pripadali su redu sv. Benedikta. Kao sto je benediktinski red zasluzan za sve zemlje, u kojima se je nastanio, tako je osobito mnogo privrijedio za Hrvatsku. Vec knez Trpimir gradio je oko god. 852. samostan za redovnike. Od benediktinskih manastira iztidu se osobito u Zadru muzki samostan sv. KrSevana ili Krizogona i zenski samostan sv. Marije, koji je oko god. 1066. utemeljila Cika, rodjakinja kralja Petra Kresimira Velikoga. U Belgradu ili kod njega bili su na glasu: samostan sv. Ivana, osnovan god. 1059. od kralja Petra Kresimira, i zenski samostan sv. Tome. U Spljetu i kod njega bili su glasoviti: kod Spljeta samostan sv. Stjepana, §to ga je sagradila kraljica Jelena, gdje je bila kraljevska grobnica; zatim u samom Spljetu opatidki samostan, §to ga osnovao nadbiskup Lovro oko god. 1069. Ti su samostani kao i drugi bili srediSta kulture, i jedina pristaniSta vilama umjetnicama. Benediktinci stekli su osobite zasluge za razvoj graditeljstva, jer su oni podizali samostane i hramove. Osim toga bavili su se i knjigom.
Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/148
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice
