Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/58

Ova stranica je ispravljena

društvo, onda je već bugarska narodnost počela iščezavati u slavenskoj. Da je do toga došlo, tomu će osim saveza i prijateljstva slavensko-bugarskoga biti glavni uzrok, što je Slavena bilo na broju mnogo više nego li Bugara. K tomu bismo dodali, da su Bugari kao Turci i kao neznabošci jamačno imali svaki (bar imućniji) po njekoliko žena. Kako je pravijeh Bugara bio razmjerno malen broj, tako nije moglo mnogo biti ni pravijeh Bugarkinja, i s toga su Bugari bili usilovani uzimati slavenske žene. Ove su Slavenke rastakale po malo, ali sigurno, bugarsku narodnost, jer kako same nijesu znale bugarskoga jezika, odgajale su i svoju djecu u slavenskom jeziku. Na taj se način moglo dogoditi, da su sinovi kojega pravoga Bugarina govorili već slabo bugarski (koliko su od oca naučili), a unuci su govorili samo slavenski ne razumijući ništa bugarski.

Mogao bi tko pomisliti, da je veća slavenska kultura učinila, te se bugarska narodnost izgubila, — ali bi se varao, tko bi tako mislio, jer su Slaveni stajali u kulturi isto tako nisko kao i Bugari. Ta otkle Slavenima viša kultura, kada su bili neznabošci, kada nijesu imali pisma ni državnijeh uredaba! Istina je, kojoj se ne može ništa prigovoriti, da kulturniji narodi rastaču narodnost nižijeh u kulturi naroda, samo je naše tvrdo uvjerenje, da se slavenska kultura nije nalazila medju uzrocima, koji su bugarsku narodnost rastočili.

Bugarski knez Omortag imao je oko godine 820. tri sina, koji su se zvali slavenskijem imenima: Vojin, Zvanic i Malomir. Ova slavenska imena govore rječitije nego išta drugo, da se prvijeh godina IX. vijeka već i bugarska kneževska porodica počela slavizirati. Oko god. 852. postade bugarskijem knezom Boris. Ovo je ime pravo slavensko, a ne bugarsko, kako je mislio Šafařík; Вoris je na ime pokraćeno od Вorislav, kako su stara srpska imena Hranis, Vladis pokraćena od Hranislav, Vladislav. Je li knez Boris još govorio bugarski, to nam nije poznato, ali njegov sin i nasljednik slavni Simeun držao se već za pravoga i korjenitoga Slavenina, dok je ne samo podupirao sla-