Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/127

lio ICKJlGi DEVETA. kara ffjA, 1570., a Biići<5 izda dvie knjige, koje je posFctio OKmiu knlju Maki»iii]ilijanu, koga su protestanti svojim smatnlL Ov4j«f lisšdje izpod tii>ka i Verbd(?zov Tripartitum na hrvatskom jezikcL Poslije »e prei^li ova tiskara u Varaždin, gdje sa se hrvatske knjige Hampale. Tragovi protestantiznia javljaju se i po vojnicih, koji su dospievali u krajiške gradove. U samom Karlovcu morao im je nadvojvoda Karlo dopustiti protestant- skoga propovieđuika. Jedini uspjeh nove nauke u Hr^'atskoj Imo je, da se je stalo štampati na hrvatskom jeziku za pouku paka. Glavni povod uapredku svomu u susjednih naroda zahvaljivao je Luterov nauk tim, 6to je na narodnom jeziku sav narod slaSao istinu vjere. U Hrvatskoj nije to duhove podražiti moglo, kada se i u stolnoj crkvi zagrebačkoj pjevala služba božja i hrvatski, a po svoj zemlji bile su razsute župe, u kojih su sjedili popovi narodni glagoljali, koji su samo narodnim jezikom u svetih službah boga slavili. Hn'atski staliiH odbijahu najodlučnije novu vjeru sa zem- IjiMa svoga. Kada se je pr>četkom sedamnaestoga vieka Ugarska s)k^ HUAftfAH protestantske vjere najviše uzrujala i Stjepana Bo£- kaja za kralja izabrala, a kašnje se i austrijski stališi ugar- skim pridružili i savez učinili poil zaštitom kraljeva brata Matije i Hrvata u navez pozvali. Hrvati pristaju uz savez za slobodu svoja, ali u ixti čas «za dobro domovine svoje složnim glasom irv^ga kraljevstva na obranu prave stare svoj^ vj«rre* fHfzMju red Isusovaca u svoj glavni grad Za- greb, a pr^/t^fiftanie neka tjeraju biskup i ban iz cieloga kraljev- stva. Kada nu f 'gri navaljivali da i Hrvati dadu slobode prote- stanidvii, »tjajno prosvjedova ban Tomo Erdedi. Izvukavši mač iz kori^^ zaprieti Magjarom: *«Ovim mačem izkorieniti demotu kugu, ako stupi na vrata naša; još imademo tri rieke, Havu, l>ravu i Kupu, jednu ćemo dati piti novim goatom i volim s cielim kraljevstvom od- trgnut se od krune ugarske, n<'go li da pod mojom vladom bude ta kuga u našoj zemljit^ Na zemljiStu hrvatskom n^^dobije f»rot^!Htantizam državnoga pravnoga obstanka ! Škole u Hrvatskoj bile su najpoglavitije u samostanih re<la pavlinskoga, a arist^>kracija davala je obučavati djecu svoju i na svojih dvorovih. (Jodine 1548. dopusti kralj Ferdinand, da dobra razsutih samostana budu za uzdržavanje javnih škola i