njemu. Poslije »moralnoga preporoda« steče Pierre i najveću zemaljsku sreću: Nataša postaje njegovom ženom i njihovu obiteljsku sreću prikazuje nam Tolstoj u zadnjem dielu romana. Sestra Andrijina patnica Marija polazi za Natašina brata Nikolaja Rostova, čovjeka valjana, ali obična, pa je ova slika obiju mladih obitelji znamenit, miran epilog uzburkanim vremenima rata.
U šestdesetim godinama počelo se u Rusiji mnogo razpravljati o uzgoju, u prvom redu o uzgoju naroda. Grof Lav Tolstoj, koji je veći dio svoga života proživio na svojem imanju Jasnoj Poljani i još danas ondje u osami živi, — poznaje seljaka ne samo u vojničkom ruhu, nego i za plugom. Prilikama seoskoga života, rataru posvetio je Tolstoj sve svoje brige, svu svoju praktičnu djelatnost: on radi za svoga seljaka i s njime, misli za nj, uzgaja ga, živi za njega i s njime. Povrativši se iz tudjine godine 1861. osnova Tolstoj na svojem dobru pučku slobodnu školu, u kojoj je organizovao pučku prosvjetu po načelima novim, prostim od svake rutine, te poče izdavati pedagogijski časopis »Jasnaja Poljana«, ali ne nadje odziva u većini obćinstva. U početku sedamdesetih godina objelodani više pučkih spisa i pobudi senzaciju svojom razpravom »O narodnom obrazovanju« (u »Otačbinskim Zapiscima«). Usred ovih briga i zanimanja stvori on drugi veliki roman — ovaj put iz ruske suvremenosti — »Anu Karenjinu« (počeo ga g. 1875. objelodanjivati, a dovršio ga godine 1878. u tri knjige). Kako nam je Tolstoj u »Vojni i miru« prikazao ljubav u njenu zdravu razvoju, a u epilogu sreću uredjenoga obiteljskog života, tako nam u drugom romanu iznosi na vidjelo ljubav u njenu odrodu, u njenu kažnjivu obliku, riše nam razrovani obiteljski život. Počevši od nenadane, u trenutku rodjene ljubavne strasti, od divljih provala putenosti i prezasićenosti do groznoga ljubomora i strašne očajne strasti, koja povodi za sobom dragovoljnu smrt — svu potresnu ljestvicu ljubavi prikazuje nam ovdje pisac u punom jeku života; nad ovim romanom osjećaš poput široka snažan dah demonski. Možda nije nitko preljubničku ljubav prikazao tako istinito, tako zavodno, s tolikom
