusti, a ako ne pokaje, da se obestrvi.
  • Točka sedma
14) Karvan niko da ne dira, no neka ide kud ga put vodi. Ako česovu štetu učini da odmah i bespogovorno plati, ako to neće, da mu poharani zadrži konje i tovar dokle kmet dođe i da bude kako kmet reče. Ako kmet u selu nije, da presudi prvi pošten čovjek koji se u blizini nađe.
  • Točka osma
15) Duhovnici kad idu u boj, da obritve bradu i da nose naške haljine, ako to neće, da im glavari džebanu ne daju.
16) Bog je stvorio ženu, a ne Satana, i to tako da ostane navijek amin. Ko protivno govorio, da je proklet: na ovome svijetu neimao anđela-čuvara, a na onome ne vidio raja, već mu duša vječito u paklu bila i ispaštala njegove muke.
17) Duhovnici da se ostave žena, a koji se kurvarom obrete, i to se načisto dokaže, da se uštroji i od sveštenodejstva odluči.
  • Točka deveta
18) Turci da klanjaju na svoju zemlju. Ko ih ufati da to rade na njegovu zemlju, da je vlastan motkom ih oćerati, a ćoteci što ko ponese.
19) Hrišćani su voljni i na Spasovdan zabosti krstove i na nehrišćanske zemlje koje okružuju njihova imanja. Nehrišćani mogu te krstove ukloniti sa svojih bašta tek sjutradan po Spasovudne, a nikako prije. Ko protivno učini, da plati selu štetu i ručak kmetu.
20) Ko se podanas ufati da vještice fata, da se turi pod tomruke za petnaest dana. Ako bi bilo česove štete da i to plati.
21) Ko kopile u vodu udavi, da se pod gomilu turi.
22) Ko se ufati da radi u zavjetne dane, da mu se sva pokvari i nečastivom preda što tih dana uradi, a kmetovima obaška ručak.
23) Koji kovač ne udari na Božić prije sunca čekićem u nakovanju, pa se to načisto dokaže, da mu se prelomi čekić i nakovanj, a on i svako njegov obestrvi.
  • Točka deseta
24) Ko svoju kuću i porodicu zabatali da se liši svake vojničke časti.
  • Točka jedanaesta
25) Da danka drugog nema osim vojvodske akče.
26) Da vojvodska akča bude dva groša s dima na dim.
  • Točka dvanaesta
27) Da se Vasojevićko drži od Nožice do Lješnice, od Bjelasice do na vrh Ržnice, i Brezojevica crkva, koja cvili među turskim gradovima kao ljuta guja među ognjevima.

Izvori uredi