Medjutim digose se na Andriju MletCanina zestoki njegovi protivnici izvan njegove drzave. Austrijski vojvoda Albrecht bija§e za njegova predSastnika osvojio vi§e medjaSnih gradova ugarskih (Pozun, Traovo), medju njima i ^ J glavne zamke Gisingo- vaca, pak se je sada kratio te krajeve povratiti. PaCe otac njegov, kralj i car Rudolf, prisvajaSe si ne- ku vrhovnu vlast nad Ugarskom. Ta on sam bio je jos kao grof nekad svje- dokom, kad su god. 1241. poslanici kralja Bele III. ocitovali pred Fridri- kom II., da bi ugarski kralj rado priznao vrhovnu len- sku vlast njemacke drzave, kad bi sam car ili bar njegov sin do§ao u pomoc Ugarskoj proti Mongo- lima. Upiruci se na to o6itovanje,proglasi Rudolt Ugarsku izpraznjenim le- nom drzavnim, te ju po- dijeli 31. kolovoza svomu sinu Albrechtu, vojvodi austrijskomu. Dakako da je Rudolf zaboravio na to, da njemacki car Fri- drik II. nije izpunio po- godbe, pod kojomje kralj Bela dao onu izjavu. U ostalom ni Albrechtu nije bilo toliko do toga, da oblada Sitavom Ugarskom, koliko viSe da steSe neko pravo, po kojem bi se mogao uplitati u poslove ugarske, a uza to bi zadr- zao i osvojene medjaSne oblasti.
No proti Rudolfu i Albrechtu podiže se rimski papa Nikola IV., koji je prema davnim nazorima rimske stolice smatrao Ugarsku za svojinu rimske crkve. On opomenu kralja Rudolfa i sina njegova, da se ne drznu dirati u prava rimskoga pape, kojega zapada popuniti izpražnjeno prijestolje u Ugarskoj. Uza sve to bijaše
