U Zagrebu, 1873; Kukuljevid Ivan pi., Regesta documentorum regni Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae saeculi XIII. (Starine jugoslavenske akademije, XXI., XXII., XXIII., XXIV., XXVL, XXVII., XXVm., Zagreb 1889. — 1896.) U rim je regesrima skupio Kukuljevid sve izprave XIII. stoljeca, §to ih je nasao budi u stampanim djelinia, budi u njemu pristupnim rukopisima. Spomenicima pribrojid nam jei Vinodolski Itatut od god. 1288., koji je vi§e puta ^tampan, a posljednji put god. 1890. od dra. Rackoga u zbomiku jugoslavenske akademije: Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalum (volumen IV.).
B. Pomagala. Nema djela, u kojem bi se suvislo prikazivala povjest Hrvata za vla- danja Arpadovica. Vece ili raanje monografije o pojedinim dogadjajima ili epokama jesu:
— Vasiljevski V. G. Iz historii Vizanriji v XII. vSk6. (Slavjanskij zbornik, Tom. II. S. Peterburg, 1877.).
— Grot Konstantin, Iz istorii Ugrii i Slavjanstva v XIL v^k6 (1141. — 1173.), Varsava 1889.
— Ljubic S., Krizobojnici u Zadru. Ulomak iz mletadkoga krizoboja 1202.— 1204. (Program gimnazije u Osijeku od god. i86'/2-)-
— Tkalčić Ivan, Prieporod zagrebacke biskupije u XIII. vieku (Rad jugoslavenske akademije XLI., 1877.).
— Kukuljevid Ivan, Borba Hrvata s Mongoli i Tartari. U Zagrebu 1863.
— Bradaska Franz, Der Kampf des letzten Arpaden Andreas III. um seine Herr- schaft, namentlich mit dem Hause Anjou, unter besonderer Beriicksichtigung Croatiens, Slavo- niens und Dalmatians (Program zagrebacke gimnazije od god. 1858.).
— Tkalčić Ivan, Borba naroda hrvatskoga za anzuvinsku kudu proti ugarskomu kralju Arpadovcu Andriji III. (Rad XXXIV. Str. i — 34.)
— Szentgyorgyi Sandor, Borba Aniuvinaca za prijestolje ugarsko-hrvatsko do prve krunidbe Karla Roberta. U Zagrebu. 1893.
— Mikoczy Joseph i, Banorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae ad saeculum XIV. usque perducta series anno Domini 1792. (Arkiv za jugosl. povjesnicu, XL, i — 206.).
— Wertner M. dr., Ungarns Palatine und Bane im Zeitalter der Arpdden (Ungarische Revue, 1894., p. 144.— 177.).
— Truhelka Ciro dr., Slavonski banovci. Prinos hrvatskoj numizmatici (Glasnik ze- maljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, IX. 1897., str. i — 160.).
— Thalloczy Ljudevit dr., Historicka iztrazivanja o plemenu gorickih i vodickih knezova (Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, IX. 1897. str. 333. — 397-)-
— Huber Alfons dr., Studien zur Geschichte Ungarns im Zeitalter der Arpaden (U izdanju Becke akademije: Archiv fiir osterreichische Geschichte, 1884., svezak 65., str. 153 — 230).
P R I L O G II.
TRANSKRIPCIJA IZPRAVA.
I. (Str. 87.) In Christi nomine et eiusdem anno incarnationis DCCCCXCVIIII indictione XII, sub die fere quinto decimo mense Julii, in ciuitate Jadera. Imperantibus piissimis et per- petuis augusris Constantino et Basilio, cathedra pontificali regente Basilio episcopo et domino Maio priore. Maturiori namque et salubri consilio a maioribus prouisum est, ut omiiis homo ante dispensare et deliberare suas facultates debeat, priusqaam repenrine calaraitatis casu peri- culo (ingru)ente morris raetu urgueat, ne differente deliberatio aut articulum (lingue loquendi car) eat usuut distributor in ultima corporis angustia (positus sub celeri transi)tu optata sibimet testarione explicare non queat. (Idcirco ego tantilla Agape) peccatrix, filia Dabro tribuni, diuino iubamine (freta, posiu in infirmita)te super proprium meum decumbens lectulum, licet uiribus (corporis inualida, tamen) mente, deo auxiliante, tuta, integro autem consilio hunc is de heredidate nostra scribere rogauimus, ita demum ut post obitum meum ita maneat deo auctore firmum et stabilem .... ac si quidem pagina sub- scripta uidentur. In priniis uolo et iubeo, (ut) cenaculo cum corte et quoquina et orto, que est post ipsa quoquina, sit in eclesia sancri Chrisogoni; doroum, ubi fomax fuit, cum orticello, que
