kuge, koja je silan narod pomorila u vrijeme Konstantina V. Kopronima. Sačuvani izvori govore o Slavenima po Heladi (i Peloponezu) manje nego je dosta našoj radoznalosti. Po svoj prilici Slaveni su sjedili samo po selima i po poljima kao ratari, a po gradovima je kao i prije življelo čisto grčko ili helensko pučanstvo.
Valjani car Konstantin Kopronim nije ni pokušao obrnuti helenske i peloponeske Slavene pod carsku vlast, tako da su oni življeli ne priznavajući vizantijskoga cara za svoga gospodara i ne plaćajući nikomu danka. Oni su mirno obradjivali polja, što su ih koje silom koje milom preuzeli od Grka, a Grci ne mogavši se sami odbraniti od varvarskijeh gostiju morali su očekivati pomoć iz Carigrada. Tu su pomoć dočekali istom god. 783. Tada je mjesto svojega maloljetnog sina Konstantina VI. vladala carica Jerina. Ona je bila žena neobične energije, kakva se ni u muškaraca često ne nalazi; uza to je bila lukava i okrutna. Zvijersku svoju ćud dokazala je strašnijem načinom, kada je i rodjenomu sinu Konstantinu dala oči izbosti bojeći se, da joj ne preotme prijestolje. Ova dakle zloglasna žena pošalje godine 783. vojsku u Heladu i Peloponez, da podjarmi tamošnje Slavene. Taj joj posao podje za rukom, i Slaveni moradoše pristati na plaćanje danka. Carica je Jerina bila rodjena Atenjanka, a kad to znamo, onda ćemo se lako domisliti, da je nju moralo boljeti, što se slavna njezina domovina, gdje su se njegda rodili i življeli slavni junaci, mudraci i umjetnici, nalazi sada većijem dijelom u vlasti varvarskijeh Slavena, koje oholi Vizantinci nijesu manje prezirali nego mi što danas preziremo Cigane. Samo je razlika, što se Cigani nama nigda nijesu pokazali strašni, a Slaveni su njekoliko puta Vizantincima pokazali svoju strahotu! Što je dakle Jerina poslala vojsku, da helenske i peloponeske Slavene upokori, to se ima — osim viših državnih obzira — po svoj prilici pripisati caričinoj ljubavi prema svomu zavičaju.
U vrijeme pomenutoga već (pod br. 29.) cara Nikifora dignu se god. 807. peloponeski Slaveni protiv carske vlasti i poku-
