Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/70

Na temelju pomenutoga ugovora zapoce knez Nelipic rat na kneza Mladina III. koji je iz svoga grada Klisa zanovijetao Spljecanima, robeci njihove trgovce i pobirucl od njih dacu za robu, koju su izpod njegova grada vozili. Nelipic sa svojim cetama 1 s pomocnom vojskom triju gradova osvanu pred Klisom, stade ondje podizati novu tvrdju na brdu G r e b e n u, te iz nje udarati na kneza Mladina III. Tek 28. sijednja 1333. dodje do mira izmedju ratujucih stranaka. Mladin obeca, da ne ce vise pobirati dace od spljetskih trgovaca, a Nelipic obrede, da ce za osam dana porusiti tvrdinju na brdu Gre- benu. Imanja, ugrabljena u ratu, povratit ce izmjenice vlastnicima; ako bi pak kada do§lo do novih razmirica, rijesit ce ih mirovni sudci, koji ce se sastati u Solinu. Namah sutradan (29. sijednja) podje knez Mladin u Trogir, te utanaCi sli6an mir i s tim gradom, obe- cav^i naroCito, da ne ce napastovati trogirskih trgovaca niti smetati njihovoj trgovini. Medjutim se razglasilo, da ce naskoro kralj Karlo Robert doci u Hrvatsku. Vodit ce svoga mladjega sina u Napulj, a torn ce prigodom uz put pokuSati, da obnovi propali ugled kraljevski u Hrvatskoj. Mletci se silno uzkome§ali, a uz njih i hrvatski knezovi. Stalo se snovati, kako bi se zajednidkim silama oduprli kralju Karlu. Tako se zgodi, da su i knezovi Mladin III. i Pavao II., dosadanji najljuci protivnici mletacke obcine, smet- nuli s uma sve dosadanje oprijeke, te se zdruziJi s njima proti kralju Karlu Robertu, Taj je dodu§e god. 1333. prolazio po Hrvatskoj, ali nije dirao u hrvatske knezove, vec je najkracim putem isao kroz oblasti knezova Frankapana do Senja, gdje se je ukrcao u brodove. Tako minu pogibao od kralja, ali savez izmedju Mletaka i Bribirskih knezova se ne razpade, pace oba kneza jos odrjesitije prionuse uz obcinu. A i lukavi Mletci pri- grli§e Mladina III. i Pavla II. razkriljenih ruku, po§to nijesu htjeli, da se knez Nelipic suvise osili. Ta knez Nelipic bio je zajedno sa svojim bratom Isanom u taj par kud i kamo opasniji od Bribirskih knezova. Narocito je knez Isan iz svoga grada Kljuda stao mnogo smetati gradu Sibeniku i njegovim ziteljima. Zaludo je mletaCka obcina opomi- njala obijestnoga Isana, neka ne dira u Sibencane, neka im vrati zarobljene suznje i nadoknadi udinjene §tete; sve to nije hasnilo. Napokon odludi mletafiko vijece 12. listo- pada 1333. poslati u Dalmaciju svoga poslanika Bertucia Bocassia, pak ce on od Ceta pojedinih gradova sastaviti neku vrst domobranstva (paysanaticon), koje ce odsad odbi- jati navale hrvatskih knezova na primorske gradove. Knez Isan na to se smirio; ali brat njegov Nelipic zavadi se opet 1335. s Trogiranima. ProvalivSi u njihov kotar pohara ga i stade na medji kotara dizati tvrdjicu, odakle ce neprestano dodijavati gradu. Trogirani zatrazise pomoc u Mletcima, koji zaista i zaprijediSe dalje navale kneza Nelipica (29. svibnja 1335.) Godine 1336. planuse iznova borbe izmedju Bribirskih knezova i Nelipica. Taj se bijase podigao, da im oduzme sve gradove, najprije znamenitu Ostrovicu, dr^avinu kneza Pavla II. Uz kneza Pavla II. stajase brat mu Gregorije II. i sinovci njihovi, knezovi Mladin III. i Pavao III.; kneza Nelipica pomagase opet sinovac njegov Konstantin (sin kneza Isana), zatim knez Budislav Ugrinic, gospodar grada Roga na rijeci Krki a su- plemenik Bribirskih knezova. Borbe se napokon svrSise tako, da je Nelipic osvojio Ostro- vicu, te ju predao sinovcu Konstantinu, da njom upravlja. Gubitak Ostrovice bijaSe golem udarac za Bribirske knezove, a silna dobit za Nelipica, koji se bijaSe tim primakao pri- morskim gradovima Zadru i Ninu. Ali ba§ radi toga zabrinuSe se Mletci, koji se pobo- ja§e, da bi se mogla vratiti vremena bana Pavla I. i Mladina II. S toga nastojahu i Mletci i dalmatiuski gradovi, da se Ostrovica povrati Bribirskim knezovima, i jer su bili manje opasni, i jer bi njihovim posvemaSnjim padom ostao knez Nelipid bez takmaca u Hrvatskoj. Upravo posredovanjem dalmatinskih gradova dodje poslije do nekoga ugovora, kojim se je Nelipic obvezao, da ce dodi u Zadar i ondje utanaditi mir s Bribirskim knezovima, te vratiti knezu Pavlu II. Ostrovicu (u rujnu 1336,). Ako ne bi namah vratio Ostrovice, polozit ce 20.000 libara kao jamstvo, da 6e toino vrSiti sve uvjete, koje bi u Zadru