Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/24

Ova stranica je potvrđena

(od god. 1745.—1792.), koji je napisao »Brigadira« i »Maloljetne« (Nedoroslj); u prvoj drami žestoko bičuje nastojanje svojih suvremenika, da bi se prikazali evropski naobraženi, dok svoje zanemaruju; a u drugoj podvrgava strogoj kritici rusku zlobu, koja je izrasla na osnovu kmetstva.

Drugi je vidan predstavnik komedije u ovo doba Vasilij V. Kapnist (od g. 1757.—1824.), pisac znamenite drame »Zanovetanja«, u kojoj oštro i smjelo šiba podmitljivost činovnikâ, poimence sudaca. Komedija se mogla iznieti na pozornicu samo na osobnu želju cara Pavla I.

Najznatniji je pjesnički talenat ovoga vremena dvorski pjesnik Gavrilo R. Deržavin (od god. 1743.—1816.), koji je opjevao caricu u svojoj »Felici«. Najpoznatija mu je oda »Bog«, prevedena na sve evropske jezike — djelo retorično, samo gdjegdje ukrašeno biserjem prave poezije. Deržavinu se ne smije poricati talenat, premda se nije mogao usavršiti poradi nedostatka dobrih uzora i krajne nedotjeranosti u književnom jeziku. Njegova su djela narodu tudja. Njegovi su suvremenici M. M. Heraskov (od g. 1733.—1807.), pisac težke epske pjesni »Rusijade«, i J. T. Bogdanović (od g. 1743. do g. 1802.), koji je pod utjecajem Lafontainea i Apuleja napisao nekoć mnogo čitanu »Dušicu«.

U liberalnom periodu Katarine II. u Moskvi su radili N. J. Novikov (od god. 1744.—1818.) i njegov rano umrli drug Švarc (koji je došao u Rusiju godine 1776., a umro 1784.). Oni su osnivali štamparije, knjižnice, knjižarnice, žurnale; vodili učeno družtvo, u kojem su bili članovi najdarovitiji i najobrazovaniji ljudi sve Rusije. Njihov je rad urodio velikim plodom. Prije Novikova bile su u Moskvi samo dvie knjižarnice, koje su prodavale knjigâ na godinu za 10.000 rubalja, a na koncu njegova rada bilo je ondje dvadeset knjižarnicâ s 200.000 rubalja godišnjega prometa. Osim toga je Novikov bezbroj knjiga, ponajviše prievoda, razpoklanjao po svoj državi.

U njegov krug udje i mladi Nikolaj M. Karamzin (od god. 1765.—1825.), koji je uzrokovao u književnosti velik prevrat. Zanimajući se iz početka prievodima i člancima za