Rimski kipovi iz Siska. Narodni muzej u Zagrebu.
GLAVNA DJELA O HRVATSKOJ POVJESNICI.
Otac hrvatske povjesnice, hrvatski Herodot jest Dalmatinac Ivan Lučić ili Joannes Lucius, rodjen u Trogiru na pocetku XVII. stolj., a umro u Rimu IL sijecnja 1679. Sahranjen bi tada u zbornoj crkvi sv. Jeronima, gdje bi mu u polovici XVIII. stoljeca podignut mramorni spomenik s napisom: »Joanni Lucio, nobili Traguriensi, qui Dalmatiae Croatiae patriamque historiam illustravit et conscripsit. Obiit IK. Jd. Jan. MDCLXXIX. (Ivanu Lucicu, plemicu Trogirskomu, koji je domorodnu povjesnicu Dalmacije i Hrvatske objasnio i napisao. Preminuo 11. sijednja 1679.).«
Bilo je doduše i prije Lucica spisatelja, koji su se nuzgredice vi§e ill manje bavili hrvatskom istorijom; ali on je prvi napisao kritiCnu i sustavnu povjes- nicu Dalmacije i Hrvatske u §est knjiga, a u latinskome jeziku, da ju je mogao citati sav tadanji obrazovani svijet. Tome znamenitomu djelu je podpuni napis: Joannis Lucii de regno Dalmatiae et Croatiae libri sex. Zanim- Ijivo je osobito, da je Ludic dovrsio svoje monumentalno djelo na jugu Evrope, u Rimu, a stampano je prvi put god. 1666. na sjeveru Evrope, u Amsterdamu u Holandiji, u slavnoj stampariji Ivana Blaeua ili Blawa, kojemu je Lučic bio prijatelj. Slavni Blaeu, sam izuden pravnik, smatrao je za osobitu počast, §to je upravo njegovoj tiskari Ludic povjerio Stampanje svoga djela, te je tu svoju radost i odao u jednome pismu na Lu5ica, gdje mu je pisao: »Ali ti si svoje prijateljstvo na-
