vrženik i podanik svoga kralja, a majka njegova Vladislava skloni se u mletački grad Spljet, gdje je boravila do 8. prosinca 1346., uredjujući svoje imovinske prilike. Poslije 1346. nema joj više traga u poznatim spomenicima.
Kralju Ljudevitu bijaše se pokorio mladi knez Ivan Nelipić, a uza nj i njegovi ujci, knezovi krbavski Gregorije i Budislav Kurjaković. Pošto mu se bijaše već prije poklonio takodjer knez Budislav Ugrinić, obladao je kralj čitavom zagorskom Hrvatskom. Sad bi bio red, da kralj udari i na primorsku Hrvatsku, gdje su Bribirski knezovi ill Banici drzali znamenite gradove: knez Pavao II. nada sve vaznu Ostrovicu, a sinovci njegovi Mladin III. i Pavao III. gradove Skradin, Klis i Omis. Dok nije obladao tima gradovima, nije se Ljudevit mogao pohvaliti, da je gospodar Hrvatske. No Bribirski knezovi ni ne sanjahu o torn, da bi mu se dobre volje poklonili i predali svoje tvrde gradove, vec se )os bolje priljubi§e Mletcima, koji su bili tezko zabrinuti za svoje dalmatinske gradove i otoke. Tk u kralja bila je jaka vojska od 30.000 Ijudi! Pak ipak ne udari niti na Bri- birske knezove niti na MIetke, vec ostaviv§i bana Nikolu s posadom u gradu Kninu, vrati se jos 10. kolovoza 1345. u Ugarsku. Mozda nije htio osudnoga boja zapodeti, §to nije imao brodovlja, a mozda i zato, sto mu bijahu stigli tuzni glasi iz Napulja. Odkad je kralj Ljudevit obladao Kninom, te pokorio Kurjakovi(5e i Nelipice, pro- mijenio je i ban Nikola svoj naslov. Dok se je prije naprosto zvao banom Citave Slavo- nije, pi§e se odsad ban 6itave Slavonije i Hrvatske* (tocius Sclavonie et Croacie banus). Ve6 13. ozujka 1346. potvrdjuje on kao ban citave Slavonije i Hrvatske magistru Petni Gregoridu i sinovima Mikovljevim posjed Vinifino uz rijeku Lonju u kotaru grada Velikoga Kalnika u krizevaCkoj zupaniji. (Borbe radi Zadra, 1345. — 1346.) Mletci su dobro slutili, da ce njih dolazak i boravak kralja Ljudevita u Hrvatskoj skupo stajati. S toga su i nastojali, da kralju otez- 6aju boravak, braneci dovazanje hrane u Senj za njegovu vojsku. U isto vrijeme siljali su neprestano glasnike i pisma dalmatinskim gradovima, javljajuci im, sta sve rade za nji- hovu sigurnost, i bodreci ih, da im ostanu vjerni. Naro^ito Zadar po6asti§e sa pet takovih poslanica kroz mjesec dana (od 18. lipnja do 28. srpnja). No dalmatinski gradovi miSljahu drugaCije. Oni se bijahu sklonili pod mletaCko okrilje da ih obcina obrani od hrvatskih knezova i da ih sacuva >za kralja ugarskoga i hrvatskoga*, a kad tamo, Mletci ih u6ini§e svojim podanicima, ne misleci ih nikad vratiti pod zezlo zakonitoga kralja. S toga dalmatinski gradovi jedva docekaSe dolazak kraljev, te poslase, ne pitajuci Mletcana, svoje poslanike u kraljev tabor na Klokotu, da mu se poklone kao svomu gospodaru. Za ostaHm gradovima povede se i Zadar, u kojemu je jos od god. 1313. bila jaka hrvatska stranka, koja je tezkim srcem gledala mletaCkoga plemica na 6elu svoje obcine. Zadrani odpremiSe u kraljev tabor tri odli^na plemica, Martina Butovana, Mihu Sopica i Nikolu Galetica s bogatim darovima, da kralja pozdrave te mu se poklone, a podjedno da ga potajno zamole, neka njihov grad oslo- bodi od Mletaka i primi u svoje okrilje. No zadarski poslanici putovahu vrlo sporo, te stigoSe u Bihac, kad je kralj Hrvatsku vec ostavio. Miha Sopic predlagaSe doduse svojim drugovima, da pohite za kraljem; ali oni ne privoljeSe, i tako se poslanici vrati§e praznih ruku u Zadar. U gradu Zadru nastade sada silna gungula protiv nemarnih poslanika. Hrvatska stranka spoticala njima nehajnost i tromost, a mletaiki se privrzenici rugali njima, da ce sada biti namah kraljevski, kada su se toliki gradovi u Hrvata predali kralju Ljudevitu. Od same razjarene hrvatske stranke palo je rijefii, po kojih se je razabiralo, §ta je po- slanicima bilo izvrSiti. Sve to javile dou§nici u MIetke. Natucalo se ondje joS i viSe, naroCito da je mletaCka vlada uhvatila pisma, iz kojih se je doznalo za tajne dogovore izmedju kralja i zadarskoga plemstva; da su Zadrani traXili ne§to vojske za posadu, da su htjeli^nahrupiti na svoga kneza Marka Cornara (iz Mletaka poslana) i sve Mletdane
