Premda su stari Rusi bili vrlo udaljeni od zapadne (102.) Evrope, gdje su se pisale kronike i drugi istorički izvori, opet se o najstarijoj njihovoj istoriji nalazi u zapadnoevropskijem izvorima njekoliko bilježaka. U malo tješnjoj svezi nego li s evropskijem zapadom stajali su Rusi s Carigradom, otkle su primili i vjeru Isusovu. Za to i u vizantijskijeh pisaca nalazimo gdjekoju bilješku, koja se tiče najstarije ruske istorije. Ali vrlo bi malo pomoći bilo današnjim ljubopitnim istoricima iz zapadnoevropskijeh i vizantijskijeh izvora, da se nije na početku XII. vijeka u samoj Rusiji našao čovjek, koji je svoje vrijeme obilno, a starije, koliko mu je bilo poznato, opisao i svoj trud ostavio potomstvu. Taj je izvor poznat pod imenom N e s t o r o v e k r o n i k e , jer se misli, da ju je napisao kaludjer Nestor. Ovaj izvor ima veliku i apsolutnu i relativnu vrijednost, jer da nam on nije sačuvan, mi bismo o starijem Rusima od prilike onako malo znali, kako znamo o starijem Poljacima prije vlade Boljeslava Hrabroga. U tom stoji apsolutna vrijednost Nestorove kronike, a da je taj izvor i relativno velike cijene, to ćemo razumjeti, ako rečemo, da se od slavenskijeh ljetopisaca starijega vremena s Nestorovijem djelom može porediti samo kronika Kuzmana Pražanina, ali ako i jest Kuzman čestit pisac, opet on, kako smo vidjeli, o najstarijoj istoriji svojega naroda umije vrlo malo pripovijedati, a Nestorova kronika ne pripovijeda samo o vremenu, kada joj je pisac živio, već i o vremenima davno prošavšima. Tko bi poredio dičnoga Nestora s poljskijem piscem Martinom Galom, malo bi časti učinio Nestoru, a tko bi ga istom poredio s Kadlubekom i njegovijem društvom, taj bi Nestorovu uspomenu tako uvrijedio, kako bi tko uvrijedio književnu reputaciju Račkoga, kad bi ga išao porediti sa starijem Švearom! Nestorova je kronika pisana staroruskijem jezikom, ali ne čistijem, t. j. onako, kako je onda narod govorio, već je ruski jezik XII. vijeka dosta pomiješan s crkvenoslavenskijem jezikom. Premda nije dakle ruski jezik u Nestorovoj kronici posve čist, za to je ono ipak narodno rusko djelo u mnogo većem
Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/204
Ova stranica je ispravljena