6. Parnice o mirazu kao u obce zenitbene parnice spadaju pred duhovni sud. 7. Svecenici i duhovnici ne placaju nikakova poreza, a njihove povlastice moraju se postivati. Ovu povelju moradose osim Andrije potvrditi i njegovi sinovi, i to svaki posebice. Osim toga zajamci§e ju prisegom i svi nazo6ni drzavni cinovnici. Legat Jakov nalozi na to bosanskomu biskupu Ivanu, da kazni kralja poklestvom, a Ugarsku interdiktom, ako se kralj ne bi drzao ustanova te izprave. Na to tek rijesena bi Ugarska interdikta. Posljednje dvije godine svoga vladanja zanimao se je kralj Andrija vanjskim po- slovima. U susjednoj Austriji vladao je od god. 1230. herceg Fridrik II. Ratoborni, koji je neprestano pomagao protivnike Andrijine. Od toga nije ga odvracalo ni to, §to je bio u rodu Andriji, posto je imao za zenu Sofiju, sestru Beline zene Marije. On pace uvrijedi Belu i njegovu zenu Ijuto, kad je god. 1232. otjerao svoju suprugu Sofiju, toboz §to je bila nerodna. Na koncu god. 1233. vec se vodi rat izmedju Austrije i Ugarske. Mladi kralj Bela, sloziv§i se sa svojim rodjakom, ceSkim kraljem Vedeslavom II., provali najprije u Stajersku, a onda prodre i u Austriju. Fridrik bio bi zlo pro§ao, da se nije Andrija prenaglio, te da nije vec u proljecu god. 1234. utanacio s njim mir. No uza sve to nije se vlastohlepni Fridrik okanio svojih osnova. Zamolioje u njemaSkoga cara 2000 maraka srebra i najmio placenike, s kojima ce udariti na Ugarsku. To je silno raz- drazilo Andriju. On je iznova podigao vojsku, te sa sinovima Belorn i Kolomanom, kao i s pomocu ceSkih pomocnih ceta opet provalio u Austriju. Vojvoda Fridrik bi nedaleko od Beca porazen, a posto mu je u isti mah zaprijetila pogibao i od vlastitih podanika i od njemackoga cara, izkupi si mir od kralja Andrije. Vrativsi se Andrija s austrijske vojne kuci, zivljase jo§ samo nekoliko mjeseci. Umre na poSetku studenoga 1235. u 62. godini zivota svoga. Bija§e tri put ozenjen: prva zena Gertruda umorena bi god. 1214; druga zena Jolanta, koju uze god. 1216., umre jos za zivota njegova, a na to se on kao 60 godisnji starac ozeni treci put Beatricom da Este, kcerju markgrofa Aldobrandinija. Prva mu zena rodi sinove Belu, Kolomana i Andriju, zatim kceri Elizabetu i Mariju; druga zena rodi mu kcer Jolantu a treca tek poslije njegove smrti sina Stjepana. Herceg Koloman, koji bijase god. 1226. dosao u Hrvatsku, ostao je hercegom i poslije smrti otceve. Vec prve godine svoga upravljanja pokloni on u gradu Spljetu biskupiji trogirskoj kraljevsku zemlju Drid; god. 1231. podijeli mjestu Vukovu (Vuko- varu) gradsko pravo, a god. 1234. dade Virovitici razne sloboStine. God. 1232, nalazimo ga u borbi s mladjim bratom Andrijom, koji bijase provalio u Hrvatsku, da mu otme hercezku cast i vlast.
Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/226
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice