govora. Premda je iza Svatoplukove smrti odpala od Morave knezevina Češka, bila bi se odhrvala i sama Morava, da je bila sva na okupu i složna. No i u samoj Moravi bijahu planule razmirice izmedju braće Mojmira i Svatopluka, u koje se na posljedku umiješaše i Franci. S toga se porodi novi rat god. 898. izmedju Franacke i Moravske, koji trajase do god. 901. Mjesto da bi se i Franci (Bavarci) i Moravci bill slozili u savez, da odbiju Magjare, oni su se medju sobom krvarili; a dotle su Magjari za svojih provala pustoSili neprijeceni viSe puta u Moravskoj, pace god. 899. i u Italiji. Franci, a osobito Bavarci za slabe vlade Ljudevita Djeteta gledali su to donekle s veselim okom, nadajuci se, kako ce im Magjari pomoci i Moravsku oboriti; no kad su Magjari stali udarati takodjer na Korusku i Bavarsku, uvjerise se Nijemci, da im nijesu prijatelji, pak zato odluciseizmiriti se s Moravom. Mir s Mojmirom utanaCen bi god. 901. u Regensburgu. AH sve bijase sada prekasno. Morava bija§e suvi§e oslabljena; ona ne mogase vise Magjara suzbijati. Slijedecih godina ucestase navale Magjara sve vise, a odpor Moravana bijase sve slabiji. Napokon god. 906. podlegne silna nekad moravska drzava navalama magjarskima. Zgodno pise o tom glasoviti njemacki historicar Diimmler: »Tezko da bi pogrijesili, ako propast veliCajne tvorbe Rastislavljeve i Svatoplukove stavimo u godinu 905. ili 906., za kojih se ne spominju nikakvi bojevi s Bavarcima. Izpraznjene zidine i dimece se rusevine oznacivahu sada ona mjesta, koja nekad posvetise Kon- stantin i Metodije svojim propovijedima; utvrde, na cije je bedeme njemacka hrabrost cesto zaludo jurisala, kao i razasuti, osiromasjeli i potla6eni puk ostade kao preostatak onoga nekad tako ponositog moravskog naroda, za koji se je cicilo, da ga je zapalo zvanje, da uz razpalu drzavu franacku osnuje mladu i cvatucu drzavu svih Slavena, zadojenu svježom kulturom».
Kad je moravska država pala, nije više bilo na životu Mutimira; Bijelom Hrvatskom vladao je tada već knez Tomislav.
