poslije god. 390. pr. Is. obnovio Dionizije Stariji. Malo zatim god. 385. osnovase zitelji otoka Para naseobinu na otoku, koji se je kasnije prozvao Pharos (Hvar, Lesina). Vje- rojatno je, da su naseljenici sa Visa utemeljili novu koloniju na otoku KorCuli (Ker- kyra melaina) blizu danasnjega sela Lumbarde; a nema sumnje, da su osnovali prvu koloniju na kopnu, naime prastari grad T r o g i r (Tragurion). Grcki naseljenici donijese u ilirsku zemlju i svoju kulturu O tome svjedoce ne samo mnoge predaje, nego i starine, koje su se sacuvale (narocito na Korculi i Hvaru). Tu nalazimo grckih napisa naspo- menicima od kamena, po kojima razbiramo, da su Grci ovamo prenijeli svoje narodno bogostovlje, narocito stovanje Afrodite, Eskulapa i Hygije, da su uveli mnoge obrte i zanate. Pace Grci na Hvaru i na Visu imali su svoje vlastite kovnice novae a. Na podetkuIV. stoljecapr. Is. stradali su ilirski puci mnogo od Kelta ili Gall a, koji su iz svoje prvobitne domovine Gallije (danasnje Francuzke) provalili na Ape- ninski i Balkanski poluotok. Kelti, prije nego §to ce podrijeti na Balkanski poluotok, zauzese oblasti Posavlja i srednjega Podunavlja, te pokorivsi sva plemena, koja su se kasnije zvala skupnim imenom Panonci, osnova§e na sjeveru Save svoju vlast, i sa- gradise tu kod sutokaKupe i Save cvrsti grad Segestika (kasnije Siscia, danas Sisak.)
Iz Posavlja prijedjoše Kelti na Balkanski poluotok i udariše najprije na Tribale, koji su nastavali oko Morave (380.). Sada nastade obće komešanje medju ilirskima pucima: neke njihove države propadoše sasvim, neki se ilirski puci opet preseliše, samo da se uklone sili keltskoj, Kelti pak zauzeše neke oblasti i krajeve dosad ilirske, tako je keltsko pleme Skordisci zapremilo današnju Bosnu, dio Srbije i dio sjeverne Hrvatske izmedju Kupe i Save.
Od ilirskih plemena, koja su bježala izpred Kelta, podje Ardiejcima za rukom, te oko god. 250, pr. Isusa stvori§e samosvojnu drzavu uz Jadransko more, koja je sezala na jug do VojuSe, a na sjever preko rijeke Neretve. Kao prvi kralj te nove drzave spominje se Agron, koji stolo- va§e po svoj prilici u gradu Skodri (Skadar na Bojani). Za njega se ardiejska drzava silno podigla; Iliri bili su jaki na moru, bavili se gusarstvom, plijenili gradove, svladali gr6ku naseobinu Issu na otoku Visu, te prijecili svaki promet i trgovinu. Iza Agronove smrti (230.) vladaSe Ardiejcima kraljica Teuta za nedorasloga kra- Ijevica Pinesa. Za njezina vladanja uznemirivahu Iliri ne samo grdke naseobine na otocima i u primorju, koje se tada utekose zastiti silne rimske drzave, nego stadoSe plijeniti, robiti i samu Grtku. Najednom eto na dvor kraljice Teute rimskih poslanika OdLOMAK GRCKOGA napisa NA KAMENU IZ LuMBARDE NA OTOKU KoRCULI. Govori o razdiobi zemljiSta medja naseljenike, koje su valjda onamo poslali koloniste s Visa. Narodni mnzej u Zagrebu.