Slaveni u doistoričko doba.
Herodot. — Skiti. — Ostali narodi istočne Evrope u Herodotovo vrijeme. — Neuri. — Budini. — Ima li još Slavena u Herodotovo doba? — Završetak o Herodotu. — Vrijeme poslije Herodota. — Plinije, Tacit i Ptolemej. — Vendi ili Vindi. — Slaveni u Plinija. — Slaveni u Tacita. — Slaveni u Ptolemeja. — Vrijeme poslije Ptolemeja. — Slaveni u vrijeme hunskoga gospostva. — Rascijep praslavenskoga naroda. — Još nješto o slavenskoj pradomovini. — Drugo pričanje o slavenskoj pradomovini.
Malo koji pisac staroga grčkog naroda ima toliku važnost za današnje naše znanje, koliku ima prvi grčki istorik (povjesnik) Herodot. Da je s kojom nesrećom propalo divno njegovo djelo, naše bi znanje o starijem kulturnijem i nekulturnijem narodima bilo vrlo jadno ili nikakvo. Koliko imamo biti zahvalni Herodotu za njegove bilješke o različnijem narodima, o tom ne treba nama ovdje govoriti, jer se nas ovdje drugi narodi ne tiču. Mi Herodota za to sada spominjemo, jer u njegovoj istoriji i to u četvrtoj knjizi ima njekoliko bilježaka, iz kojih doznajemo nješto malo o prastarijem Slavenima. Herodot je njegdje oko godine 450. prije Hrista boravio njekoliko vremena u gradu Olbiji, koji je bio grčka naseobina, a ležao je blizu današnjega ruskog grada Nikolajeva pri ušću rijeke Buga u Crno more. Herodot je vidio ušća rijekâ Dnjestra, a možda i Dunava. U Olbiji, gradu trgovačkom, imao
