Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/268

Davidov de genere Aba, bivSi palatin. Taj bijase zauzeo neki kraljevski grad ili kasteo; kad je Joakim na taj grad udario, knez Petar Pakra6ki bijaSe se tako hrabro ponio, da ga je neprijateljsko kamenje gotovo obasulo, te su ga ranjena morali odnijeti s bojista. O daljim borbama Joakima Pektara ne ima potankih vijesti; samo se znade, da se je Joakim poslije borio s Babonicima, koji su drzali velik dio zemlje izmedju Gvozda i Kupe. Tu u ratu s Babonicima pogibe i Joakim: ubio ga u boju god 1277. knez Stjepan Babonic. S njegovom smrcu nestade i vlasti brata mii Nikole u Hrvatskoj i Dal- maciji. Ban citave Slavonije je u studenom 1277. Henrik Gisingovac, a primorski ili hrvatski ban opet Pavao I., knez Bribirski od plemena Subic. No smrcu Joakimovom nijesu klonuli njegovi privrzenici, ni zaspale njegove ideje. Mladji brat kralja Ladislava, po imenu Andrija, koji se je vec od god. 1275. nazivao hercegom »6itave Slavonije i Hrvatske« ili bolje » citave Slavonije, Dalmacije i Hrvatske«, buda zaista odredjen, da stupi u rodbinsku svezu s Habsburgovcima. U srpnju 1277. desili su se u Bedu poslanici kralja Ladislava, te su ondje 13. srpnja s njemackim carem i kraljem Rudolfom utanacili savez proti ceskomu kralju Otokaru, te ujedno torn prigodom ugovorili, da ce mladji kraljev brat Andrija ozeniti Klemenciju, kcer cara Rudolfa. Malo zatim, u studenom iste godine sastadose se Rudolf i Ladislav u Haim- burgu; njemadki car primi Ladislava i brata mu Andriju za svoje posinke, no zato mu morade ugarski kralj ponovo obecati, da ce ga pomagati u osudnom boju s ceSkim kraljem. Kad je na to car Rudolf god. 1278. spremao vojnu na Otokara, pozove i La- dislava, da odrzi zadatu rijec. Ladislav mu posla u pomoc vojsku od 30.000—40.000 Ijudi pod palatinom Matijom, i ugarska je vojska mnogo doprinesla kobnomu porazu kralja Otokara kod Diirnkruta na Moravskom polju (26. kolovoza 1278.). Zanimljivo je, da su u tom ratu Gisingovci stajali uz Ceskoga kralja i pomagali ga proti svomu vladaru; narocito Ivan Gisingovac pljackao je na austrijsko-Stajerskoj medji juzno od Dunava. U isto doba, dok je kralj Ladislav, vojskom pomagao Rudolfa Habsburgovca i bitno doprinesao padu de§koga kralja Otokara (II.), bjesnio je svedjer rat u hrvatskim zemljama. Naro6ito naokolo Gvozda, na medji Hrvatske i Slavonije, vazda je bilo okrSaja i krvi. Gatacki knez Nikola, bivsi primorski ban i brat Joakima Pektara, digao na noge citavo svoje pleme, sve prijatelje i privrzenike, pak se oborio na Babonice, da osveti smrt svoga brata. Uz kneza Nikolu, koji se svedjer zove banom, pristali i Gisin- govci, braca Ivan, Henrik i Nikola. Tako je sav zapadni dio Slovinske zemlje krvario od neprestanih borba izmediu knezova i velikasa. Bila to podpuna anarhija: rat sviju proti svima. Gisingovci bili su uza to privrzenici Otokarovi, dok su knezovi Babonici, od nedavna susjedi Habsburgovaca, pristajali uz Rudolta. No Habsburgovcima bili su protivni i Anzuvinci u Napulju, pak tako se je i kralj napuljski Karlo I. upleo u tu borbu. On je na po6etku kolovoza 1277. opremio dvanaest galija i poslao ih u Hrvatsku. Na celu toga brodovlja bili su kapetan Jakov de Bursona i marsal Vilim Brunello; ti su vodili u Slavoniju placenike, naime 200 konjanika i 120 strijelaca. Da 11 je i ta Seta sudjelovala u bojevima, nije poznato; no izvjestno je, da je nastojanju tih napulj- skih vojvoda poSlo za rukom, da ratujuce stranke izmire. Najprije se pogodiSe Gisingovci s Babonicima. Bilo je to u Dubici na Uni dne 20. travnja 1278. Osim napuljskih vojvoda najviSe je izmirenju doprinesao magistar Girard, poglavica Bozjaka u Ugarskoj i Slavoniji. Poglaviti uvjeti mira bili su ovi: magistar Ivan Gisingovac i njegov rod oprastaju Babonicima (banu Stjepanu) sve ono, §to su ti u ratu kome drago skrivili. Gisingovci ne ce nadalje radi smrti bana Joakima dizati se na Babonice niti pomagati Joakimovoj braci protiv njih, sve kad bi im to zapovjedio kralj ili kraljica, suvise priteci ce im u pomoc, ako bi Joakimova braca navalila na njih. Zarobljenike i taoce izmijenit ce bezplatno, osim zarobljenike magistra Nikole, brata bana Joakima, i grad Stenidnjak, cija je stvar u ovom ugovoru ostavljena