Tomasinu Morosini iz Mletaka, pak da onda zajedno s njom i s ujakom Albcrtinom stane uredjivati svoje vladanje. Prvih dana mjeseca rujna 1291. bijahu Tomasina i Albertina na pocastnom brodu posli iz Mletaka u Dalmaciju. Mleta^ka vlastela opremise sjajno svoje sugradjane, jer odekivahu veliku korist od njih. Poslije 18. rujna stigose u mietaeki Zadar, gdje je bio knezom njihov rodjak Rogerije Morosini. Cetiri gradska vijecnika zaplovi§e na najljepsem brodu na more, da ih pozdrave. Grad im pokloni sto janjaca, sto mjerica boljega vina i prodade im sto mjerova zita. I Trogirani, duvsi za njihov dolazak, bijahu jo§ 18. rujna zakljucih', da poSlju na obcinskoj galiji pred njih cetiri gradska plemica, koji ce im u ime obcine takodjer darovati sto janjaca, sto mjerica boljega vina, i prodati sto mjerova zita. Tz Zadra bilo je majci i ujcu kraljevu kroz Hr- vatsku i Slavoniju poci u Ugarsku. No kako ce pro- laziti kroz krajeve tudje i nepoznate, u kojima je bilo i protivnika Andri- jinihr Kralj im bijase vec prije poslao u susret u primorske strane nekoga Ugrina; no toga bijahu zarobili neprijatelji nje govi. Sada zapovjedi kralj banu Radoslavu Babonicu, da oslobodi Ugrina. Ra- doslav obori se na pro- tivnike kraljeve svojskom te oslobodi zarobljena Ugrina. U torn okrsaju bijase ban izgubio jed- noga svoga rodjaka i pet vojnika; ranjenih bijaSe sva sila. Uza sve to ne bijaSe Ugrin dosta jak, da dovede kraljevu majku i ujaka u Ugarsku. Sam kralj ne moga§e njima osobno doci u susret, jer je bio zaokupljen dru- gim drzavnim poslovima. I opet priskodi ban Ra- doslav. >0n skupi svoje sile (6ete), pak ne Stedeci truda ni tro§ka dovede kraljevu majku unatoi zasjedama ne- prijatelja sa svom duznom pocasti sve^ano u kraljevstvo, potro§iv§i pri tom ogromnu svotu novaca*. Nema dvojbe, da su glavni protivnici kraljevi u to doba bili opet Gisingovci, koji ne mogoSe oprostiti Andriji, §to je prema uslovima mira s vojvodom Albrechtom dao razvaliti gradove i zamke njihove. Oni krenu§e vjerom Andriji, te se jo§ u drugoj polo- vici 1291. prikloniSe napuljbkoj kraljici Mariji i njezinu sinu Karlu Martellu. Njima se pridružiše jamačno i drugi hrvatski i slavonski velikaši, tako da je ve6 na koncu
Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/281
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice