Razkoljnikov učini zločin, jer želi vidjeti, je li on »Napoleon«. Brandes je dobro iztakao, da je pisac očevidno mislio na politično vrenje, na nihilistični pokret počevši od polovice šestdesetih godina. Dostojevski je doista predvidio nihilistične atentate. Zločin Razkoljnikovljev donekle je srodan s političkim zločinom, jer je u neke nesebičan i jer ga izvodi osoba, koja u času samoga djela ne sumnja o svojem pravu. Kao i politički zločinac polazi Razkoljnikov od načela, da svrha posvećuje sredstva. Ali on ipak nije posve na čistacu o svrsi, je li zbilja dobra. Odatle nastaje razkol u duši njegovoj poslije čina, odatle samookriva, koja ga dovodi do toga, da sve prizna i da se razkaje. I ostala su lica u romanu majstorska.
Poslije ovoga romana počinje se spuštati talenat Dostojevskoga. Kompozicija biva slabija, nacionalistična se teorija sve više tura u pročelje, te se nekadašnji filantrop pretvara u žučljiva publicista, koji u novinarstvu i u romanu nastoji utamaniti »kulturnoga čovjeka«. »Idiot« (god. 1868.), »Biesi« (g. 1873.), »Podmladak« (g. 1874.) više su pamfleti nego romani. Budući da pisac drži Ahilovom petom ruskoga družtva tako zvanu inteligenciju, koju su idealisti četrdesetih godina (osobito Turgenjev) podigli na nezasluženi piedestal, on se trudi, da ovomu kumiru skine masku i izvrgne ga ruglu. No osim pustih slika razpojase mašte on nam ništa drugo ne iznosi na vidjelo dana. Njemu se postupak djetinjskih liberala četrdesetih godina i radikalnih Mladorusa u šestdesetim i sedamdesetim godinama čini kao vrzino kolo vragom obsjednute čeljadi. To je čista psihijatrija i patologija.
Čini se, da se je Dostojevski u svojem posljednjem romanu »Braća Karamazovi« (god. 1879.—80.) htio povratiti na stari put humaniteta. Taj je roman duboko promišljeno djelo, u kojem je pisac priobćio svu svoju misticizmom protkanu filozofiju kršćansku, svoju političku izpovied i svoja najunutarnjija izkustva. Roman nije dovršen; koliko ga ima, ne izlazi iz okvira obiteljske pripoviesti. Pisac je namjeravao u četiri brata različite ćudi i u njihovom otcu personifikovati najglavnija svojstva naroda ruskoga. Drugi, nedovršeni dio bio
