Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/124

Za tijem je još narodno pripovijedanje govorilo, da je Krok imao tri kćeri: Kazu, Tetku i Ljubušu. Vele vrijedni češki naučnjaci Šafařík i Palacky misle, da je Krok istoričko čeljade i da je bio po svoj prilici unuk, a možda i sin poznatoga nam Sama (o kojem Kuzman takodjer nije ništa znao) i da je knezovao njegdje pod konac VII. vijeka. Rečeni naučnjaci računaju ovako: prije kneza Borivoja, koji je zavladao oko god. 870., nabraja Kuzman devet češkijeh knezova i Krok je deveti pradjed Borivojev; ako se svakomu od tijeh 9 knezova odredi djuturice 20 godina knezovanja (a to je od prilike srednji broj godina, koliko obično vladaoci vladaju, jedan manje, drugi više), onda izlazi, da je Krok vladao 180 godina (t. j. 9X20) prije Borivoja, te bi mu knezovanje išlo u vrijeme oko god. 690. Tako bi doista Krok mogao biti unuk ili sin kneza Sama, za kojega znamo iz Fredegara, da je knezovao do godine 662. Umovanje Šafaříka i Palackoga dosta je vjerojatno, — i to je sve, što se može o njemu reći, jer u tako tamnom poslu nije moguća sigurnost, već samo nagadjanja, koja mogu istini se približiti, ali i udaljiti se od nje. Poslije Krokove smrti veli Kuzman da je narod izabrao najmladju Krokovu kćer L j u b u š u da vlada, jer je bila mudrija od svojih sestara. Ljubuša je njeko vrijeme sama knezovala, ali kada je opazila, da je narodu omrznula ženska vlada, uda se za seljaka P r e m i s l a (ili kako je češki: Přemysla). Ovaj je seljak upravo onda orao na svojoj njivi, kada su mu došii glasnici javiti, da ga je Ljubuša izabrala za muža i da će s njom knezovati. Tako je prosti seljak postao knezom i praocem slavne vladalačke porodice, koja je češkom zemljom vladala sve do god. 1306., kada je umro Većeslav III., zadnji Premislović. Kuzman hvali Premisla kao pametna i energična kneza, koji je s Ljubušom uredio njeke narodne pravice, koje su vrijedile još u njegovo t. j. Kuzmanovo vrijeme. Nemamo razloga sumnjati o Premislovoj istoričnosti, premda se iz Kuzmanova pripovijedanja slabo što može o njemu razabrati, što bi bez svake sumnje bilo istorično. Sva je prilika, da je Pre-