garima. Veoma je teško pravo odrediti granice srpske države X. vijeka, jer Porfirogenit govori o njima tako malo i tako nejasno, da je malo pomoći od njegovijeh bilježaka. Za to ćemo se i mi morati da zadovoljimo s posve općenijem naznakama. Po onom, što je već rečeno pod predjašnjim brojem, zapadna je granica srpskoj državi Porfirogenitova vremena bila voda Vrbas, a od Vrbasa se ima potegnuti crta južnoistočnijem pravcem od prilike sve do današnje Podgorice. Sjeverna je granica Porfirogenitovoj Srbiji dakako rijeka Sava i to onaj dio njezin, koji je izmedju ušća Vrbasa pa od prilike do ušća Drine. Istočnu je granicu moguće samo nagadjanjem njekako iz daleka odrediti: čini se, da je srpska država Porfirogenitova vremena dosta bila udaljena od rijeke Morave, koja teče kroz današnju kraljevinu Srbiju. I s južnom je granicom velika nevolja: možda nije velika pogrješka, ako se reče, da je ona tekla od prilike od današnje Podgorice pa do porječja rijeke Raške (u Novom Pazaru). Kad smo spomenuli ime Raška, reći ćemo, da i Konstantin spominje tu rijeku pišući je 'Ράση. Oko te vode nalazila se jezgra stare srpske države; otud je pri koncu XII. vijeka slavni Stefan Nemanja počeo širiti srpsku vlast. Po imenu rečene vode zovu se kašto Srbi u latinskijeh pisaca srednjega vijeka Rasciani; otud je i madžarsko porugljivo ime za Srbe: Rácz.
Porfirogenit navodi poimence šest gradova stare srpske države, ali mi se odredjivanjem njihova položaja ne možemo baviti; a koga je volja čitati o tom, naći će u Novakovićevoj raspravi: »Srpske oblasti pre vlade Nemanjine.«
Osim pravijeh Hrvata i pravijeh Srba nalaze se u Porfirogenita još 4 plemena, koja su sačuvala osobita svoja imena te u Porfirogenitovo vrijeme nijesu pripadala ni pod hrvatsku ni pod srpsku državu. Svako je od rečenijeh plemena življelo u svojoj zemlji po selima i po gradovima.
Zahumljane (Ζαχλοΰμοι) imamo tražiti u južnozapadnom dijelu današnje Hercegovine. Trebinjani i Konavljani (Τερβουνιάται, Καναλίται) življeli su u istoj zemlji, koja je ležala
