Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/317

ipak od knezova Trpimira i Mutimira, zatira od kraljeva KreSimira Starijega, Driislava, Petra Kresimira Velikoga, Dimitrije Zvonimira i Stjepana II. Osim tih kraljevskih pcvelja saduvalo se je nesto izprava i od raznih crkvenih dostojanstvenika i zborova, kao i od privatnih Ijudi. Imade nadalje i pisama, §to ih je rimska stolica pisala hrvatskim knezovima i kraljiraa. Na- pokon preostalo je iie§to spisa od crkvenih sabora (sinoda) koji su se u vrijeme vladara hr- vatske krvi sastajali i vijecali. Povelje hrvaiskih knezova i kraljeva, izprave privatnih Ijudi, dopise papinske i spise (akte) crkvenih sabora izdavali su itampom vec za pro§lih stoljeda stariji historiografi §ime Ljubavac, Ciccarelli, Lucius (Lucid) i Farlati ; no prvi podpuni zbornik svih pisanih spome- nika za vriieme od god. 503. do 1102. objelodanio je Ivan Kukuljevic Sakcinski s naslovom: Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, dio I. od 503 — 1102. U Zagrebu 1874. Kukuljevicev zbornik (codex> obaseze zajedno s indeksom 256 strana u cetvrtini, i sadrzaje upravo sve pisane spomenike iz vladanja vladara hrvatske krvi. No tomu izdanju s punim je pravom kritika puno prigovarala (Racki u Radu jugosl. akad. XXVII. p. 294, i obrana Kukuljeviceva u Arkivu za jugosl. povjestnicu, XII. str. in), te se s toga prihvatio dr. Franjo Rr.iki posla, da svu tu gradju jos jednom po zahtjevima diplomatike na svjetlo iznese. Pripravljajudi se za to izdanje priobcio je Radki u Radu jugoslavenske akademije ova izvjesca i razprave : Iztrazivanja u pismarah i knjiznicah dalmatinskih (Rad, 26), Hrvatska dvorska kancelarija i njezine izprave za vladavine narodne dinastije (Rad 35), Stari prepisi hrvatskih iz prava do XII. vieka prema maticam (Rad 36), Podmetnute, sumnjive i preradjene listine do XII. vieka (Rad 45), i Izpravak k razpravi: Podmetnute, sumnjive i preradjene listine do XII. vieka* (Rad 48). Rezultat svih tih studija Rackoga je obsezno i znamenito djelo »Do- cumenta historiae chroaticae periodum antiquam il lus tr a n t i a «, edidit academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium. Zagrabiae 1877. (Monumenta spectan- tia historiam Slavorum rceridionalium, volumen VII.). Rackoga >Documenta« obasezu 544 strane, a sadrzaju upravo sve izvore (Ijetopisce i spomenike) za povjest Hrvata do god 1102., koliko su u ono vrijeme bili poznati. UdeSeno je pak djelo tako zgodno i pomno, da se i novajlija moze lako upudti u sve, §to je donle na polju hrvatske historiografije najstarijega doba bilo uradjeno. Documenta razdijeljena su na tri desti. U prvom (str. 3 - 182) s napisom >Acta« stampane su 143 razliiite izprave budi Cifave budi u izvodu, i to ne samo povelje hrvatskih knezova i kraljeva, nego i izprave dostojanst- venika i privatnih Ijudi, zatim poslanice rimskih papa na hrvatske vladare i biskup', napokon i razliciti popisi samostanskih posjeda. Bas torn cesti stekao je Racki najvece zasluge, po§to nije bio zadovoljan, da stara pisma naprosto preStampa iz starijih zbornika, vec je vazda na- stojao, da pronadje izvomike ili bar najstarije prepise izprava, i da ih onda po pravilima diplo- matike i paleografije iznese na svjetlo u prs'obitnom obliku. S toga je mnoge izprave, koje su se prije sraatrale za prave, uvrstio medju sumnjive ; neke je proglasio za podmetnute, druge za preradjene, nekima je promijenio datum (godinu izdanja), a nekima je popravio tekst po izvor- nicima. U obce moze se reci, da je nastojao, kako bi sva akta izdao prema zahtjevima modeme znanosti. Druga cest (str. 185 — 214) s napisom >Rescripta et synodalia< sadriaje spise crkvenih sabora ili sinoda, koje su se u X. i XI. stoljecu u Hrvatskoj i Dalmaciji (naroiito u Spljetu) obdrzavale. Treda iest napokon (str. 217 — 489) je najobseznija, te imade napis > Excerpt a e scriptoribus*. Tu su nakrcani izvodi iz svih Ijetopisa, domacih i stranih, koliko se tiiu hrvatske povjesnice do god. 1102. Izvodi su prestampani iz najboljih izdanja tih Ijetopisa. Podatci su poredjani kronologicki, tako da je od brojnih ekscerpta iz razliditih Ijetopisaca sa- stavljena kao neka zasebna hrvatska kronika. Obilje opazaka i nota iza svake izprave, tumad osobnih i mjestnih imena, citati iz histo- ricke literature i napokon vrlo pomno sastavljeni indeks imena i stvari dine zbornik dra. Rid- koga dragocjenom i neobhodno potrebitom knjigom za svakoga, koji se zanima za istoriju Hrvata prije god. 1102. U njoj je zabiljeieno sve, §to se je do god, 1877. moglo znati o najstarijoj periodi hrvatske proslosti. Od onoga doba (1877.) pak do danas odkriveno je tIo malo novih izvora, kojima se » Documenta* moraju popuniti. Najprije je god. 1880. nadjeno viie poslanica rimskih papa na hrvatske knezove i biskupe, koje prije nijesu bile poznate. Te su poslanice Stampane u Starinama jugoslavenske akademije, knjiga XII., s napisom: Novo nadjeni spomenici izIX. i XI. vieka za panonsko- moravsku, bugarsku i hrvatsku poviest, priobdili dr. Fr. MikloSid i dr. Fr. Radkl Medju tima poslanicama osobito su znamenita pisma pape Ivana VIII. hrvatskomu knezu Do-