KARLO ROBERT.
(1301.-1342.)
Hrvatski knezovi. Kralj Koloman, prvi Arpadović na hrvatskom prijestolju, bijaše primio hrvatsko kraljevstvo uredjeno na starom slavenskom osnovu, naime na plemenskom vladanju. Njegovi nasljednici nastojahu zatrti tu slavensku osebujnost, da tako novo steCeno kraljevstvo sto bolje izjednaCe sa svojom djedovinom, s Ugarskom. Tako stadoSe u Hrvatsku uvo- diti feudalizam. Njim doduSe podkopaSe temelje starohrvatskoga plemen- skoga i zupnoga uredjenja, ali podjedno zasadi§e i prve klice oligarhiji, koja Hrvatskoj kao ni Ugarskoj nije dala mirovati sve do odsudnoga boja na Muhačkom polju.
Premda je vec zlatnom bullom od god. 1222. bilo ustanovljeno (člankom 16), da kralj ne će »čitavih zupanija a ni casti — ma koje vrsti — darivati ni podjeljivati za sva vremena u nasljednu baštinu«, ipak je sve viSe mah preotimalo podjeljivanje nasljednih feuda. Prilike su bile naime jaCe od pisanih zakona. Boreci se pojedini vladari iz kuce Arpadove sad s Byzantom a sad s Mletcima, a u drugu opet sa svojom rodjenom bracom i sinovima, morali su obilato nagradjivati muzeve i poro- dice, koje su vjerno uz njih stajale i krv svoju za njih prolijevale. Tako je u Hrvatskoj postala i razvijala se feudalna aristokracija. U drugoj poiovici 13 stoljeca te su knezevske porodice tako ojaSale, da su znatno utjecale i u povjest ugarsku, te napokon i sa skrajnjega juga Italije dovele novoga kralja i novu dinastiju, porijeklom francuzke Anžuvince.
