silnijim od svoje braće pomisli, kako bi lijepo bilo, da on bude jedini knez u čitavoj ruskoj državi t. j. da braću Olega i Vladimira ukloni s puta. Započne posao s Olegom: zavojšti na njega i otme mu kneževinu, a sam Oleg pade mrtav u boju. To se dogodilo godine 977. Onda pomisli Jaropuk udariti i na Vladimira, ali Vladimir bojeći se svojoj glavi pobjegne preko mora medju Varjage, otkle su mu stari došli, i tako Jaropuk ostane jedini vladalac čitave ruske države. Ali nije dugo Jaropuk knezovao, jer se već god. 980. digne na nj Vladimir iz varjaške zemlje i podje sa skupljenijem Varjazima najprije na Novgorod pa ga osvoji, a onda krećući na jug prema Kijevu okrene svu sjevernu polovinu ruske države na svoju stranu i tako se na jednoć stvori s velikom vojskom pred Kijevom, koje je hotio osvojiti i Jaropuku uzeti prijestolje i život. Jaropuk nije bio pripravan, da se na bojnom polju ogleda s Vladimirom, već se zatvori u Kijevu. Vladimiru se nije dalo dugo podsjedati Kijevo, za to poruči Jaropukovu doglavniku Bludu, da mu za lijepu platu preda Jaropuka. Blud se dade odmah nagovoriti i taj izdajnik preda svoga gospodara u ruke Vladimiru, a Vladimir dade odmah Jaropuka ubiti i tako zavlada iste godine (980.) Vladimir čitavom ruskom državom. U dobar čas je zavladao knez Vladimir, jer je on najznatniji vladalac stare Rusije. On možda nije bio toliki junak, koliki je bio prvi kijevski knez Oleg, ni koliki je bio njegov otac Svetoslav, ali je i Vladimir sretnijem vojnama raširio svoju državu. No veličina znatnijeh vladalaca ne stoji samo u junaštvu na bojnom polju, jer narodi ne žive samo o bojevima i osvajanjima; kad bi oni samo o tom življeli, onda bi još i danas drhtao svijet od Huna i Avara. Narodima u mnogo većoj mjeri nego sretnijeh bojeva treba prosvjete, jer je gruba fizička sila, koja dobiva i najsjajnije pobjede, od danas do sjutra, a prosvjeta daje narodu pravi život, koji traje vijekove i vijekove. Kijevski je knez Vladimir prvi prosvjetitelj ruskoga naroda, jer ga je on uveo u hrišćansku vjeru, koja je u ono doba bila jedini izvor svake prosvjete. Kada se
Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/247
Ova stranica je ispravljena