KNEZOVI TRPIMIR I DOMAGOJ.
Kneza Mojslava zamijeni u Bijeloj Hrvatskoj Trpimir (850. — 865). Taj sjede na knezevsku stolicu upravo u zgodan cas. Franacka drzava bijase raztrgana, a byzantsko carstvo trglo u nazadak za skrbnika nedorasloga Miha)la III. Bijela se je Hrvatska tada prostirala od Save i Kupe na jug do Cetine, a od mora na iztok do Drine. Kako su prema Trpimiru stajale oblasti Neretva i Humska zemlja, nije poznato. Po§to je Trpimirova drzava na iztoku medjaSila s Bugarskom, bilo se bojati, da ce se Trpimir sukobiti s tadanjim bugarskim knezom Bo- risom (poznijim Miliajlom). Vec Borisov predsastnik Presjam bijase se upu- stio u borbu sa srbskim velikim zupanoni Vlastimirom (835.-844.), ali nije bio srecan, vec je iza trogodisnjega rata zaludo izgubio sila Ijudi. Pre- sjamov nasljednik Boris odluci pokoriti Srbe i Hrvate, te razmaknuti medje svoje drzave do Jadranskoga mora. Tu su mu bili prvi na udaru Hrvati, najblizi susjedi njegovi u Posavini i Podunavlju. Oko god. 853. dize on na njih vojsku, ali im ne naudi ni malo. Zato se skloni, da se s njima izmiri. Posia Trpimiru darove, koje njemu Trpimir uzvrati, pak onda sklopi^ie ne samo mir, vec i prijateljstvo. Poslije pokusa Boris svoju srecu sa su iza Vlastimirove smrti podijeliii oievinu sinovi njegovi Mutimir, Strojmir ni taj put ne bijase Borisu bolje Srbi mu pa6e uhvati§e sina Vladimira i
