6as malo prilike: u Bugarskoj zaredali iza Kalijanca vrstni vladari, od kojih je bio najznamenitiji Ivan Asen II. (1218. — 1241.); u Srbiji pak bijahu se zavadjena braca Stje- pan Prvovjendani i Vukan izmirili posredovanjem trecega brata sv. Save, kojega bijahu navlas zato dozvali iz Svete Gore u Srbiju. Andriji u dobar cas dodje poziv halickoga kneza Danila, koji se ne mogase obraniti od sjedinjenih Poljaka, Rusa i Polovaca (1206.). On provali u Halic, suzbi protivnike Danilove, a onda Danila namjesti za kneza u Vla- dimirskoj, Halic^ pak predade Jaroslavu, sinu suzdaljskoga velikoga kneza Vsevoloda. Oba kneza moradose priznati vrhovnu vlast Andrijinu, koji svojemu naslovu pridade »kralj Halica i Vladiniirske« (rex Gallicie Lodomerieque). Iz Halica pohita Andrija u Ugarsku, posto mu stigose glasi, da mu je zena rodila sina. Spazivsi naime, da mu je zena zatrudnjela, bijase zamolio papu, neka zapovijedi svjetovnim i duhovnim velikasima, da se zavjere mladomu sinu, cim se porodi. Cini se po nekim podatcima, da je kralj vec god. 1208. svoga prvorodjenca Belu dao vjencati kraljevskim vijencem, samo da bi mu osigurao nasljedstvo. U to se je kraljicin brat Bertold banio u Ugarskoj tako, da je i sam papa pozalio, sto ga je potvrdio za nadbiskupa, te mu je ca zaprijetio crkvenim prokletstvom. No tone bi jo§ sve. God. 1208. osvanuse u Ugarskoj i druga braca kraljicina, bamberzki biskup Ekbert i istarski markgrof Henrik, Else okrivljeni, da su sudjelovali kod umorstva nje- mackogr-j kralja Filipa Svabskoga, te pobjegoSe u Ugarsku, gdje ostadose do god. 1211. Gertruda odlikovala ih svakom prigodom, a kralj Andrija razdavao imanja i blago njima i njihovim sluzbenicima. Napokon imenova kralj na koncu god. 1209. Ber- tolda banom hrvatskim, koju su 6ast dosad obnasali kud i kamo vrijedniji muzevi: Merkurije (1205.), Stjepan Mihajlov (1206. — 1207.) i glasoviti u povijesti Benko ili Bank (Benedikt 1208. do 1209.). Bertold banovao je u Hrvatskoj od konca 1209. do konca 1211. ili do pocetka 1212. Kako je njegovim uzvi§enjem na stolicu kolocke nadbiskupije bila uvrije- djena Ugarska, tako je sada imenovanjem njegovim za bana bila ogorcena Hrvatska. Obce nezadovoljstvo poveca jos nesnos- Ijiva cud kraljicina i ugadjanje kraljevo tudjincima. Tako se napokon i u Ugarskoj i u Hrvatskoj podigla stranka, koja je gledala Andriju zbaciti s prijestolja Neza- dovoljnici svratise o6i na Gejzu, mladjega brata Bele II., koji je jos od god. 1190. boravio u Carigradu, tamo se ozenio i vi§e djece imao. [God. 1210. izabra Andriji protivna stranka poslanike, koji ce poci u Carigrad Gejzinim sinovima, pak ih pozvati na prijestolje ugarsko i hrvatsko. Poslanici bijahu stigli vec u grad Spljet, gdje ce se ukrcati i odploviti, kad ih na jednom sustavi knez Do ma I do, sin Saracenov, nacelnik gradova Spljeta i Sibenika. UgrabivSi im pisma, koja su nosili u Carigrad, zasuznji knez Domaldo poslanike, okuje ih u okove» pak posalje njih i pisma natrag u Ugarsku kralju Andriji. Pokret bi ugu§en, a knez Domaldo dobi za to od kralja u bastinu zupu Cetinu s Triljem i postade tako najmocniji velika§ u Hrvatskoj.
Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/206
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice