Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/128

za naobražavanje učitelja. Za uzgoj svećenstva osnova Ojuro Drašković seminarij. U strani sviet polazili su mnogi na nauke, naročito u Rim i u Bolonju, gdje je osnovan posebni zavod za naše strane. Neima znatnijega čovjeka po gotovo u Hrvatskoj, koji nebi upio nauke u hn^atskom kolegiju bolonjskom. Mnogi odlični Hrvati bili su ravnatelji toga zavoda. Gđjekoji su iskali latinskom knjigom spomen si kod potomstva sačuvati. Ovaj zavod vezao je najviše Hrvatsku s kulturom italskom. Zavodom ilitskim sv. Jerolima u Rimu bivaše doticaj Hrvata s kurijom rimskom. Rim je podavao istina učene duhovnike, ali Bolonja nam darova i učene svjetovnjake, kojih je krvavo trebala naša jadna domovina. I u Beču imade več u ovo doba zametak kasnijega zavoda hrvatskoga. U domovini samoj najznatniji samostan Lepoglava podavao je i višje nauke mladim plemićem i gospođičidem hrvat- skim, a manje škole bile su u drugih samostanih. Vječni ratovi zatirahu svaki znatniji zamet zamašnoga raz- voja trgovine u ovoj zemlji. Glavne su trgovačke postaje koncem ovoga vieka Varaždin, Krapina, Zagreb, Klanjac, Jaska, Samobor, Ribnik, a na moru Rieka, Bakar, Senj. Od pamtivieka ide sol i ulje u zamjenu za žitak od jadranskoga mora na ove gornje strane. Vino iz Hrvatske prolazi u Ugarsku i austrijske zemlje. Ali bio je zakon zemlje, da se najprije moraju namiriti vojske na krajini uz stalnu cienu, a onda istom da se ostatak smije prodati u javnu trgovinu. Jednom je iskao kralj Ferdinand (god. 1560) neka se neizvaža nikamo žitak iz kraljevstva, jer da sve treba za vojsku, a stališi na to odgovoriše, da toga neima niti u Germaniji niti u Ugarskoj, niti se to od Turaka nečuje. Osta slobodna ova siromašna, primitivna i jadna izmjenična trgovina, koju je jošte mnogo puta priečila kuga, što se s iztoka valjala, prelazila Hrvatskii i provaljivala u susjedne zemlje. Mj er a zagrebačka valjala je za sve kraljevstvo, a novac austrijski, ugarski i mletački tekao je po našoj zemlji. R u đ k p 1 j e u Gvozdanskom bila je imovina knezova Zrin- skih, ali se ved u drugoj poli šestnaestoga rieka sbog vječnih navala razbjegoše rudari i osta pusto. Na jadranskom moru bila je zamašna trgovina u Senju, Bakru i Rieci. Velike trgovačke kude iz Florencije, Ankone i iz same Venecije stale su u savezu s onimi gradovi i imali su u njih svoje podružnice. Mnogi su Talijani ostali kao trgovci i gradjani u naših gradovih. U Bakru imali su Zrinski