bi važniji. Prvi je odjel samo ulomak iz mladosti, junaka, najmladjega brata Aljoše. Oko njega bi se skupljali ljudi njegove epohe. Aljoša se odlikuje pobožnošću, oboružan nedostatnom naobrazbom ulazi on u manastir kao novak, gdje ga pridiele nekomu staru, mudru pustinjaku. Ovoga pustinjaka riše Dostojevski s osobitom ljubavi, njemu povjerava, da izriče njegove religiozne, politične i družtvene misli. Ovaj pustinjak ište, da Aljoša prije, nego se konačno posveti monaškomu zvanju, upoznade sviet, da se oženi i istom onda, mnogo kasnije, da potraži pokoja u ćeliji manastirskoj. U tom je program za buduću životnu sudbinu Aljošinu. Želja je piščeva, da Aljoša ne bude mistik ni fanatik, nego filantrop vatrene duše, koji izlaz iz tminâ ljudske zlobe traži u svjetlu čovjekoljubivosti. Glavna je ideja romana u tom, da religiozni čovjek u svojoj samoslobodi traži unutrašnje usavršenje; najviša kulturna težnja ruskoga naroda mora biti u tom, da intelekt, političke forme i praktične uzajmične prilike ljudi budu proniknute čistom, nepokvarenom, u srcu ljudî usadjenom pravjerom Krstovom, unutarnjom, »duhovnom crkvom«. Premda se umjetnička kompozicija ne može mjeriti s idealnom sadržinom, ipak se nahodi u romanu množina krepkih prizora, u kojima se izmjenjuju puste orgije puti, lelek siromaštva, aristokratski salon i monaška ćelija, te se u njemu prikazuju različita lutanja zločina i mane. Neka su lica ocrtana s nedostižnom vještinom.
Dostojevski sjeća nas Rousseau-a, i on je značaj razdražljiv i nepovjerljiv, s pritruhom prostačtva, a ipak sposoban za najviši polet. Premda je potekao iz maloga ruskog plemstva, odakle izlaze u pravilu mali činovnici, bio je ipak, kao i Rousseau, demokratom. S francuzkim je idealistom i u tom jednak, što je bio fanatik idejâ, ali se razlikuje po dubokim crtama: Rousseau je deist, ali uza svu ćutljivost nije kršćanin, protivnik je kršćanske smjernosti i pokornosti pred sudbom. Naprotiv Dostojevski je u cielom čuvstvovanju tip kršćanina. Njegova su djela prava riznica kršćanski zamišljenih značajeva i čuvstvenih stanja. Sve su njegove osobe bolestnici, grješnici
