Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/113

misli, sveti je Ćirilo izumio glagolicu, a kakvijeh 50 godina poslije njegove smrti načinio je njetko u Bugarskoj ćirilicu složivši je što iz grčkoga što iz glagolskoga pisma. Najznatniji glagolski spomenici jesu ovi: 1) K l o č e v g l a g o l a š (Glagolita Clozianus). Nadjen je u biblioteci grofa Klotza. Sadržaj mu čine homilije ili propovijedi crkvenijeh otaca. Izdao ga je na svijet godine 1836. B. Kopitar, ali u ćirilskom prijepisu. 2) A s e m a n o v o j e v a n d j e l j e prozvano je po učenomu bibliotekaru Assemaniju, koji ga je našao. Izdao ga je godine 1865. F. Rački, a godine 1878. I. Crnčić, ovaj drugi latinskijem slovima. 3) Z o g r a f s k o j e v a n d j e l j e našlo se u Zografu, namastiru svetogorskom, otud mu je i ime; danas se čuva u Peterburgu. Izdao ga je godine 1879. V. Jagić u ćirilskom prijepisu. Ovo je najdragocjeniji staroslovenski spomenik poradi velike starosti i čistoće jezika. 4) M a r i j a n s k o j e v a n d j e l j e prozvano je po svetogorskom namastiru sv. Marije, gdje ga je našao ruski učenjak Grigorović, a izdao ga je godine 1883. V. Jagić u ćirilskom prijepisu. Danas se nalazi u Moskvi. 5) E u h o l o g i j , rukopis se čuva u namastiru na brdu Sinaju, gdje ga je prepisao L. Geitler i izdao ga godine 1882. u ćirilskom prijepisu. Sadržaj čine različne molitve. 6) Ρ s a 1 t i r nalazi se ondje, gdje i euhologij; izdao ga je L. Geitler u ćirilskom prijepisu god. 1883. Najznatniji ćirilski spomenici: 1) S u p r a s a l j s k i r u k o p i s prozvan po imenu varošice Suprasla, koja leži u grodnenskoj guberniji u Rusiji. Tu je nadjen rečeni rukopis, kojemu čine sadržaj životi njekijeh svetaca i homilije svetijeh otaca. Izdao ga je god. 1851. F. Miklošić. 2) S a v i n a k n j i g a . Ovo je jevandjelje, koje je izdao god. 1868. I. I, Sreznjevski, a dao mu je navedeno ime, jer je u rukopisu zabilježeno ime popa Save, koji je rukopisu bio vlasnik.