Uredba o Banovini Hrvatskoj

Uredba o Banovini Hrvatskoj

U ime Njegovog Veličanstva kralja Petra II., po milosti Božjoj i volji narodnoj kralja Jugoslavije, kraljevski namjesnici na prijedlog ministarskog savjeta i na temelju Članak 116. Ustava, a da bi se osiguralo sudjelovanje Hrvata u životu države i time očuvali javni interesi, propisuju ovu Uredbu o banovini Hrvatskoj i obrazovanju banovine Hrvatske:

Članak I.

Savska i Primorska banovina, kao i kotarevi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica spajaju se u jednu banovinu pod imenom banovina Hrvatska. Sjedište banovine Hrvatske je u Zagrebu.

Članak II.

1) U nadležnost banovine Hrvatske prenose se poslovi poljoprivrede, trgovine, industrije, šuma i ruda, gradjevina, socijalne politike i narodnog zdravlja, fizičkog odgoja, pravde, prosvjete i unutrašnje uprave. Banovina Hrvalska ostaje nadležna za sve poslove, koji po sada važećim propisima spadaju u nadležnost Banovina;
2) Svi ostali poslovi ostaju u nadležnosti organa - državnih vlasti na cijelom teritoriju;
3) Isto tako ostaju u nadležnosti državnih vlasti i poslovi, koji su od osobitog značaja po opće interese države, kao što su:

1) Staranje o državnoj sigurnosti, suzbijanje antidržavne i razorne propagande, vršenje redarstvene obavještajne službe i staranje o osiguranju javnog reda i mira;

2) Državljanstvo. Za davanje državljanstva nadležna je Banovina, osim davanja državljanstva izuzetnim putem i oduzimanja državljanstva;

3) Rudarsko zakonodavstvo i državna rudarska poduzeća. Izdavanje rudarskih koncesija, koje interesiraju narodnu obranu, ustupat će Banovina sporazumno s vojničkom upravom. Ako ne bi došlo do sporazuma, odlučuje ministarski savjet-,

4) Izgradnja i održavanje državnih prometnih sredstava i ostalih državnih objekata;

5) Poslovi vjera;

6) Medjunarodni pravni saobraćaj s time, da se pravna pomoć u vanparničkim stvarima vrši direktno preko sudova;

7) Vanjska trgovina, kao i trgovina izmedju Banovine i ostalih dijelova države (i jedinstvo carinskog, i trgovačkog područja);

8) Zakonodavstvo o mjerama i tegovima, o zaštiti industrijske svojine, o poslovima privatnog osiguranja i osiguravajućim društvima;

9) Mijenično pravo, čekovno pravo, trgovačko pravo, stečajno pravo, obligaciono pravo, pomorsko prava, autorsko pravo;

10) Propisivanje kazni za povredu propisa o predmetima iz nadležnosti države;

11) Postavljanje putem zakona osnovnih načela prosvjetne politike kao i osnovnih načela o lokalnim samoupravama;

12) Opća načela radničkog prava i osiguranja, kao i opća načela vodnoga prava;

4) U cilju osiguranja narodne obrane osigurat će se vojničkoj upravi potreban utjecaj u oblasti proizvodnje i prometa;
5) Ministarski savjet može prenositi i druge poslove državnih vlasti i ustanova u nadležnost banovine Hrvatske.

Članak III.

1) Banovini Hrvatskoj, da bi mogla uspješno svršavati poslove svoje nadležnosti, ima se osigurati potrebna financijala samostalnost. Ona se sastoji u samostalnom prikupljivanju odredjenih prihoda i izvršenju rashoda predvidjenih budžetom Banovine;
2) Koji će izvori, oblici i vrste prihoda pripasti u nadležnost banovine Hrvatske, odredit će se posebnom uredbom;
3) Isto tako posebnim uredbama riješit će se i pitanje pripadnosti i podjele državnih fondova, imovine i dugova;
4) S prenosom poslova iz nadležnosti države u nadležnost Banovine prenijet će se i odgovarajući krediti predvidjeni u državnom budžetu za 1939-40 godinu;
5) Za izvršenje ovako prenesenih kredita pripada banu potpuno naredbodavno pravo;
6) U koliko predvidjeni krediti u državnom budžetu za 1939-40 godinu za banovinu Hrvatsku ne budu dovoljni, odobravat će se naknadni krediti.

Članak IV.

1) Zakonodavnu vlast u stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske vrše kralj i sabor zajednički;
2) Upravnu vlast u stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske vrši kralj preko bana;
3) Sudsku vlast u banovini Hrvatskoj vrše sudovi. Njihove osude i riješenja izriču se u ime Kralja na temelju zakona.

Članak V.

Svaki pismeni čin kraljevske vlasti u stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske premapotpisuje ban i snosi odgovornost za istu.

Članak VI.

1) Sabor sastavljaju zastupnici, koje narod slobodno bira općim, jednakim, neposrednim i tajnim glasanjem s predstavništvom manjina;
2) Prvi izborni red, ustrojstvo i poslovnik sabora propisat će se kraljevom uredbom. Izborni red i ustrojstvo sabora mogu se mijenjati banovinskim zakonom, a poslovnik rezolucijom sabora;
3) Narodni zastupnici uživaju imunitetsko pravo.

Članak VII.

1) Sabor se saziva Kraljevim ukazom i zasjeda u Zagrebu;
2) Kralj ima pravo da raspusti sabor, ali ukaz o raspuštanju mora sadržavati naredbu za nove izbore i za novi saziv sabora. Ukaz o raspuštanju sabora premapotpisuje ban.

Članak VIII.

1) Kralj imenuje i razrješava bana ukazom, koji premapotpisuje novoimenovani Ban;
2) Prije stupanja na dužnost ban polaže zakletvu na vjernost kralju i poštovanje zakonitosti.

Članak IX.

1) Do donošenja banovinskog zakona o krivičnoj odgovornosti bana odmah će se primjenjivati propisi o ministarskoj odgovornosti s time, da bana umjesto narodne skupštine optužuje sabor, a sudi mu poseban banovinski sud koji sačinjavaju tri vijećnika Stola sedmorice, odjeljnja A) i tri suca Upravnog suda u Zagrebu pod predsjedništvom predsjednika Stola sedmorice odjeljenja A). Spomenute članove i potrebne zamjenike biraju dotična tijela svake godine;
2) Za štete, koje ban učini gradjanima nezakonitim vršenjem dužntosti odgovara Banovina, a ban Banovini.

Članak X.

1) Ban riješava konačno u svim pitanjima svoje nadležnosti, i protiv njegovih akata dopuštena su pravna sredstva pod zakonskim uvjetima samo na upravne i redovne sudove;
2) Sve odluke o službenim odnosima banovinskih službenika donosi ban. To važi i za službenike, koji su na državnom budžetu, a vrše poslove iz nadležnosti Banovine. Suci Kasacionog suda, apelacionih sudova, Upravnog suda, Računskog suda i okružnih sudova, kao i činovnici I., II. i III. položajne grupe, postavljaju se i unapredjuju kraljevim ukazom;
3) Cjelokupna policijska služba na čitavom padručju Banovine podčinjena je banu.

Članak XI.

1) Administrativne sporove u stvarima iz nadležnosti Banovine Hrvatske riješava Upravni sud u Zagrebu konačno. Na Upravni sud u Zagrebu prelaze u pogledu istih stvari sve one nadležnosti državnog savjeta, koje su mu odredjene posebnim propisima;
2) Predsjednik ministarskog, savjeta, odnosno, od njega ovlašten organ može podnijeti u zakonskom roku tužbu na Upravni sud u Zagrebu, kad smatra, da je aktom bana ili koje druge vlasti Banovine, koja je predmet riješila konačna, povrijedjen državni ili banovinski zakon na štetu općih državnih interesa;
3) Računsku kontrolu u svim stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske vrši samostalno i konačno poseban računski sud.

Članak XII.

Reorganizacija Upravnog suda i ustrojstvo računske kontrole propisat će se kraljevim uredbama, koje će se podnijeti na uzakonjenje saboru, čim se on sastane.

Članak XIII.

1) Za ocjenu ustanovljivanja zakona i sporave o nadležnosti izmedju države i banovine Hrvatske nadležan je Ustavni sud;
2) Ustrojstvo i postupak ovog suda propisat će se kraljevom uredbom.

Članak XIV.

U onim stvarima, u kojima je država nadležna samo za donošenje zakona, može centralna vlast izdavati opće upute banovini za primjenu tih zakona. U cilju nadzora nad izvršenjem tih zakona od strane banovinskih organa može centralna vlast slati svoje organe vlasti Banovine, a s njezinim pristankom i nižim vlastima. Banovinske vlasti su dužne na zahtjev centralne vlasti ukloniti nepravilnosti učinjene u primjeni državnih zakona. U slučaju neslaganja može, kako država, tako i Banovina; zatražiti riješenje Ustavnog suda.

Članak XV.

1) Ovlašćuje se ministarski savjet, da odmah donese potrebne propise i poduzme sve potrebne mjere za izvršenje ove Uredbe;
2) One odredbe za izvršenje ove Uredbe, kojima se mijenjaju i ukidaju postojeći zakoni, donijet će se kraljevim uredbama;
3) Ostaju na snazi svi postojeći propisi, dok se nadležnim putem ne izmijene;
4) Do dana sastanka sabora, kralj može davati Uredbe o predmetima iz nadležnosti banovine Hrvatske. Ove se Uredbe imaju naknadno podnijeti na suglasnost saboru;
5) Ovlašćuje se Ban, da naredbama odredi sve, što je potrebno za provodjenje Uredaba donesenih po predhodnim stavovima ovoga člana.

Članak XVI.

Ova Uredba dobiva obaveznu snagu danom obnarodovanja u Službenim novinama.