Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/160

popne na prijestolje. Jos za ziva Kolomana skova Almo urotu zajedno s nekim velika- §ima; no Koloman god. 1113. odkrije urotu i dade brata Alma uhvatiti, te zajedno s pe- togodiSnjim mu sinom, neduznim kraljevicem Belom oslijepiti. Bio bi ih dao i pogubiti, da ih nijesu spasli redovnici nekoga manastira, u koji se bijahu nevoljni slijepci sklonili. Drugi takmac kralju Stjepanu bijase njegov naravni brat Boris Kolomanovic. Ko- loman naime bijase se nakon smrti svoje prve zene Buzile drugi put vjencao s ruskom kneginjom Eufemijom, kcerju ruskoga velikoga kneza Vladimira Monomaha u Kijevu, s kojim je vec prije prijateljevao. Ali taj brak ne bijase nimalo srecan. Bilo da ruska kneginja nije Ijubila Kolomana, za kojega pisu, da je bio gotova nakaza od covjeka, bilo sta drugo: Eufemija krenu svomu vojnu vjerom. Koloman to doznade, pak ju sve trudnu otjera kao preljubnicu kuci u Kijev, gdje ona rodi sina Borisa. Taj bi Boris sasvim po ruski odgojen od svoje majke Eufemije, koja umre u Kijevu god. 1139. Stranka u Ugarskoj, nezadovoljna s vladanjem kralja Stjepana III., svracala najprije o£i na Alma, koji je onako slijep bio pobjegao u Carigrad i ondje se zaklonio kod cara Ivana Komnena, svoga svojaka, posto je Ivan bio ozenjen Irenom, kcerju kralja Ladislava, a njegova strica. Dakako da je sada i byzantski car izdasno pomagao bjegunca Alma i njegove privrzenike u Ugarskoj. Kad je na to kralj Stjepan III. stao progoniti prijatelje Almove, pocese i oni bjezati u Carigrad. Kralj sada zahtijevaSe od cara po svojim po- slanicima, da protjera Alma sa svoga dvora. No car se ne odazove, i s toga planu rat izmedju Ugarske i byzantskoga carstva. Pozoristem toga rata bio je ubavi Srijem. Srijem ili Sirmium, koji se u spomeni- cima XII. stoljeca zove i Fran co chorion (M^payyi/Z'^p^o'^), bio je tada dobrano napuCen. Za prvoga krizarskoga rata (1096.) pripadase Srijem Ugarskoj, koja je tada dopirala do Save i dolnjega Dunava. Osim staroga Sirmija (Mitrovice), koji je tada bio u razvali- nama, te imao samo hram sv. Dimitrije (odatle Dimitrovica, Dmitrovica, Mitrovica), spo- minju se u tadanjem Srijemu jos gradovi Francavilla ili Afrankbilla (danas Man- gjelos) i Mai evil la (kod danaSnjega Zemuna). U potonjem gradu stolovao je godine 1096. neki zupan Guz. Savi i Dunavu na jugu, a nasuprot Malevilli sterala se je vec bugarska zemlja, tada u vlasti byzantskoj, a prvi bugarski grad nasuprot Malevilli bio je Biograd (Belegraua civitas Bulgarorum), odakle je stari vojnicki (rimski) drum vodio preko Ni§a (Naissus, Naisos) i Sredca (Sardika, Sofija) sve do Carigrada. Biogradu na iztoku poredalo se uz Dunav vise znamenitih gradova, izmedju njih i Branicevo (Brandiz, Brundusium) na uscu Mlave u Dunav, kraj danaSnjega Kostolca, a na mjestu rimskoga Viminaciuma. Rat zapo6e god. 1128. kralj Stjepan, provaliv§i sa svojom vojskom preko Save i Dunava u bugarsku zemlju. Najprije se obori na Biograd, koji razori do temelja. Ka- menje razvaljenoga grada dade prevesti u Srijem i sagradi ondje uz staru Malevillu tvrdju, koja se zajedno s varoSem prozove Zemunom (Zouyfj/zi). OborivSi medja§nu tvrdju Biograd robio je i dalje po bugarskoj zemlji. Na velikom drumu, koji je vodio iz Biograda u Carigrad, prodre do Sredca (Sofije), pohara taj grad, a zatim udari prema Plovdivu, gdje ga sustavi byzantska vojska. Vracajuci se Stjepan u Ugarsku, poruci caru Ivanu, da nije vrijedan zvati se carem ni kralj em, jer je star^ic i baka, koja samo miruje i planduje. Car mu na to odgovori, da ce ga jo§ one godine pohoditi i vratiti mu milo za drago. I zaista se car Ivan spremi na rat, premda je u to Almo bio ve6 umro (1128.) I tako se ratovanje produlji u godinu 1129. Premda se je Stjepan valjano pripravio i primio pomoci od svoga saveznika, Ceskoga kneza Sobjeslava, ne mogase odoljeti jacoj sili carevoj, koji odrza sjajnu pobjedu kod tvrdje Hrama na utoku rijeke Karasu u Du- navu. Rijeka Karasu bijase tom prigodom pocrvenila od krvi ugarskih vojnika, te bijaSe tako prepunjena Ijesovima palih junaka, da su bjegunci preko njih prelazili kao preko