Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/93

u gradu i po čitavoj Dalmaciji, da ih zarobe i tako dobiju jamstvo za zivot svojih sugra- djana, koji su se u taj das desili u Mletcima ili gdje drugdje pod oblascu te obcine. Mletacka obcina pozuri se sada, da kazni Zadrane za toliku nevjeru. Dne 4. kolo- voza 1345. zaklju6i naoruzati veliku kopnenu i pomorsku vojsku, te se svom silom oboriti na Zadrane, koji biSe proglaseni neprijateljima drzave i buntovnicima. Zapovjednikom kopnene vojske imenovan hi Marko Giustiniani, a brodovlja Petar Canal e. Dok je Giustiniani imao najprije skupljati kopnenu vojsku kod Nina, odplovi Petar Canale sa pet galija pod Zadar, kamo stize 12. kolovoza, te namjesti svoje galije tako, da nitko nije mogao u grad ni iz njega bez njegova znanja. Da ne oda svoje prave namjere, razglasi, da ide toboz za obicnim poslom, da naime po obicaju razgleda dalmatinske gradove. Zatim pozove Marka Cornara, kneza zadarskoga, da dodje k njemu sa dva pie- mica zadarska (Bivaldom Botonom i Jurjem Grbonosom). Sada ocitova Cornaru namjere mletacke vlade i zadrzi ga uza se. Zadrani se zacudise videci, da im kneza nema natrag u grad; tek kad se je jedan od njihovih plemica, Bivald Boton, povratio s mletackoga brodovlja, dozna§e jadni, sta se sprema na njih. Drugoga plemica, Jurja Grbonosa, valjda gorljiva Hrvata, bija§e Canale takodjer pridrzao, pa6e ga prinudio, da je i porodicu svoju morao preseliti na mletacko brodovlje. Umah zatim posla vojvoda Canale glasnika u Zadar, da razglasi: svaki Mletcanin neka iznese iz toga grada sve svoje stvari za cetiri dana. Prestravljeni s toga Zadrani po&lju na to k vojvodi dominikanca Nikolu Krcanina, da ga zamoli, neka im dopusti poslati svecano poslanstvo u Mletke. On im to dozvoli, a oni namah izabrase za svoje poslanike svoga nadbiskupa Nikolu Matafarica i dva plemica: Martina Butovana i Tomu Petricu, koji se s mjesta uputise u Mletke. Uza sve to voj- voda Canale zapoSe sutradan (13. kolovoza) rat. Sta je taj dan dolazilo zadarskih bro- dova u luku, dade sve pohvatati i potonuti u more; Ijude pak, pa6e i sitnu djecu, dade poubijati i pobacati u vodu. I puk i vlastela zadarska zajauknuse s tolikoga nasilja. Opremise opet dominikanca Nikolu KrCanina k vojvodi, neka ne zapocinje rata, dok se poslanici zadarski ne vrate iz Mletaka. Ali im Canale odgovori, da ima zapovijed od svoje vlade, neka im kaze, da si jedno od ovoga dvojega izaberu: ili da razvale zidine svoga grada i sve tvrdjavice i kule predadu mletackoj obcini; ili ako na to ne privole, bit ce proglaseni za neprijatelje Mletaka. A da pokaze, kako ne zna sale, podje Canale jo§ istoga dana na zadarski tada otok Pag, zarobi ondje kneza iz Zadra namjestena i sve Zadrane (12 plemica i 37 pucana), te ih posla na robiju u Mletke, a otok Pag pridruzi neposredno mletackoj obcini. Sada pu6e Zadranima medju odima, za §to je Canale do§ao. I vlastela (plemici) i pucani zavjerise se jednoduSno, da ce pokusati sve moguce, prije nego bi ovako sra- motno sami svoj grad upropastili. StadoSe oru2je sabirati, gradske bedeme utvrdjivati, strojeve kraj zidova namjestati, i sto vise hrane dovazati (hrana je vec tada bila u gradu za jednu godinu i pol). Dne 16. kolovoza pak poslaSe u Ugarsku kralju Ljudevitu Franju Gjorgjita s bogatim darovima, moleci ga, da ih primi u svoju mocnu zastitu. Na koncu kolovoza dobi Canale vise novih brodova iz Mletaka, te zapoce ozbiljno udarati na Zadrane. Najprije se obori na zadarske otoke, gdje no zarobi do 200.000 glava rogate stoke, te spali selista otocana i zaseoke Zadrana. Na to se spremaSe, kako da posve opaSe (blokira) sam Zadar, koji se stere na poluotoku. Najprije ce posve zatvoriti ulaz u luku. No ni Zadrani ne ostadose lijeni. I oni stado§e utvrdjivati svoj grad raznim utvrdama, nabacivati nasipe i jaruge; a da za§tite svoju luku i svoje brodove u njoj od mletaCkih brodova, zatvori§e 30. kolovoza ulaz u nju debelim lancem, koji je bio opleten oko 13 balvana. Medjutim gotovo u isto doba osvanu u zadarskom kotaru i Marko Giustiniani s kopnenom vojskom od 20.000 Ijudi, koje bijase skupio u Ninu. Ta je vojska kroz tri dana neprestano harala po kotaru, te palila sela i zaseoke. Nevoljni seljaci sta- dose bjezati u grad, da se zaklone iza gradskih zidina. Tako se u Zadru zgrnu do