Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/140

Ova stranica je ispravljena

pomišljao je, da dobije stolicu povjesti; no steče samo mjesto adjunkta uz stolicu obće povjesti u petrogradskom sveučilištu. On se nije bavio naukom, pa mu se zato i činilo tako lakim poslom predavati.

U svojim pismima ovoga vremena govori Gogolj, da izradjuje povjest Malorusije i osim toga da se sprema izdati povjest srednjega vieka u devet knjiga. Sjajnim posljedkom njegova zanimanja oko maloruske prošlosti javi se roman »Taras Buljba«, a maštanja o povjesti srednjega vieka ostaše — maštanja. Mnogi profesori, drugovi njegovi, priekim su okom gledali na neučenjaka — beletrista. Prvo predavanje njegovo o srednjem vieku zanielo je djake, no kasnije stanu djaci zievati i sumnjati, je li taj g. Gogolj onaj isti — slavni humorist. Samo još jedanput mogao ih je oživiti. Došli su na ime u predavaonicu Žukovski i Puškin. Gogolj je valjda znao, da će doći, pa se valjano pripravi, te pročita sjajnu lekciju... Kad su mu god. 1835. rekli, da se mora podvrći izpitu za doktorat filozofije, ako želi ostati profesorom, on se odreče stolice, koja nije bila za njega.

Nagon umjetnički bio je jači od učenjačke marljivosti. Gogolj se odreče nauke i vrati se k poeziji, te mjesto da sastavlja predavanja, on je pisao »Mirgorod«, »Revizora« i utjecao u književničke poslove tadašnjega doba, kojim su vladali Greč, Senkovski i Bulgarin. Senkovski je pisao u »Biblioteci za čitanje« i njom poplavio Rusiju. Greč i Bulgarin izdavahu »Sjevernu Pčelu« i »Sina otačbine«. Na protivnoj strani bili su »Molva«, »Telegraf« i »Teleskop«, ali najviše poradi cenzure nisu se mogli s uspjehom boriti. God. 1835. izadje proti spomenutomu petrogradskomu triumviratu novi žurnal »Moskovski promatrač«, koji je izdavao Ševyrev, Gogoljev znanac. Gogolj ga podupiraše, ali se doskora razočara, jer je moskovski organ postao blied i bez ideje. Kad su petrogradski triumviri navalili na Gogoljeve neke pripoviesti, moskovski je list bio veoma hladan. Medjutim je u »Teleskopu« napisao Bjelinski razpravu o ruskoj noveli i o radovima Gogoljevim, te proglasio Gogolja velikim piscem. Gogolju je to bilo drago, ali je kritika