LJUDEVIT I. VELIKI
(1343.— 1382.).
Prvo vrijeme vladanja. Šesti dan iza smrti Karla Roberta, a drugi iza pokopa njegova, dne 21. srpnja vjenčan bi u Stolnom Biogradu za kralja najstariji sin njegov Ljudevit, koji ne bijaše još prevalio sedamnaeste godine. Krunisanju prisustvovaše ujak njegov, poljski kralj Kažimir, zatim moravski markgrof i češki nasljednik prijestolja, po imenu Karlo, kojega je kći Margareta već odprije bila zaručena s mladim kraljem Ljudevitom. No Ljudevit kao da nije volio svoje zaručnice, jer je malo dana iza krunisanja, dne 3. kolovoza utanačio s njezinim otcem ugovor, kojim bi radi mladosti njegove i zaručnice mu odgodjeno vjenčanje na četiri godine. Medjutim se već god. 1345. spominje Margareta kao supruga Ljudevitova, po čem sudimo, da se je Ljudevit njom oženio i prije ustanovljenoga roka.
Mladi kralj Ljudevit bijaše namah nakon krunisanja zajedno s najvišim dvorskim častnicima i državnim dostojanstvenicima pošao u Veliki Varadin na grob svetoga Ladislava, svoga zaštitnika, pak se zavjetovao, da će poći njegovim stopama. Medjutim je Ljudevit udario stazom, utrtom otcem svojim, snujući kroz dugo vladanje svoje poglavito o tom, kako da proširi vladanje svoje i podigne sjaj porodice Anžuvina. Njegova politika bijaše skroz dinastička, kao i otca mu Karla; no dok se je otac njegov nakon gorkih izkustva za mladjih dana svojih služio naročito diplomatičkim sredstvima: to je vitežki i ratoborni Ljudevit, rodjen i odgojen za srećnih i sjajnih dana otčevih, mačem u ruci širio vlast i slavu
