Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/221

Ova stranica je ispravljena

iz Švedske zemlje došli ljudi Rusi (»qui se, id est gentem suam R h o s vocari dicebant«) najprije na dvor grčkoga cara Teofila, a poslije i na dvor Ludovika Pobožnoga. Iz ove bilješke, koja je od Nestorove starija za 250 godina, izlazi posve jasno, da se doista u Švedskoj nalazilo pleme Rusi. Dakle se mora dopustiti mogućnost, da su slavenski i finski poslanici iz Rusije pozvali k sebi knezove ovoga plemena, da im vladaju. Toj Nestorovoj vijesti nema istina u izvorima nigdje direktne potvrde, ali ima potvrda, iz kojih se vidi, da je u X. vijeku u Rusiji življelo normansko jedno pleme, koje se zvalo Rusi, koje je govorilo normanskijem jezikom, različnijem od slavenskoga. Prvi je tomu svjedok kremonski biskup L i u d p r a n d , koji je bio ne samo učen čovjek i znatan pisac, već i vješt diplomat. Liudprand je kao poslanik tri puta boravio u Carigradu, na ime god. 949., 968 i 971. Ovaj pisac veli na dva mjesta, da Carigradu na sjeveru žive R u s i (Rusu) i l i N o r m a n i (»R u s i o s, quos alio nos nomine N o r d m a n n o s appellamus«; — »Graeci vocant R u š i o s, nos vero nominamus N o r d m a n n o s « ) . O Rusima još veli isti pisac, da im je knez bio Igor (»Inger«), koji je navalio na Carigrad, ali su mu Grci odoljeli i pohvatali mnoštvo njegovijeh ljudi i odsjecali im glave na očigled Liudprandova očuha Hugona, koji se onda desio u Carigradu. Liudprandovo je svjedočanstvo s tijem veće cijene, jer se u njemu izrijekom veli, da su Rusi isto što Normani, dakle da nijesu Slaveni. U pitanju, koje nas sada zanima, veoma je važno poveće jedno mjesto iz djela »de administrando imperio«, što ga je oko godine 950. napisao poznati nam grčki car K o n s t a n t i n P o r f i r o g e n i t . To je ono mjesto, gdje se opisuje plovidba ruskijeh plemena po Dnjepru. Porfirogenit je u tom poglavlju sačuvao mnogo važnijeh bilježaka, ali je najvažnije, što navodi imena dnjeparskijeh brzica*) i to u dva jezika: u sla


  • ) Iza današnjega građa Jekaterinoslava ima sedam mjesta u Dnjepru, gdje velike hridi proviruju iz vode i čine plovidbu vrlo mučnom i opasnom, jer tu rijeka teče veoma brzo i silno se pjeni. Takvo se mjesto u rijeci zove b r z i c a , ruski порогъ, grčki (u Porfirogenita) φραγμός.